LATINSKI
Konjugacije
1.) AKTIVNI prezent -o -mus -s -tis -t -nt1. konj. 2. konj. 3.konj 4.konj gl. biti
-amo -habeo -lego/cupio -punio -sum
-amas -habes -legis/cupis -punis -es
-amat -habet -legit/cupit -punit -est -amamus -habemus -legimus/cupimus -punimus -sumus -amatis -habetis -legitis/cupitis -punitis -estis -amant -habent -legunt/cupiunt -puniunt -sunt PASIVNI
-r -mur -ris -mini -tur -ntur
1. konj. 2. konj. 3.konj 4.konj -amor -habeor -legor/cupior -punior -amaris -haberis -legeris/cuperis -puniris -amatur -habetur -legitur/cupitur -punitur -amamur -habemur -legimur/cupimur -punimur -amamini -habemini -legimini/cupimini -punimini -amantur -habentur -leguntur/cupiuntur -puniuntur
2.) AKTIVNI imperfekt gl. biti
-bam -bamus -eram -eramus
-bas -batis -eras -eratis
-bat -bant -erat -erant
1. i 2. konj. se konjugiraju normalno, bez iznimaka
3. konj 4.konj.
-legebam/cupiebam -legebamus/cupiebamus -puniebam -puniebamus -legebas/cupiebas -legebatis/cupiebatis -puniebas -puniebatis -legebat/cupiebat -legebant/cupiebant -puniebat -puniebant PASIVNI
-bar -bamur -baris -bamini -batur -bantur
1. i 2. konj. se konjugiraju normalno, bez iznimaka
3. konj. 4. konj.
-legebar/cupiebar -legebamur/cupiebamur -puniebar -puniebamur -legebaris/cupiebaris -legebamini/cupiebamini -puniebaris -puniebamini -legebatur/cupiebatur -legebantur/cupiebantur -puniebatur -puniebantur
3.) AKTIVNI futur 1.
1. i 2. konjugacija 3. i 4. konjugacija gl. biti
-bo -bimus -am -emus -ero -erimus
-bis -bitis -es -etis -eris -eritis
-bit -bunt -et -ent -erit -erunt
Sve se konjugiraju normalno, znači od infinitiva se maknu nastavci –re ( u 3. konj. ere) i stavljaju odgovarajući nastavci.
PASIVNI futur 1.
1. i 2. konjugacija 3. i 4. konjugacija -bor -bimur -ar -emur -beris -bimini -eris -emini -bitur -buntur -etur -entur
Sve se konjugiraju normalno, znači od infinitiva se maknu nastavci –re ( u 3. konj. ere) i stavljaju odgovarajući nastavci.
4.) Perfekt
perfektna osnova: od 1. lica perfekta se makne -i i nastaje osnova (amavi => amav) amo, 1., amavi, amatum
1.lice perfekta particip
nastavci: gl.biti(sum, esse, fui-1. lice perf.)
-i -imus -fui -fuimus
-isti -istis -fuisti -fuistis
-it -erunt -fuit -fuerunt
5.) Futur 2.
- od perfektne osnove i nastavaka za futur 2. -ero -erimus
-eris -eritis -erit -erint
6.) indikativ pluskvamperfekta aktivnog
-od perfektne osnove i na kraju se dodaju oblici imperfekta gl. biti (amo, 1, amavi, amatum)
-amav-eram -amav-eramus -amav-eras -amav-eratis -amav-erat -amav-erant
Deklinacije
1. dekl. (vesta, -ae, f.) 2.dekl. (populus, -i, m.; templum, -i, n.)
N -a -ae -us -i -um -a
G -ae -orum -i -orum -i -orum
D -ae -is -o -is -o -is
A -am -as -um -os -um -a
V -a -ae -e -i -um -a
ABL -a -is -o -is -o -is
3.dekl.
Suglasničke osnove (m., f., n.)
homo, -inis, m.; virgo, -inis, f tempus, -oris, n
m.; f. n.
N -nominativ -es -nom. -a
G -is -um -is -um
D -i -ibus -i -ibus
A -em -es -nom. -a
V -nominativ -es -nom. -a
ABL -e -ibus -e -ibus
I osnove
1.) kad je broj slogova u N. i G. isti (civis, is, m.)
2.) kad u G. imaju više suglasnika ispred is = pars, partis, f. ; ars, artis, f
3.) kad imenice sr. roda završavaju na e, al, ar = mare, is, n.; animal, is, n.; exemplar, is, n. - u abl. jed. sr. rod ima nastavak i
- gen. Mno. Ium
- nom., ak., v. množine imaju nastavak -ia
1.) i 2.) 3.)
N civis/ars cives/artes mare maria!!! G civi/artis civium/artium!!! maris marium!!! D civis/arti civibus/artibus marem maribus A civem/artem cives/artes mare maria V civis/artis cives/artes mare maria ABL cive/arte civibus/artibus mari!!! maribus
4. dekl. (m./f./n.)
m./f.(senatus, us, m.; fructus, us, f.) n.(genu, us, n.; gelu, us, n.)
N -us -us -u -ua
G -us -uum -us -uum
D -ui -ibus -u -ibus
A -um -us -u -ua
V -us -us -u -ua
ABL -u -ibus -u -ibus
5.dekl. (m./f.) masculinum> N -es -es
(dies, diei, m.; res, rei, f.) G -ei -erum *femininum ima iste nastavke za D -ei -ebus jedninu, a množinu nema
A -em -es V -es -es ABL -e -ebus
Zamjenice
JA – EGO MI - NOS TI – TU VI – VOS
EGO TU NOS VOS
N -ego -tu -nos -vos
G -mei -tui -nostri -vestri/vestrum
D -mihi -tibi -nobis -vobis
A -me -te -nos -vos
V - - -
-ABL -me -te -nobis -vobis
ON - IS, ONA - EA, ONO – IS
SG PL.
m. f. n. m. f. n.
N -is -ea -id -ii(ei) -eae -ea
G -eius -eius -eius -eorum -earum -eorum
D -ei -ei -ei -iis -iis(eis) -iis(eis)
A -eum -eam -id -eos(eis) -eas -ea
V - - -
-ABL -eo -ea -eo -iis(eis) -iis(eis) -iis(eis) -POVRATNA ZAMJENICA POVRATNO – POSVOJNA ZAMJENICA
-sui suus, 3 - svoj
-sibi -se -se
-povratna i povratno – posvojna zamjenica se u latinskom odnose samo na 3. lice jed. i mno.
Upitne i odnosne zamjenice
- upitna zamj: quis? quid?(tko?, što?) o N quis? quid? tko?, što? o G cuius? cuius? koga?, čega? o D cui? cui? komu?, čemu? o A quem? quid? koga?, što?
o AB quo? quo? komu?kime?čemu?čime?
- NEEEMMAA MNOOŽŽINEEE!!!!! - odnosna zamj.:qui, que, quod
SG PL
m f n m f n
N qui quae quod qui quae quae
G cuius cuius cuius quorum quarum quorum
D cui cui cui quibus quibus quibus
A quem quam quod quos quas quae
Ab quo qua quo quibus quibus quibus
Neodređene zamjenice
- quidam, quiddam – netko, nešto
- quidam, quiaedam, quodam – neki, neka , neko - quisque, quique – svatko, svašta
- quique, quaeque, quodque
- spoj upitne i odnosne zamj. s nepromjenjivim česticama
- dva oblika: imenski(samostalno umjesto imenice) i pridjevski(kao pridjev uz imenicu)
- pridjevski oblik: qui. quae, quod
Pridjevi 3. deklinacije
1.) s tri nastavkaacer, acris, acre
SG. m. f. n. PL. m f n
N -acer -acris -acre -acr-es -acr-es -acria
G -acer-is -acr-is -acr-is -ium -ium -ium
D -acer-i -acr-i -acr-i -ibus -ibus -ibus
A -acer-em -acr-em -nominativ -es -es -a
V -nominativ -nominativ -nominativ -es -es -a
ABL -acer-i -acr-i -acr-i -ibus -ibus -ibus
2.) s dva nastavka
dulcis, dulce
m./f. n.
SG. m./f. n. PL. m./f. n.
N -dulcis -dulce -es -ia
G -is -is -ium -ium
D -i -i -ibus -ibus
A -em -nom. -es -ia
V -nominativ -nom. -es -ia
ABL -i -i -ibus -ibus
3.) s jednim nastavkom
velox, velocis – genitiv od koje se tvori osnova N. za sve rodove
SG. m./f. n. PL. m./f. n.
N -velox -velox -es -ia
G -velocis -velocis -ium -ium
D -i -i -ibus -ibus
A -em -nominativ -es -ia
V -nominativ -nominativ -es -ia
ABL -i -i -ibus -ibus
- ABL. jednine je uvijek -i - gen. množine uvijek –ium
- u sr. rodu N., A., V. jednine su uvijek isti (jednaki su nominativu) - n., a., v. množine imaju nastavak –ia.
Komparacija pridjeva
KOMPARATIV- od genitiva jednine muškoga roda izbacimo –is (pridjevi 3. dekl.) ili –i (1. i 2. dekl.) i dodajemo nastavke –ior za muški i ženski rod, a –ius za srednji rod
densus,3 =gust G dens-i densior, densius novus, 3 =nov G nov-i novior, novius dulcis, e =sladak G dulc-is dulcior, dulcius
- dalje se kompariraju po nastavcima za 3. dekl. suglasničkih osnova
SG PL
m/f n m/f n
N -(ior) -(ius) -iores -iora G -ioris -ioris -iorum -iorum D -iori -iori -ioribus -ioribus A -iorem =NOM -iores -iora V =NOM =NOM -iores -iora Ab -iore -iore -ioribus -ioribus
SUPERLATIV
- od G jd. m. r. maknemo –is (3. dekl.) ili –i (1. i 2. dekl.), dodajemo nastavke –issimus, -issima, -issimum
- -issimus = muški rod, deklinira se po nastavcima 2. deklinacije - -issima = ženski, dekl. se po nast. 1. dekl.
- -issimum = srednji, dekl. se po nast. 2. dekl.
SG PL
m f n m f n
N -issimus -issima -issimum -issimi -issimae -issima G -issimi -issimae -issimi -issimorum -issimorum -issimorum D -issimo -issimae -issimo -issimis -issimis -issimis A -issimum -issimam -issimum -issimos -issimas -issima V -issime -issima -issimum -issimi -issimae -issima Ab -issimo -issima -issimo -issimis -issimis -issimis
- pridjevi koji u N jd. završavaju na –er, dodajemo nastavke –rimus, -rima, -rimum i dekliniraju se na isti način
pridjevi iznimke :
o facilis, e o difficiles, e
o similis, e maknemo nastavak G jd. i dodajemo nastavke o dissimilis, e -limus, -lima, -limum ( npr, facillimus, 3) o humilis, e
o gracilis, e
OPISNA KOMPARACIJA
- pridjevi koji u N jed. završavaju na –ius, -eus ili –uus
- u komparativu se ispred pozitiva dodaje –magis (npr. idoneus, 3magis idoneus, 3)
- u superlativu –maxime (npr. arduus, 3(strm)maxime arduus, 3)
- u dekliniranju magis ili maxime ostaju nepromjenjeni, dekliniraju se samo pridjevi po uobičajenim nastavcima
NEPRAVILNA KOMPARACIJA
- treba ih znati napamet
POZITIV KOMPARATIV SUPERLATIV
m/f n
bonus, 3 DOBAR melior BOLJI, -A melius BOLJE optimus, 3 NAJBOLJI, -A, -E malus, 3 LOŠ peior, GORI, -A peius GORE pessimus, 3 NAJGORI, -A, -E magnus, 3 VELIK maior, VEĆI, -A maius VEĆE maximus, 3 NAJVEĆI, -A, -E parvus, 3 MALEN minor, MANJI, -A minus, MANJE minimus, 3 NAJMANJI, -A, -E multus, 3 MNOGI N - plus, VIŠE plurimus, 3 NAJVIŠE, -A, -E
Zamjenički pridjevi
- dekliniraju se kao pridjevi 1. i 2. dekl. razlika je samo u G i D o G – ius
o D – i unus, 3 = jedan, jedini
solus,3 = sam totus, 3 = čitav, sav ullus, 3 = ijedan
uter, utria, utrium = koji (od dvojice)
neute, neutra, neutrum = nijedan = nullius, 3 = nijedan
alter, altera, alterum = drugi = alius, alia, aliud=drugi (u G je alterius) uterque, utraque, utrumque = i jedan i drugi
- nepotpune neodređene zamj. nemo – nitko i nihil – ništa
NEMO PRIJEVOD NIHIL PRIJEVOD
N nemo nitko nihil ništa
G nullius nikoga nullius rei ničega
D nemini nikomu nulli rei ničemu
A neminem nikoga nihil ništa
V - - -
Tvorba i komparacija priloga
TVORBA- pridjevi 1.i 2. dekl G jed. m. r. maknemo –i, dodajemo –e
iucundus, 3 G je iucund-i iucunde (ugodno) - prid. 3. dekl Gjed. mr. r. maknemo –is, dodajemo –iter
dulcis, e G je dulc-is dulciter (slatko) acer, acris, acre acriter (oštro)
o ako završavaju na ANS ili ENS, od G maknemo –is, dodamo –er
sapiens,G sapient-is sapienter prudens,G prudent-is prudenter
KOMPARACIJA
- komparativ je jednak N sr. roda pridjeva od kojeg je nastao
PRIDJEV PRILOG KOMPARATIV PRILOGA
iucundus, 3 iucunde iucundius dulcis, e dulciter dulcius
acer, acris, acre acriter acrius
- superlativ se tvori tako da se od superlativa pridjeva makne nastavak -us u nominativu muškoga roda i stavi –e
PRIDJEV PRILOG SUPERLATIV
Vremena participske osnove
- amo, 1., amavi, amatum
- doceo, 2., docui, doctum N jed. sr.r
- scribo, 3., scripsi, scriptum -particip perf. pasivnog (P.P.P.)
- punio, 4., punivi, punitum gl. pridjev
o amatum amatus, 3 voljen
o doctum doctus, 3 učen -glagolski oblici -vremena
o scriptum scriptus, 3 pisan sum, esse, fui participske o punitum punitus, 3 kažnjen osnove
PASIVNI PERFEKT P.P.P. + prez. gl. biti
SG PL
1.amatus, 3 sum 1. amati, -ae, -a sumus 2. amatus, 3 es 2. amati, -ae, -a estis 3. amatus, 3 est 3. amati, -ae, -a sunt
PASIVNI PLUSKVAMPERFEKT P.P.P.+IMPF. GL. BITI 1.amatus, 3 eram 1. amati, -ae, -a eramus
2. amatus, 3 eras 2. amati, -ae, -a eratis 3. amatus, 3 erat 3. amati, -ae, -a erant PASIVNI FUTUR II. P.P.P.+FUT. 1. GL.BITI 1. amatus, 3 ero 1. amati, -ae, -a erimus 2. amatus, 3 eris 2. amati, -ae, -a eritis 3. amatus, 3 erit 3. amati, -ae, -a erunt
NEPOTPUNI GLAGOLI
coepi, coepisse memini, meminisse odi, odisse počeo sam sjećam se mrzim- ta 3 glagola imaju samo oblik perf. osnove (perf. AK., pluskvamperfekt AK., futur II. AK.)
- navode se u 1. licu perf. i u infintivu perfekta koji se tvori tako da na perf. osnovu dodamo završetak –isse (to vrijedi za sve glagole)
npr. amo, 1., amav/i, amatum na amav stavljamo –isseamavisse
- Glagoli memini i odi nemaju oblika prezentske osnove, nego im perfekt ima značenje prezenta, pluskvamperfekt značenje imperfekta, a futur II značenje futura I.
- Glagol coepi ima perfektno značenje, a oblike prezentske osnove uzima od glagola incipio, 3. počinjem.
BROJEVI
glavni (cardinalia) redni (ordinalia) dijelni (distributiva) 1. unus, una, unum primus, 2. duo, duae, duo secundus, 3. tres, tria tertius, 4. quattuor quartus, 5. quinque quintus, 6. sex sextus 7. septem septimus 8. octo octavus 9. novem nonus 10. decem decimus 11. undecim undecimus 12. duodecim duodecimus 13. tredecim tertius decimus 14. quattuordecim quartus decimus 15. quindecim quintus decimus 16. sedecim,sexdecim
sextus decimus 17. septendecim septimus decimus 18. duodeviginti duodevicesimus 19. undeviginti undevicesimus 20. viginti vicesimus
- Od glavnih brojeva dekliniraju se; unus, duo, tres
Nom. duo duae duo tres tria Gen. duorum duarum duorum trium
Dat. duobus duabus duobus tribus Ak. duo(s) duas duo tres tria Abl. duobus duabus duobus tribus
- redni se brojevi dekliniraju kao pridjevi na -us, -a, -um.
- u našem jeziku samo je posljednji broj redni, a u latinskom su redni svi brojevi, npr. godine tisuću devet stotina pedeset i osme anno millesimo nongentesimo
duodesexagesimo
- Quota hora est? Septima. Koliko je sati? Sedam.
U lat. jeziku na pitanje: Koliko je sati? odgovara se rednim brojem, a ne glavnim kao u našem jeziku.
KALENDAR
- rimski kalendar se zvao Fasti
- dies fasti – dani kada se smjelo suditi - dies nefasti – dani kada se nije smjelo suditi - Romul prvi podijelio godinu na 10 mjeseca
1. MARCIUS (po bogu Marsu) (danas 3. mjesec, ožujak) 2. APRILIS (danas 4. mjesec, travanj)...
3. MAIUS 4. JUNIUS
5. QUINTILIS kasnije dobio ime po Juliu Cezaru - IULIUS 6. SEXTILIS kasnije dobio ime po caru Augustu- AUGUSTUS 7. SEPTEMBER 8. OKTOBER 9. NOVEMBER 10. DECEMBER 11. IANUARIUS 12. FEBRUARIUS
- preostala 2 mjeseca(11. i 12.) je dodao Numa Pompilius – godina imala 364 odnosno 365 dana
- 153.g.pr.Kr. početak godine se pomaknuo na 1. siječnja dok je prije počinjala 1. ožujka
- stari poredak mjeseca se naziva lunarna godina i imala je 355 dana
- MENSIS INTERCALARIS – umetnuti mjesec da bi se nadoknadila razlika između lunarne i sunčeve godine
- nakon Romula novi kalendar uvodi 46.g.pr.Kr. Cezar – Julijanski kalendar- uredio ga Sosigen – aleksandrijski matematičar
- on mijenja nazive 6. i 7. mjeseca
- 3 stalna dana prema kojima su određivali datum
o 1. stalni dan u mjesecu se zvao Kalende (Kalendae, -arum, f.) to je bio 1. dan bilo kojeg mjeseca
o 2. stalni dan je None (Nonae, -arum, f.) 5. ili 7. bilo kojeg mjeseca o 3. stalni dan je Ida (Idus, -uum, f.)
13. ili 15. bilo kojeg mjeseca o stalni dani su se izražavali ablativom
1.1 – Kalendis Ianuariis 5.1 – Nonis Ianuariis 13.2 – Idibus Februariis 15.3 – Idibus Martiis itd...
- dani prije stalnih dana se izražavaju sa PRIDIE + akuzativ stalnoga dana (31. 1. – pridie Kalendas Ianuarias, 4.1. pridie, Nonas Ianuarias, 12.2. pridie Idus Februarias, 14.2. pridie Idus Matrias)
- prvo su rekli ante diem, pa onda redni broj(kolko dana je između toga datuma i prvoga sljedećega stalnoga dana) koji se slaže po rodu broju i padežu s diem (ak jd. m. r.) + stalni dan u akuzativu + mjesec u akuzativu
- npr. 3.1. - ante diem tertium Nonas Ianuarias (PAZI!! Rimljani nisu baš znali matku pa su ovo radili: datum je 3.1., prvi stalni dan poslije toga datuma je 5.1. pa su brojali ovak: 3.1. je prvi dan, 4.1. je drugi dan i 5.1. je treći dan, kaj bi značilo da je između bilo 3 dana)
