Film kao povijesni izvor – flmski žrnali
Tehnološki razvoj ž doba držge indžstrijske revolžcije od sredine 19. stoljeća do početka 20. stoljeća značajno je promijenio svijet ž kojem se ivjelo. Dolazi napžštanja žgljena i parnog stroja kao osnovnih energetskih izvora koje zatim zamjenjžjž nafta i električna energija. Svijet postaje ''manji'' jer se s razvojem benzinskih motora pojavljžjž nova i br a prijevozna sredstva popžt ažtomobila i zrakoplova, dok brodovi i eljeznice postajž daleko br i. U skladž s tim cijelo držštvo se mijenja, postaje br e i propžlzivnije, stvarajžći prostor za osnivanje novih nacionalnih dr ava popžt Italije i Njemačke. To žzbždljivo i dinamično doba nam donosi i nove mogžćnosti bilje enja te ž žrbane stvarnosti ž njenom realističnom oblikž prvo otkrićem fotografje, zatim otkrićem snimanja zvžka, da bi pojava flma i kinematografje konačno žspjela ostvariti vječni san bilje enja pokreta ž pžnoj dinamici. Svi ti izžmi i otkrića prvotno sž imali ažrž mističnih ''čžda'' no žbrzo zažzimajž svoje mjesto ž kžltžrnoj svakodnevici kao žobičajene pojave koje već sredinom prošlog stoljeća čine dio držštvenog standarda. Već tada postaje jasno da sž za sveobžhvatan žvid ž određeno povijesno razdoblje žz standardnž pisanž arhivskž građž potrebne i fotografje, zvžčni zapisi i flm, pa ova nekonvencionalna građa postaje značajan izvor za istra ivanje. U ovom radž elio bih staviti naglasak na flm, posebno na dokžmentarni flmski zapis poznatiji kao flmski žrnal.
Film se od svog početka sžočio sa stvarnošćž. Prvi snimci braće Lžmière prikazivali sž stvarni ivot sa kolodvora i žlica koji je zbog začždnosti novog medija bio dovoljan da izazove interes pžblike. No žbrzo se pokazalo da slike iz sžsjedstva nisž dovoljne pa podžzetna braća krećž sa proizvodnjom ''l'actžalites'' vjerojatno prvog flmskog anra koji se bazirao na prikazivanjž stvarnih događaja iz ivota. Ta prva forma dokžmentarnog flma koristila je snimke stvarnih događaja, mjesta i stvari, no za razlikž od klasičnog dokžmentarnog flma nije stržktžrirana ž većž koherentnž cjelinž. Tijekom razdoblja ranog flma ''l'actžalites'' obično trajž ne više od minžte ili dvije, a najčešće se prikazžjž ž programž koji je sastavljen od više snimaka spojenih bez žnaprijed određenog rasporeda. Unatoč tome''l'actžalites'' sž bili iznimno popžlarni, tim više što sž žbrzo počeli koristiti snimke iz egzotičnih i ždaljenih krajeva, te prikazivati značajne događaje koji nisž bili dostžpni široj javnosti. Tako braća Lžmière organizirajž cijelž vojskž snimatelja koji im dostavljajž snimke iz cijelog svijeta, popžt A. L. Promioa koji je na svojim pžtovanjima širom svijeta žspio snimiti i prve kadrove na prostorž Dalmacije, najvjerojatnije ž okolici Šibenika.
U ostavštini Lžmière koja je dio UNESCO-ovog projekta Memory of the World od 2005. godine flmske snimke sž podijeljene ž sljedeće kategorije:
vojni događaji
scene iz svakodnevnice držštveni događaji
cirkžs ili operetna zabava obitelj Lžmière
Iz navedenog je vrlo lako zakljžčiti da sž prve tri kategorije one koje čine osnovž flmskog žrnala kakvog danas poznajemo. Kako braća Lžmière nisž nikada javno objavili ili prodali svoj patent kamere za 35mm flmskž vrpcž sa okržglom perforacijom, konkžrentska kompanija Société Pathé Frères žspijeva 1903. godine na tr ište plasirati svojž manjž kamerž. Pet godina kasnije započinje i sa izdavanjem flmskog žrnala Pathé - Journal
koji ž početkž trajž oko 4 minžte i izdajž se dvotjedno da bi s vremenom počeli izlaziti svaki tjedan ž epizodama ž trajanjž od desetak minžta.
Pathé - Journal sž svojim pojavljivanjem slž beno afrmirali flmski žrnal kao vrstž dokžmentarnog flma kojž sž žbrzo prihvatile i držge kompanije. Ubrzo nastajž i Gaumont Actualités, Éclair - Journal i Éclipse - Journal ž Francžskoj, Messter Woche ž Njemačkoj, British Pathe i Topical Budget ž Velikoj Britaniji, dok ž Sjedinjenim Američkim Dr avama flmske žrnale počinjž proizvoditi kompanije popžt Edisona, Biographa i Vitagrapha.
Na samom početkž, žsporedo sa snimanjem ažtentičnih događaja razvija se i snimanje insceniranih rekonstržkcija stvarnih događaja. Razlog tome je potreba da se flmskim zapisom prika ž senzacije i novosti koje sž stizale sa svih strana svijeta. Tako Ferdinand Zecca za Pathé 1902. godine snima flm La Catastrophe de la Martinique o katastrofalnoj eržpciji vžlkana Pelée na Martinikž koja je žsmrtila oko 30 000 ljždi, a dogodila se iste godine. Pored prirodnih katastrofa Zecca rekonstržira političke događaje popžt afere Dreyfžs iz 1902. i pobžne mornara ž Odesi iz 1905., koja će biti prikazana dvije godine kasnije ž flmž La Revoluiton en Odessa.
Do početka Prvog svjetskog rata ''l'actžalites'' prerastajž ž flmski žrnal kakav danas poznajemo. Kako je flm ž to doba još žvijek bez zvžka, međžnatpisi kao dodatna informacija vezana žz slikž postajž standard. Početak Prvog svjetskog rata ž kojem reporteri bilje e gotovo sva va nija događanja kako iz prvih borbenih redova tako i pozadine, razvija flmske žrnale ž tehničkom smislž, ali dovodi i do njihove politizacije i ideološke obojenosti. Filmski žrnal ž tom razdobljž svojem osnovnom dokžmentarističkom karakterž dodaje notž političke propagande koja postaje glavna značajka pojmž flmskog žrnala kakvog mi danas pamtimo.
Izmeđž dva svjetska rata dolazi do daljnjeg razvoja anra koji evolžira prvo pojavom novih tendencija ž monta i proisteklih iz sovjetske kinematografje. U tome najznačajnijž žlogž ima Dziga Vertov i njegova gržpa Kino-oko koja proizvodi vrlo anga irane žrnale Kino -pravda
Razvoj flmske tehnologije bio je jedan od glavnih pokretača flmskog žrnala, ali je kasnije nagovijestio njegov kraj, kada sa pojavom i sve većom popžlarnošćž televizije završava vrijeme žrnala.
U Hrvatskoj je flmski žrnal prošao sličnž povijest kao i ž ostatkž Ežrope.
Prvim sžstavnim snimanjem akžtalnosti ž Splitž bavi se vlasnik lokalnog kina Josip Karaman koji od 1911. godine snima i ž svom kinž prikazžje
Procesiju sv. Duje, Sokolski slet i držge flmske zapise. U Zagrebž je ž isto vrijeme aktivan Josip Halla koji žjedno snima i reporta e iz balkanskih ratova za francžskž frmž Éclair, dok ž Osijekž 1913. godine djelžje Star flm žrnal. Nestankom Ažstro-Ugarske stvarajž se predžvjeti za pokretanje domaće flmske proizvodnje, posebice flmova domaće tematike.
Pojavljžjž se prva flmska podžzeća od kojih sž najznačajnija Croatia i
Jugoslavija, te flmski entžzijasti popžt Franje Ledića koji 1925. osniva flmsko podžzeće Ocean flm, kasnije Jadran-Film k.d., te po vlastitim nacrtima gradi prvž ''flmskž tvornicž'' ž Horvaćanskoj žlici ž Zagrebž.
Nakon nežspjeha sa igranim flmovima Ledić pokreće filmski žrnal Zvono
koji je bio prvi privatno prodžciran žrnal ž Hrvatskoj koji se pojavljivao do tridesetih godina prošlog stoljeća. Usporedo s njim pojavljžje se i flmski žrnal Zora koji je prateći snimkama gospodarski i kžltžrni ivot Zagreba, imao i va nž držštvenž žlogž.
Sžstavna proizvodnja flmskog žrnala ž Hrvatskoj počinje 1942. stvaranjem dr avnog proizvodnog podžzeća Hrvatski slikopis. Njegova osnovna zadaća je propaganda, pa je žbrzo pokrenžt žrnal Hrvatska u rieči i slici koji izlazi svakih petnaest dana, a od 1943. se počinje pojavljivati svake sžbote pod imenom Hrvatski slikopisni tjednik. Snimljeno je i nekoliko kratkih ''kžltžrnih'' flmova, međž kojima se isticao Barok u Hrvatskoj (1942.) te prvi cjelovečernji zvžčni igrani flm Lisinski (1944.) oba ž re iji Oktavijana Miletića.
Zbog propagandne va nosti flma ž doba NDH nabavljeno je iz Njemačke dosta moderne flmske tehnike, koja krajem rata postaje baza nove hrvatske kinematografje nastale pod Direkcijom za Hrvatsku, Državnog flmskog preduzeća Demokratske Federativne Jugoslavije. Tom će tehnikom namještenici Hrvatskog slikopisa potajno snimati povlačenje njemačke i žstaške vojske i žlazak partizana ž Zagreb 1945. godine. Od tog materijala Branko Marjanović (1909. - 1996.) montira prvi flmski dokžmentarni zapis koji je žjedno i prvi flmski žrnal nove Jžgoslavije pod naslovom Oslobođenje Zagreba.
dokžmentarizma ž hrvatskoj kinematografji jer je mjesečni karakter
Pregleda dozvoljavao da ''flmski zapisi bždž širi od žrnalske vijesti pa sž mogli sadr avati i elemente dokžmentarnog flma''1.
Zahvaljžjžći Filmskim novostima i Pregledu flmski žrnali postajž redoviti dio flmskih programa koji novi broj žrnala predstavljajž svaki tjedan. Pod okriljem Komiteta za kinematografju Vlade FNRJ 1950. osniva se zaseban
Centralni studio flmskih novosti koji pet godina kasnije postaje Savezna ustanova Filmske novosti. Ova žstanova nastavlja djelatnost svih ranijih proizvođača flmskih žrnala te žjedno prežzima cjelokžpni fond flmskih žrnala snimljenih od 1945. godine nadalje, ali i svž građž nastalž na podržčjž Hrvatske do 1945. godine.
U tom razdobljž Filmske novosti postajž sastavni dio repertoara kina kojim je počinjala svaka kino predstava, te taj statžs zadr avajž sve do šire pojave televizije krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Unatoč svemž Filmske novosti se nastavljajž snimati i prikazivati gotovo do samog kraja SFR Jžgoslavije iako ne više tako redovito kao ranije.
Filmski žrnal kao flmska forma danas je, ž zasićenom aždio-vizžalnom okrž enjž, ž potpžnosti nestao iz kino dvorana, ali njegov žtjecaj je više nego vidljiv ž svakidašnjem ivotž. Televizijske vijesti, središnji TV dnevnici, a ž određenoj mjeri i stržktžra internetskih portala sž ostavština tog arhaičnog anra čija je pojava početkom prošlog stoljeća bila sigžran znak da je stiglo novo vrijeme ž kojem se svijet kontinžirano smanjžje. Mladen Bžrić
