• Tidak ada hasil yang ditemukan

Pengaruh Garam pada Stabilitas Enzim Amiloglukosidase dari Aspergillus niger L 51/NRRL A-11, 264

N/A
N/A
Protected

Academic year: 2017

Membagikan "Pengaruh Garam pada Stabilitas Enzim Amiloglukosidase dari Aspergillus niger L 51/NRRL A-11, 264"

Copied!
115
0
0

Teks penuh

(1)

" K e t a h u i l a h bahwa s y u r g a i t u a d a l a h m e l a l u i Besedihan yang p a n j a n g dan sesungguhnya neralra i t u r n e l a l u i lremudahan-kemuda- han dengan rnengikuti n a f s u " (Iladi t s )

- "Sesungguhnya s e s u d a h k e s u l i t a n it.u a d a lremudahan, Maka apa- b i l a kamu s e l e s a i d a r i s a t u u r u s a n , k e r j a k a n l a h dengan sung- guh-sungguh u r u s a n yang l a i n , dan hanya kepada Tuhanm~iLtih hendalrnya kamu b e r h a r a p " (Q.S. Alara flasyrah:

6

-

8 ) .
(2)

f -

-

-4-

$

F(TW/~

7Q9

hui

cy*;?

n

QQ # " '

k.$$%?

I:

+,

PENGARUN GAWAM PADA STABllbTAS

ENZIM AWlllOGLUKOSlDASE DARl Aspergillus niger

L 51/NRRL A-11,2

Oleh

AGUS HERU PRATOMO

F 20. 0617

1 9 8 8

FAKULTAS TEKNOLOGI PERTANIAN

ICISTITUT PERTANIAN BOQOD

(3)

Agus IIeru Pratomo. F20 .O617. 17engarul1 Garam Pada S t a b i l i t a s Enzirn Amiloglukosidase D a r i A:<pergzJ.lt~s n i m 1351/NRRI;

A-lit

2hl+. Dibaviah bimbingan M e Aman ;li.ralrartalrusurtiah, A n s c r i Rah- man clan Budi bbrt,ama.

RINGKASAN

P e n e l i t i a n i n i b e r t u j u a n u n t u k rnempela j a r i pengaruh j e- n i s dan k o n s e n t r a s i b e r b a g a i macam garam, pH dan suhu t e r h a - dap s t a b i l i t a s enzim a m i l o g l u l r o s i d a s e d a r i lrapang & n ~ ~ g i l I u s

L?l/NRRL A-11,264.

P e r l a k u a n yang d i t e r a p k a n dalam p e n e l i t i a n i n i a d a l a h penarnbahan CaC12 0 g / l , 0.5 g / l , "10 g / l dan

1.5

g / l ; penam- b a h a i ~ K2S04 0 11, 0.2

M,

O.l+ Pf, 0 . 6

M;

penambahan K C 1 0 M, 0.2 M, 0.4 M dan 0,6

M.

P e r l a k u a n pengaruh pH t e r h a d a p s t a -

b i l i t a s l i ~ e l i p u t i pH 3,0, !t,O, ii

,5,

5,0,

6,O

dan 7.0, sedang-

kan p e r l a k u a n pengaruh suhu terliadap s t a b i l i t a s m e l i p u t i suhu 60,

6 5 ,

70,dan

7 5 ' ~ .

Pengamatan d i l a k u k a n t e r h a d a p a k t i f i t a s r e s i du, a ! r t i f i t z s awal dan khndungan p r o t e i n enzim,

Penambahan C a r l 2 menlberilran d < t i f i t a s r e s i d ~ ( s t a b i l i t a s ) t e r t j n g ~ i , d i i k u t i IC SO dan K t 7 1 dzn h a s i l t e r t i n g g i d i p e r o -

2 it

l e h pads penambahan CaC12 dengan l r o ~ l s e n t ~ a s i 1 , 0 g / l .

.

S t a b i l i t a s t e r t i n g g i , enzim amilogluicosidase d i h a s i l l c a n padn pH 1t.5, pH yang l e b i h r e n d a h a t a u l e b i h t i n g g i d a r i

4.5

' 7

(4)

'Panpa penamhhan s t a b i l i s e r CaCl n i l a i ICm enzirn amilo-

2

(5)

PENGARUH GARAN PADA S T A B L L I T A S ENZIM AMLLOGLUKOSIDASE D b R I

L .51/I?RRL A - 1 1 , 2 6 4

(6)

INSTITUT PRRTANIAN BOGCR FAICULTAS TEKNOLOGI PERTANIAN PZNGARUH GARAM PADA STABILITAS EMZIM AMILOGLUKOSIDASE D A R I m r g i l l u s

SKRIPSI

S e b a g a i s a l a h s a t u s y a r a t u n t u k memperoleh g e l a r SARJANA TESCNOLOGI PERTANIAlJ

pada J u r u s a n TEKNOLOGI PANGAN DAN G I Z I Fakul t a s Telrnologi P e r t a n '

I n s t i t u t P e r t a n i a n Bog Oleh

AGUS HERU PRATOMO F20.0617

D i l a h i r k a n pada t a n g g a l 20 Aguskuc

1961;

d i Semarang

Tanggal l u l u s :

18

Maret

1988

D i ~ e t u j u i ,
(7)

KATA PENGANTAR

P u j i s y u k u r k e h a d l i r a t N l a h

SWT,

a t a s b e r k a t r a h n a t dan bimbingannya s k r i p s i i n i d a p a t t e r s e l e s a i k a n .

Pada kesempatan i n i p e n u l i s i n g i n mengucapkan t e r i m a k a s i h kepada :

1. Bapak D r . 1 r . M . Aman Wiralrartakusumah MSc, Bapak I r , Anajori Rahman MS dan Bapak

Ir.

Budi Nurtama s e l a k u Dosen pembim- b i n g yang t e l a h memberikan bimbingan, s a r a n dan dorongan m o r i l yang s a n g a t bermafaat.

2. I b u , bapak dan adik-adilc t e r c i n t a yang s e n a n t i a s a memberi- kan dorongan semangat, p e r h a t i a n dan doa.

3.

Rekan I i e r r y dan Harry a t a s k e r j a saraa yang bailr s e l a m a p e n e l i t i a n

4.

Teman-teman dan semua p i h a k yang t e l a h memberikan b a n t u a n h i n g g a s k r i p s i i n i t e r s e l e s a i k a n .

Akhirnya k r i t i k dan s a r a n s a n g a t p e n u l i s harapkan demi p e r b a i k a n t u l i s a n i n i .

(8)

Halaman

...

I V

.

HASIL DAN PEMBAHASAN

43

...

A

.

PRODUICSI ENZIM 4 3

...

1

.

Pertumbuhan K u l t u r m e r ~ i l l u ~ , n i a e r 4 3

...

.

2 A n a l i s a P r o t e i n Enzim

45

...

3

.

P u r i f i k a s i Enzim

Lt7

B

.

STABILISASI ENZIM AMILOGLUI(OS1DASE

...

49

...

1

.

Pengaruh Garam Cam2. K2S04 dan K C 1

49

2

.

Pengaruh

pH

...

56

3

.

Pengaruh Suhu

...

60

4

.

Ke t e r g a n t u n g a n K o n s t a n t a D e ~ k t i f a s i Enzim

Terhadap Suhu

...*...

6 3

5

.

Penentuan N i l a i K o n s t a n t a M i c h a e l i s (IOn)

. .

6

8 V

.

IIliSIMPULAN DAN SARAN

...

72

...

.

A

KESIMPULAN

72

...

B

.

SARAN

73

...

DAFTAR PUSTAKA

74

(9)

Halaman Tabel 1. Komposisi kimia m o l a s e s

...

9 Tabel 2. Pengaruh s t a b i l i s e r t e r h a d a p s t a b i l i t a s

enzim a a i l o g l u k o s i d a s e d a r i A s w e r ~ i l l u s

[image:9.524.31.512.97.760.2]
(10)

DAFTAR GAMBAR

Gambar 1. Gambar 2.

Gambar

3.

Gambar

4,

Gambar

6.

Gambar

7.

Gambar 8.

Gambar

9.

Gambar 10.

Gambar 11. Gambar 1 2 , Gambar

13.

Gambar

14.

Gambm

1.5.

Pola. a l i r a n s u s p e n s i pada f e r m e n t o r

"unbaf f l e d - t a n k " dan "baf f l e d - t a n k "

...

Pengaruh s u b s t r a t p a t i t e r h a d a p s t a b i l i t a s enzim a m i l o g l u k o s i d a s e d a r i C l o s t r i d i u m

t h e r m o h ~ d r o s u l f u r i c u m

...

Pengaruh .CaC12 t e r h a d a p s t a b i l i t a s d\-amilase d a r i B a c i l l u s s u b t i l i s

...

Pengaruh pH t e r h a d a p s t a b i l i t a s enzim amilo-

...

g l u k o s i d a s e d a r i

A.

n i c e r

Pengaruh suhu t e r h a d a p s t a b i l i t a s enzim ami- l o g l u l ~ o s i d a s e d a r i

A.

n i g e r

...

Skema t a t a - l e t a k f e r m e n t o r dan p e r l e n g k a p a n

...

p e n u n j a n g s e r t a k l e p p e n g a t u r SIcema p r o d u k s i s u s p e n s i k u l t u r

A.

L51/NRRL A-11, 264 pada mesin f ermentor

model MSJ-U2-30L

...

Pengaruh , s t a b i l i s e r . t e r h a d a p s t a b i l i t a i i enzim a ~ n i l o g l u k o s i d a s e

...

Pengaruh pH t e r h a d a p s t a b i l i t a s enzim

a m i l o g l u k o s i d a s e

...

Pengaruh suhu t e r h a d a p s t a b i l i t a s enzim

a m i l o g l u k o s i d a s e

...

P r o s e d u r p e n g u j i a n a l r t i f i t a s aviaL enzim a m i l o g l u k o s i d a s e d a r i

A.

n i fqer L ~ ~ / N R R L

...

R-11,264

P r o s e d u r a n a l i s a g u l a p e r e d u l r s i rnetode

...

" s h a f f e r somogytl

P r o s e d u r a n a l i s a p r o t e i n enzim dengan

(11)

Halaman Gambar

16.

Gambar

17.

Gambar

18.

Gambar 1 9 .

Gambar 20.

Gambar 21.

Gambar 22.

Gambar 23.

Gambar 24.

Hubungan a n t a r a lradar p r o t e i n @g/rnl)

dengan a b s o r b a n s i pada

h =

500

nm

...

lt

6

Pengaruh CaCl t e r h a d a p s t a b i l i t a s enzim a m i l o g l u k o s i d $ s e d a r i

A.

n i c e r L51/NRRL

A-11,264

...

50

Pengaruh I< SO dan K C 1 t e r h a d a p s t a b i l i t a s enzim a m i l 6 g l h k o s i d a s e d a r i

A.

niffer

L51/NRRL A-11,264

...

51

Pengaruh p H t e r h a d a p s t a b i l i t a s enzim a m i l o g l u k o s i d a s e d a r i

A.

nirrer L5l/NRRL

....

A-11,264 dengan adanya 1.0 g / l C a C 1 2

57

Pengaruh suhu t e r h a d a p s t a b i l i t a s enzim

a m i l o g l u k o s i d a s e d a r i

A,

n i e r L51/NRRL

A-11,264 dengan adanya 1.0

-7-

g 1 C a C 1 2

...

6 1

SIubungan a n t a r a l o g

%

a k t i f i t a s r e s i d u

dengan waktu p r e i n k u b a s i d a r i enzim

a ~ n i l o g l uko s i d a s e L5l/NRRL A-11,264 dengan

adanya s t a b i l i s e r C a C 1 2

...

64

Hubungan a n t a r a K o n s t a n t a D e a l c t i f a s i

enzim a m i l o g l u k o s i d a s e dengan adanya;.sfabi-

l i s e r CaC12 ( k ) dengan suhu p r e i n k u b a s i

...

6 5 Kurva hubungan a n t a r a l o g k dengan l / T

d a r i enzim a m i l o g l u k o s i d a s e d a r i

A.

L51/NRRL A-11,264

...

66

Kurva Lineweaver dan B u r k untulr enzim amiloglulcosidase d a r i

A,

-ex L51/NRRJ2
(12)

DAFTNi LAMPIRAN

L m p i r a n 1.

Lampiran 2.

Lampiran

3 .

Lampiran

4.

Lampiran

5.

Lampiran

7.

Lampiran

8.

Lampiran

9.

Lampiran 10.

P r o s e d u r p r o d u k s i s u s p e n s i k u l t u r

A.

n i c e r L?l/NRRL A-11,264 pada

...

mesin f e r m e n t o r model MSJ-U2-30L

7

9

P r o s e d u r e k s t r a k s i enzim m i l o g l u k o -

...

s i d a s e dalam bentulc k e r i n g 80

Produlcsi enzim a m i l o g l u k o s i d a s e d a r i

...

A,

n i c e r L31/NRRL A-11,264

Pengaruh j e n i s d a n l c o n s e n t r a s i s t a b i l i s e r t e r h a d a p s t a b i l i t a s enzim a m i l o g l u k o s i d a s e

...

d a r i

8.

n i g e r L>l/Ni?RL A-11,264

83

Pencaruh pH t e r h a d a p s t a b i l i t a s enzim a m i l o g l u k o s i d a s e d a r i

4.

n i ~ e r L51/NRRL

A-11,264

...

85

Pengaruh suhu t e r h a d a p s t a b i l i t a s enzim a m i l o g l u k o s i d a s e d a r i

A,

n i ~ e r L51/NRRL

A-11,264

...

86

Pengaruh k o n s e n t r a s i s u b s t r a t ( p a t i ) t e r h a d a p a k t i f i t a s avial enzim amiloglu- k o s i d a s e d a r i A, n i g e r L51/NRPJt

.

A-11,264

..*...

90

Pengaruh suhu t e r h a d a p n i l a i K o n s t a n t a D e a k t i f a f i i enzim a m i l o g l u k o s i d a s e clGari

A. n i n e r L51/NiIRL A-11,264

...

9

-

...

Pembuatan p e r e a k s i s h a f f e r solnogy

(13)

I . PENDAHULUAN

D i dalam k u r u n waktu dua puluh tahunan s e j a l r t a h u n enan puluhan penggunaan enzim s e c a r a k o m e r s i a l t e l a h maju p e s a t . Produlrsi b e r b a g a i senyawa b a r u s e p e r t i a n t i b i o t i k a , a s m - asam o r g a n i k dan v i t a m i n b i a s a n y a d i l a k u k a n dengan c a r a f e r - m e n t a s i yang pada h a k i k a t n y a memanfzatkan k e r j a s u a t u enzim, Penggunaan enzim t e l a h meluas bahlran sampai k e i n d u s t r i de-

t e r g e n dimana enzim yang terkandung dalam d e t e r g e n d a p a t me- l a r u t k a n p r o t e i n - p r o t e i n yang merupakan k o t o r a n pada b e r b a g a i benda. S a l a h s a t u perkembangan penggunaan enzim yang cukup n y a t a a d a l a h dalam i n d u s t r i pangan. Pemanfaatan enzim dalam i n d u s t r i pangan, t e r d a p a t m i s a l n y a pada p r o s e s pengempukan daging, p r o d u k s i d e k s t r o s a a t a u g l u k o s a d a r i p a t i , p r o s e s p e n j e r n i h a n anggur a t a u brem dan juga p r o d u k s i s u s u dengan k a d a r l a k t o s a r e n d a h b a g i p e n d e r i t a l o c t o s e i n t o l e r a n c e .

P r o d u k s i enzim t e r u t a m a d a r i kapang dan b a k t s r i semakin berkembang k a r e n a rnurah dan p r o s e s pembuatannya c e p a t . Bagi n e g a r a k i t a t i d a k t e r t u t u p lremungkinan u n t u k mengembangkan erizim mengingat banyaknya sumber uaya raikroba s e p e r t i kapang yang d a p a t menghasilkan enzim pemecah p a t i .

S a l a h s a t u enzim pemecah p a t i yang s e c a r a k o r c ~ s s i a l ba- nyak d i p r o d u k s i d a r i kapang a d a l a h enZiul a m i l o g l u k o s i d a s e . S e c a r a k o ~ n e r s i a l enzim i n i d a p a t d i p r o d u l r s i d a r k kapang A_soer-

(14)

p r o d u k s i n y a didukung o l e h t e r s e d i a n y a m o l a s e s dan l i m b a h l a i n n y a s e c a r a melimpah s e b a g a i media pcrtumbuhan mi!-roba, Usaha-usaha o p t i m i s a s i p r o s e s o p e r a s i dalam memproduksi en-

zim

a m i l o g l u k o s i d a s e dan dalam mempertabaLLan a k t i f i t a s n y a sebelum s a a t penggunaan pada b e r b a g a i k o n d i s i p e r l u d i p a l a p jari dan dikembangkan.
(15)

11, TIIfJJAUAI'i PUSTkKA

A, P R O D U K S I EWZIM DARI bUKEOBA 1, Enzim Mikroba

Enzim a d a l a h p r o t e i n yang dJ.hasil.!rc.a ~3 e h s e l h i - dup dan b e r f u n g s i s e b a g a i b i o k a t d i s kimi-a yang s p e s i - s i f i k (Baing, 19821, Wikroba m e n s i n t e s a banyak enzim dan enzim-enzim t e r s e b u t b e r f u n g s i d a l a z pertumbuhan, metabolisme dan a u t o l i s x (Aunstrup, 1 9 7 7 ) ,

Menurut T r i b e dan Gray (1977) t a r d a p a t dua golo- ngan enzim mikroba b e r d a s a r k a n l o k a s i d j l a n mikroba dan kegunaannya, y a i t u golongan e k s t r a s e l u l e r dan i n - t r a s e l u l e r . &zim e k c t r a s e l u l e r a d a l a h enzim yang d i - h a s i l k a n d i d a l t t l n s e l , t e t a p i d i k e l u a r k a n k e media f e r - rnentasi untuls m e n g h i d r o l i s a dan mendegradasi senyavta komplelrs menjadi senyawa seddarhana yang nudah l a r u t dan d i s e r a p o l e h mikroba. Enzim i n t r a s e l u l e r d i h a s i l kan d i d d z m s e l y s i t u pada membran s i t a p l a s o l a . En-

zim

i n i

mel&u:,:an metabolisme d i d a l a

sex.

(16)

A s ~ o r g i l l u s

&=

a d a l a h l ~ a p a n g yalig terii?asuIr d.a-

--

lam genus e s ~ e r ~ i l l u s , f a m i l i Elui~i.l.iacsae, n~-:.!o Mono- l i a l e s , s u b d i v i s i Deuteromycotina (Poiigi L m p s r f e c t i ) dan d i v i s i Eumycota. S t r a i n yang t e r s e l e l r s i s e c a r a k o m e r s i d l digunzllran u n t u k produlrsi asam s i t r a t , a s a a g l u k o n a t dan b e r b a g a i j e n i s enziui ( F r a z i e r dan West-- h o f f , 1 9 7 a ) .

mempunyai h i f a gang b e r s e p t a t d a n d i - l e n g k a p i dengan s p o r a a s e k s u a l

.

Iiif a yang be:-hubungan l a n g s u n g dengan media b e r f u n g s i s e b a g a i p e n y e r a p u n s u r h a r a dan yang menghadap permulraan b e r f u n g s i s e b a g a i a l a t r e p r o d u k s i (Wolf, 1 9 4 9 ) . Molekul-nolekul s e d e r - hana s e p e r t i g u l a dan kornponen 1-ain yang t e r l a r u t d i s e k e l i l i n g h i f a d a p a t l a n g s u n g d i s e r a p , eedangkan mole- k u l l a i n yang l e b i h kompleks d i p e c a h t e - l e b i h d a h u l u , U n t u l r i t u A . ' menghasilkan beberapa enzim e k s t r a -

s e l u l e r s e p e r t i a m i l a s e , a m i l o g l u k o s i d a s e , s 8 l u l a s e , p e k t i n a s e , k a t a l a s e dan l a i n - l a i n ( B l a i n , 1 9 7 5 ) .

(17)

Garobar 1. Bagian-bagian A s p e r f f i l l u s ( F r a z i e r dan Westhoff, 1 9 7 8 )

3

Enzim Amiloglukosidase

Menurut Lee dan Whelan (1971) enzim yang d a p a t m e n g h i d r o l i s a ikatan'i(1,Lt dan!/,l,6 d i g o l o n g k a n daZam glukoarorlase

(E.C.

3-2.1.3 sinonim d a r i g l u k o m i l a s e , a m i l o g l u k o s i d a s e dan 8 - a m i l a s e )

Enzim a m i l o g l u k o s i d a s e digunakan dalam i n d u s t r i untuk m e n g h i d r o l i s a p a t i s e c a r a lenglrap m e n j a d i g l u - kosa. Dalarn k e r j a n y a enzim i n i mengurai i k a t a n q ,

1-4,

r/

1-3

s e r t a memindakkan u n i t gluirosa m ~ l l a i d a r i u j u n g non p e r e d u k s i pada a m i l o s a dan amilopelrtin, Kemampuan m e n g h i d r o l i s a enzim i n i b e r v a r i a s i t e r g a n t u h g j e n i s

-

mikrobanya ( B u l l , 1 9 7 9 ) .
(18)

k o ~ n e r s i a l d a r i g e n u s Asperp;il.lns, i?hizopus dan Endo- m y c e s (Aunstrup, 1 9 7 9 ) . Sedangkan menurut Arima ( 1 9 6 4 )

-

a m i l o g l u k o s i d a s e juga d a p a t d i p r o d u k s i d a r i b a k t e r i C l o s t r i d i u m .

T e r d a p a t dua k l a s i f i l r a s i a n i l o g l u k o s i d a s e , y a i t u kelompok pertama m e n g h i d r o l i s a p a t i menghasilkan h i -

d r o l i s a p a t i t o t a l d a n q - l i m i t d e k s t r i n dan yang ke- dua n e n g h a s i l k a n 8 0 p e r s e n h i d r o l i s a p a t i dan

40

p e r - s e n k o n v e r s i

P

- l i m i t t i e k s t r i n men j a d i g l u k o s a ( n e - ming yang d i k u t i p o l e h Wardoyo, 1 9 8 5 ) .

B e r a t rnolekul enzim a m i l o ~ l u l r o s i d a s e b e r k i s a r a n t a r a

60

000

-

100 000 dan rnerupakm g l i k o p r o t e i n yang mengandung

5

-

20 p e r s e n k a r b o h l d r a t , b i a s a n y a

t e r d i r i d a r i g l u k o s a , mannosa, glukosarnin dan g d a k t o - s a ( F o g a r t y , 1 9 8 3 ) .

Menurut Norman (1979) enzim a m i l o g l u k o s i d a s e da- p a t a e n g h i d r o l i s a

30

p e r s e n (w/v) s u b s t r a t dengan de- r a . j a t k o n v e r s i hanya 85 p e r s e n , s e d m g k a n dengan neng- gunaka1 k o n s e n t r a s i s u b s t r a t 10 p e r s e n

(w/v)

d e r a j a t k 0 n v a r ~ i d a p a t d i t i n g k a t k a n a e n j a d i 9 5 p e r s e n .
(19)

A k t i f i t a s enzim a m i l o g l u k o s i d a s e d i n y a t a l r a n da-

l a m s a t u a n u n i t p e r m i l i l i t e r f i l t r a t . , S a t u u n i t ak- t i f i t a s s e t a r a dengan s a t u mikro mol g l u k o s a ( s e b a g a i g u l a p e r e d u l r s i ) yang d i h a s i l l r a n d a r i perla!rum enzim t e r h a d a p l a r u t a n p a t i . A n a l i s a a ! i t . i f i t a s enzim auiilo- g l u k o s i d a s e dilakulran dengan rnenganalisa g u l a p e ~ e d u l r -

s i yang d i h a s i l k a n d a r i p e r l a k u a n enzim t e r h a d a p pa-

t i

dengan metode Somogy (Somogy,

1945).

A k t i f i t a s enzim d a p a t p u l a d i n y a t a k a n d d a m &ti- f i t a s s p e s i f i k , y a i t u U n i t p e r m i l i g r a m p r o t e i n (iieed, 1 9 7 5 ) . Pengukuran k a d a r p r o t e i n d i l a k ~ r k a n dengan me-

t o d e Lowry ( L o r r y , 1 9 5 1 ) yang pada p r i n s i p n y a nengu- k u r warna b i r u lembayung y a n g t e r b e n t u k a k i b a t r e a k s i p r o t e i n dengan i o n CU" dalam s u a s a n a basa. Psrigukuran d i l a k u k a n pada s p e k t r o f o t o m e t e r dengan p a n j a n g gelom- bang 500

-

750

nm.

4.

F r o d u k s i Enzim A m i l o g l u k o s i d a s e
(20)

Sumber lrarbon yang b a i k untuls n e n g h a s i l k a n amilo- g l u k o s i d a s e d a r i A s a e r ~ i l l u s a d a l a h pa.ti ( B a r - ton e t d , 1 9 7 2 ) . Penambahan i n d u s e r m a l t o s a menun- juldcan a k t i f i t a s yang p a l i n g t i n g g i d a r i m i l o g l u k o s i - dase. K o n s e n t r a s i m a l t o s a gang b i a s a d i t a n b a h k a n

a d a l a h 2.8

x

lo-'

M

sampai

1 . 4

x

hf ddail juiiilah

enzim yang t e r b e n t u k meningkat dt-ngzn m e i ~ i n g k a t n y a k o n s e n t r a s i , Untuk memperoleh enzim dengan a k t i f i t a s yang t i n g g i , i n d u s e r b i a s a n y a ditambahkan s e t e l a h dua h a r i i n k u b a s i ( B a r t o n e t a l , 1 9 7 2 ) . Menurut Soekopi- t o j o (1986) penambahan i n d u s e r maltose. dua &,ram p e r l i t e r media dengan waktu i n k u b a s i

96

jam rcenghasiliran a k t i f i t a s enzim a m i l o g l u k o s i d a s e p a l i n g t i n g g i d a l a n p r o d u k s i menggunakan " s h a k e r t 1 dengan k e c e p a t s a a g i t a -

s i 200 rpm.

Wardoyo (1985) menyatakan bahwa a s ~ e r ~ i l l u s niprer L 5l/NRRL A-11,264 cukup p o t e n s i a l . u n t u k rnenghasilkan a m i l o g l u k o s i d a s e dengan s u b s t r a t molases. A k t i f ' i t a s a m i l o g l u k o s i d a s e yang maksimum d i p e r o l e h dengan

fer-

m e n t a s i pada suhu i n k u b a s i

3 3 ' ~

selama

49

jam dengan k e c e p a t a n " s h a k e r w a t e r b a t h " 5.0 rpm.
(21)

Tabel 1. Komposisi k i m i a m o l a s e s a

Komponen K i s a r a n R a t a - r a t a

(

(,%I

A i r S u k r o s a

~ r u k t o i a ( L e v u l o s a ) D e k s t r o s a (Glukosa) P e r e d u k s i l a i n

K a r b o h i d r a t l a i n Abu :

IC20

C a0 MgO Na20

'2'5

SiO dan o k s i d a

_2. yang..h%dak l a r u t

N i t r o g e n majemuk : 2-6 P r o t e i n k a s a r

Asam amino

Asam non n i t r o g e n 2-8 L i l i n , s t e r o l dan f o s - 0.1-1 l i p i d

Pigmen dan v i t a m i n

-

-

a Wolfrom dan B i n k l e y ( 1 9 5 3 ) yang d i k u t i p o l e h ~ a t u

'

[image:21.518.69.483.43.757.2]
(22)

o p t i m a l , y a i t u suhu 3 5 O C , pH

4-5

dan k e c e p a t a n a e r a s i

1 VVM selama 49 jam, menghasilkan a k t i f i t a s enzim

ter-

t i n g g i pada t a n g k i f e r m e n t o r b e r a g i t a s i 300 -$?a,

Suhu optimum p e r tumbuhan A S ~ e ~ g i l & q g - j - 6 e k i tar

3 7 O ~ ,

sedangkan suhu maksimumnya mencapai

6 5 ' ~

dengan k i s a r a n pH yang cukup l u a s , y a i t u 2,8

-

8 - 8 (LaksJ-n dan Hubert, 1 9 7 8 ) . Davies (1963) menyatakan b ~ h w a pem- bentukan enzim e k s o s e l u l e r l e b i h bailr pada suhu yang l e b i h r e n d a h d a r i suhu optimum pertumbuhan dan pada pH yang mendekati n i l & pH a k t i f i t a s maksimum enzim.

L a j u pertumbuhan mikroorganisme d i p e n g a r u h i o l e h k o n s e n t r a s i komponen penyusun media f e r m e n t a s i , Baik media alami, semi s i n t e t i k maupun s i n t e t i l r h a r u s d a p a t m e n s u p l a i kebutuhan u n s u r e l e r n e n t e r s e l d a r i milrroba yang digunakan. Unsur utama yang d i p e r l u k a n a d a l a h k a r b o n , n i t r o g e n , s u l f u r dan f o s f o r . Disamping i t u

A s p e r n i l l u ~

niRer

memerlukan juga unsur-unsur k e l u n i t s e p e r t i CU",

a

'

'

,

Mg", ~ a ' " ,

'

K

dan l a i n - l a i n (Stain- b u r y dan Whitaker, 1 9 8 4 ) .

Menurut Brannon yang d i k u t i p o l e h Cockerdan Green- s h i e l d s (1977) f e r m e n t a s i menggunalcan 1 7 l i

&-

=

=

akan b e r h a s i l b a i k j i k a f r u k t o s a dan g l u k o s a d i - gunakan bersama-sama s e b a g a i s u n b e r karbon,

Umumnya dalam p r o s e s f e r m e n t a s i a e r o b i k digunakan f e r m e n t o r yang d i a d u k s e c a r a rnekanik ( S t i r r e d t a n k f e r - m e n t o r ) dan d i l e n g k a p i dengan s i s t e m a e r a s i dan "ba-

(23)

UNBAFFLES

pandangan Earnping pandangan a t a s

samplng a t a s

Gambar 2. P o l a a l i r a n s u s p e n s f k u l t u r pada f e r m e n t o r " u n b a f f l e d - t a n k dan l l b a f f l e d - t a n k l l

(Oldshua, 1 9 8 3 ) .

Pengadukan b e r f u n g s l meningkatkan l u a s permukaan c a i r a n untulr m e n t r a s f e r o k s i g e n Ire d a l m c a i r a n k u l t u r , menghalangi l e p a s n y a o k s i g e n yang t e l a h t e r t a n g k a p , mem- p e r k e c i l ukuran gelembung u d a r a dan mencegah pengelom- pokan gelembung u d a r a *

Udara s t e r i l dipompakan k e daa zlm tarlgki ferrnentor

[image:23.514.89.485.38.516.2]
(24)

Kecepatan a l i r a n u d a r a yang r e l a t i f rendah menyebabkan

ticli.!- t e r p e n u h i n y a jumlah o k s i g e n yang d i b u t u h k a n o l e h mikroorganisme, s e b a l i k n y a k e c e p a t a n a e r a s i yang t e r l a - l u t i n g g i menyebabkan busa meluap yang menghalangi

t r a n s f e r o k s i g e n ke c a i r a n . Untufr sfrala " p i l o t p l a n t T T umumnya d i o p e r a s i k a n k e c e p a t a l a e r a s i 0.5

-

1,5

VVM.

P e n g o n t r o l a n d i l a k u k a n pada k r a n pemasukan u d a r a dan p e n g a t u r a n tekanan u d a r a dalam t a n g k i f e r m e n t o r .

5.

Pemurnian Enzim

Pemurnian enzim a m i l o g l u k o s i d a s e d a p a t d i l a k u k a n dengan menggunakan ammonium s u l f a t dan e t h a n o l ( P h i l l i p s dan Galdwell, 1 9 5 1 ) , pemurnian dengan k h r o m a t o g r a f i

DEAE-celullose (Fleming clan S t o n e , 1 9 5 1 ) dan pemurnian dengan u l t r a s e n t r i f u g a s i ( I l a t t o r i dan Takeuchi, 1 9 6 1 ) .

Tahap p e r tama pemurnian enzim e k s o s e l u l e r a d a l a h memisahkan f i l t r a t enzim d a r i biomassa s e l dan p a d a t a n l a i n n y a dengan c a r a s e n t r i f u g a s i a t a u panyaringan ( f i l -

(25)

Untulr mengurangi volume f i l t r a t enzim, d i l a k u k a n pemekatan dengan c a r a e v a p o r a s i a t a u u l t r a f i l t r a s i . E v a p o r a s i d a p a t d i l a k u k a n s e c a r a t r a d i s i o n a l a t a u meng- gunakan e v a p o r a s i wakum dimana suhu d a p a t d i k o n t r o l an- t a r a

30

-

4 0 ' ~ a g a r enzim t i d a k rusal;. Pemekatan de- ngan k o n t r o l suhu yang k e t a t s e k a l i p u n akan menyebab- kan t e r j a d i n y a penurunan a i r t i f i t a s s e c a r a p r o p o s i o n a l , umumnya k u r a n g l e b i h 10 p e r s e n (Aunstfup, 1 9 7 9 ) .

Metode ! ! f r e e z e c o n c e n t r a t i o n " merupakan s u a t u ca-

r a u n t u k memekatkan l a r u t a n dengan membekukan l a r u t a n s e d i k i t demi s e d i k i t a t a u dengan c a r a menempatkan l a - r u t a n d i barvah u n i t p e n d i n g i n r e f r i g e r a t o r dan l a p i s a n e s yang t e r b e n t u k dibuang. Metode i n i s e l a i n memekat, kan k o n s e n t r a s i enzim j u g a memekat1ra.n garam s e h i n g g a d a p a t menyebabkan t e r j a d i n g a d e n a t u r a s i p r o t e i n (Schwi- mmer,

1981).

S e t e l a h l a r u t a n cukup p e k a t kemudian p r o t e i n d i p i - sahkan. Menurut S t a n b u r y dan Whitaker

(19841,

a d a dua metode unbu1c mendapatkan f r a k s i p r o t e i n , y a i t u " s a l t i n g o u t " p r o t e i n menggunakan garam i n o r g a n i k s e p e r t f ammo- nium dan sodium s u l f a t s e r t a yang kedua y a i t u dengan meriambahkan p e l a r u t o r g a n i k pada r ' i l t r a t dibaviah suhu

0 k u r a n g d a r i

-5

C.
(26)

t i n g g i , pH l a r u t a n t i d a k t e r l a l u e k s t r i m yang t i d a k memberi pengarvh b e r a l .

-

t e r h a d a p enzim dan tidal% t o k -

s i k , Namun penggunaan ammonium s u l f a t j u c a mempunyai k e r u g i a n , y a i t u k o n s e n t r a s i garam yang t e r t i n g g a l dalam produk t i n g g i dan k u r a n g e f i s i e n dalam menghilangkan f l i m p u r i t i e s l l (Aunstrup, 1 9 7 9 ) .

Pengendapan dengan p e l a r u t o r g a n i k s e p e r t i meta- no1 dan a s e t o n yang d i i k u t i pemurnian dengan d e s t i l a -

si

menghasilkan produk dengan a k t i f i t a s t i n g g i , t e t a p i k o n d i s i suhu h a r u s d i k o n t r o l pada ~ u h u r e n d a h (dibawah

-5'~)

dan ha1 i n i k u r a n g ekonomis (Aunstrup,

1979).

Menurut A r i m a (196Lt) u n t u k mendapatkan rendemen yang l e b i h t i n g g i s e l a m a pengendapan p r o t e i n enzim, s e b a i k n y a digunakan garam l s o n s e n t r a s i 70 p e r s e n jenuh, B i a s a n y a garam ditambahkan dalam bentuk p a d a t a n , h a 1 i n i u n t u k menghindariran p e n m b a h a n volume yang b e s a r . Makin lama pengendapan, rendemen yang d i d a p a t k a n akan makin t i n g g i . Waktu pengendapan miaimal 15 m e n i t (No-

z a i k i dan H a y a i s h i yang d i k u t i p o l e h L i l y , 1 9 7 9 ) .

Untuk memisahkan c a i r a n endapan p r o t e i n , d a p a t d i - lalrukan dengan s e n t r i f u g a s i a t a u penyaringan. P e n y a r i - ngan a d a l a h c a r a yaug umum digunakan untuk b e r b a g a i ska- l a , t e t a p i kekurangannya d i b a n d i n g dengan s e n t r i f u g a s i y a i t u waktu yang clihutuhkzn l e b i h lama, s u l i t d i k o n t r o l

(27)

Schimmer dan Pardee (1974) menyarankan s e n t r i f u g a -

s i dengan k e c e p a t a n 1 0 000 rpm pada suhu

4 ' ~

selama

1 5

lnenit u n t u k memisahkan endapan d a r i c a i r a n n y a . Untuk memisahkan p r o t e i n enzim d a r i " i m p u r i t i e s u d i l a k u k a n dengan d i a l i s a . P r i n s i p k e r j a d i a l i s a y a i t u mempertahankan molekul yang m e m i l i k i b e r a t molekul t i n g - g i , d i a t a s

5

000, s e p e r t i molekul p r o t e i n dan melewat- kan molekul k e c i l , m i s a l n y a garam m e l d l u i membran

semi

permeabel (Wiseman, 1 9 8 4 ) .

D i a l i s a d a p a t d i l a k u k a n dengan menggunakan se3.o- f a n yang d i i s i dengan f i l t r a t enzim kemudian direndam dalam p e l a r u t b e b a s i o n a t a u l a r u t a n b u f f e r . Selama d i a Z i s a p e l a r u t d i s i r k u l a s i k a n menggunakan s t i r e r dan s e t i a p jangka waktu t e r t e n t u p e l a r u t d i g a n t i u n t u k mem- p e r c e p a t d i a l i s a

(Mc

P h i e yang d d k u t i p o l e h Schimmer, 1 9 8 1 )

.

(28)

B. STABILISASI ENZIM

1. I k a t a n Yang Berperan Terhadap S t a b i l i t a s Enzim

Menurut Monsan (198Lt) a k t i f i t a s enzim s e c a r a l a n g - sung berhubungan dengan p e r l i n d u n g a n s t r u k t u r t i g a d i - mensi d a r i rnolekul p r o t e i n enzirn. S e l a n j u t n y a K l i b a - nov (1983) menyatakan bahwa pada k o n d i s i normal, s t r u k -

t u r a k t i f enzim d i ja g a o l e h keseimbangan k e k u a t a n non- k o v a l e n yang b e r l a i n a n , y a i t u i k a t a n h i d r o g e n , h i d r o f o - b i k , i o n i k dan Van d e e r Waals, Dengan nailrnya suhu,

semua k e k u a t a n d i a t a s menurun dan molekal p r o t e i n en- zim akan t e r b u k a ( u n f o l d i n g ) . Karena p u s a t a k t i f en- zim s e l a l u t e r d i r i a t a s b e b e r a p a r e s i d u asam amino yang t e r d a p a t dalam s t r u k t u r t i g a d i m e n s i p r o t e i n enzim, s e - h i n g g a pambukaan r a n t a i molekul p r o t e i n menyebabkan k e r u s a k a n p u s a t yang a k t i f dan enzim menjadi i n a k t i f .

Hal

i n i didukung o l e h p e n e l i t i a n S e g e l (1975) yang me- n y a t a k a n s t r u k t u r t e r s i e r enzim d i k o n t r o l o l e h s e j u m l a h l k a t a n non-kovalen yang leinah. Molekul enzim m e m i l i k i s t r u k t u r yang l e m b u t dan audah r u s a k . J i k a molekul en- zim menyerap e n e r g i yang t e r l a l u b e s a r , s t r u k t u r t e r s i e r akan t e r g a n g g u dan enzim akan t e r d o n a t u r a s i , y a i t u k e h i - l a n g a n a k t i f i t a s k a t a l i t i k n y a .
(29)

menyatakan bahwa s t a b i l i t a s enzim berubah s e c a r a i n - t r i n s i k dengan perubahan asare amino. Iial B a l i membawa perubahan pada i n t e r a k s i e l e k t r o s t a t i k , i k a t a n h i d r o - gen, i k a t a n d i s u l f i d a , i n t e r d r s i h i d r o f o b i k dan kekon- pakan enzim. S t a b i l i t a s enzim d a p a t berubah o l e h pe- nambahan s t a b i l i s e r s e p e r t i k a t i o n , n c r o s s - l i n k s n , p e p t i d a dan l a i n - l a i n .

Menurut wagen (1984) p e r g a n t i a n s a t u asam amino dalam s t r u k t u r p r o t e i n enzim d a p a t memberikan k o n t r i - b u s i yang b e r a r t i t e r h a d a p s t a b i l i t a s enzim. K l i b a n o v

(1983) menyatakan bahwa jembatan garam memainkan p e r a - nan dalam p e r l i n d u n g a n l ~ o n f o r m a s i p r o t e i n enzim, Jern- b a t a n garam d i b e n t u k a n t a r a muatan n e g a t i f a s p a r t a t dan g l u t a m a t dengan muatan p o s i t i p h i s t i d i n , l i o i n dan a r g i n i n . pKs h i s t i d i n dan l i s i n l e b i h r e n d a h d a r i p ~ d a a r g i n i n , Karenanya pada pH n e t r a l dam b a s a , i o n - i o n gugus h i s t i d i n dan l i s i n akan b e r d i a o s i a s i (menimbul- kan k e r u s a k a n jembatan garam) pada suhu yang 1eFi.h r e n - dah d e i p a d a a r g i n i n . Hal i n i b e r a k i b a t jeinbatan garam yang d i b e n t u k o l e h a r g i n i n l e b i h k u a t d a r i p a d a yang d i - bentuk o l e h h i s t i d i n dan l i s i n . Dapat d i s i m p u l k a n , p e n g g a n t i a n h i s t i d i n dan l i s i n akan meningkatkan kekua- t a n jembatan garam.

(30)

rnemberilsan permukaan p o l a r pada viaktu k o n t a k dengan l i n g k u n g a n l u a r yang l e b i h l l a q u e u s t l , Bagian d d a m mo- l e k u l p r o t e i n r e l a t i f b e r s i f a t h i d r o f o b i k . Pengenda- l i a n a k t i f i t a s e n z i m a t i k s e b a g i a n b e s a r d i t e n t u k a n o l e h b e s a r n y a i k a t a n h i d r o f o b i k m e l d u i sisi r a n t a i a s m aini- no non-polar s e p e r t i p h e n i l a l a n i n , l e u s i n , i s o l e u s i n dan v a l i n . l k a t a n yang l a i n , y a i t u jembatan garam an- t a r a gugus yang bermuatan s e p e r t i gugus amino (-NH )

3

dan gugus k a r b o k s i l (-COO-).

2. Penggunaan A d i t i f S e b a g a i S t a b i l i s e r Enzim

(31)

a. Pengaruh S u b s t r a t

S u b s t r i t dan i n h i b i t o r yang mengilrat s i r i k a t a -

l i t i k s e r i n g menyebablian p e n i n g k a t a n s t a b i l i t a s en- zim, Sdanya i n h i b i t o r akan memperlihatkan k e t a h a - nan enzim yang l e b i h b e s a r t e r h a d a p d e n a t u r a s i pa- n a s (Wiseman, 1 9 6 4 ) . P e n g i k a t a n enzim dengan subs-

t r a t mungkin d i i k u t i o l e h perubahan konf orroasi pada

s i s i

a k t i r ' enzim dan meningkatkan s t a b i l i t a s enzirn (Henley dan Sadana, 1 9 8 5 ) .

Pada suhu 60°c, adanya s u b s t r a t ( s u k r o s a ) d i - bawah k o n s e n t r a s i

1.5

M t i d a l , membawla perubahan t e r - hadap " h a l f - l i f e " i n v e r t a s e

.

" H a l f - l i f el1 n a i k dgngall

c e p a t s e c a r a l i n i e r dengan n a i k n y a k o n ~ e n t r a s i subs-

t r a t ,

" H a l f - l i f e t 1 a d a l a h waktu yang d i p e r l u k a n b a g i enzim u n t u k k e h i l a n g a n

50

p e r s e n a k t i f i t a s awalnya (Monsan, 1 9 8 4 ) .

S t a b i l i t a s p a n a s d a r i a m i l o g l u k o s i d a s e n a j k dengan adanya s u b s t r a t . Penambahan l i m a p e r s e n p a t i niembuat enzim a m i l o g l u k o s i d a s e d a r i C l o s t r i d i u m

menjadi s t a b 1 1 pada suhu

(32)

5

%,

8 5 ' ~

2 $, 8 5 ' ~ A k t i f i t a s

[image:32.524.49.479.78.730.2]

r e s i d u

(7;)

Gambar

3.

Pengaruh s u b s t r a t p a t i t e s h a d a p

sta-

b i l i t a s enzim a m i l o g l u k o s i d a s e

d a r i C l o s t r i d i u r n ~ m o h y d r o s u l furlcurn (Hyun dan Zeikus, 1 9 8 5 ) ,

b. Pengaruh Garam Dan I o n Logam

Garam ammonium s u l f a t urnumnya m e m l l i k i pengaruh s t a b i l i s a s i yang t i n g g i , b a i k pada k o n s e n t r a s i r e n - dah maupun t i n g g i (Monsan, 1 9 8 4 ) . Menurut Wiseman

(1977) ammonium s u l f a t ( j e n u h ) s e r i n g digunakan un- t u k s t a b i l i s a s i enaim sewaktu p r e p a r a s i , G l i s e r o l dan ammonium s u l f a t d a p a t memberikan k e s t a b i l a n p a d a

(33)

20

-

30

p e r s e n ammonium s u l f a t juga memberikan ke- s t a b i l a n pada i s o s i t r a t d e h i d r o g e n a s e .

Kalsium k l o r i d a memberikan pengaruh s t a b i l i s a s i pada k o n s e n t r a s i rendah, namun menyebabkan d e n a t u r a -

s i pada k o n s e n t r a s i t i n g g i (Monsan, 1 9 8 4 ) . Banyak enzim d i s t a b i l k a n o l e h i o n ~ a + + , termasuk s t a b i l i s a -

s i t e r h a d a p p a n a s d a r i t h e r m o l i s i n , T h e r m o l i s i n me- rupakan p r o t e a s e d a r i b a l r t e r i t e r i u o f i l i k yang s t r u k - t u r n y a d i b e n t u k bersama o l e h i k a t a n e l e k t r o s t a t i k yang k u a t a n t a r a ~ a + + ( d u a p e r molekul) dan gugus k a r b o k s i l a t a t a u gugus k a r b o n i l dalam b a g i a n molekul yang b e r s i f a t h i d r o f o b i k . cai4 d a p a t melindungi

++

4

- a m i l a s e t e r h a d a p d e n a t u r a s i panas. Ca menem- p a t k a n d i r i pada i k a t a n d i s u l f i d a dalam p o r m a n n y a s e b a g a i s t a b i l i s e r enzim. Disawping i t u ca4+ j u g a d a p a t memberikan k e s t a b i l a n pada p r o t e a s e d a r i p s i - k o t r o p i k Pseudomonas sp.

Menurut Wiseman (1984) t e l a h banyak dilaporican bahwa i o n - i o n logam d a p a t n e m p e r t i n g g i s t a b i l i t a s

++

.

enzim t e r h a d a p panas. Panggunaan

caif

dan Ma ju- g a garam d a r i asam i n o r g a n i k d a p a t memberikan p e r l i n - dungan b a g i L - a r g i n a s e sevraktu p u r i f i k a s i dan p s n y i n - panan.

Menurut K l i b a n o v (1983) $on--ion Ca,;

Mg dan Zn

.

meningkatkan s t a b i l i t a s enzim t e r h a d a p panas. Pe- n g a r u h i o n - i o n i n i s a n g a t s p e s i f i k , s e b a g a i contoh

++

(34)

1 0 0 h

A l r t i f i t a s r e s i d u

(%I

[image:34.521.50.480.52.648.2]

0

O e 5

1 .O

1.5

Gambar

4,

Pengaruh CaCl t e r h a d a p s t a b i l i t a s

d\

- a m i l a s e daGi B a c i l l u s s u b t i l i s (NOVO, 1 9 8 5 ) .

d,

- a m i l a s e d a r i B a c i l l u s c d d o l i t i c ~ *

Menurut H o c h s t e i n dan Schraam (1971) gar- i n - o r g a n i k memberikan s t a b i l i t a s enzim dengan menetra- l i s a s i k e l e b i h a n muatan e l e k t r o s t a t i k dalam molekul enzim, s e b a b b i l a t i d a k d i n e t r a l k a n d a p a t t e r j a d i k e r u s a k a n s t r u k t u r q u a r t e n e r molekul p r o t e i n enzirn. P e l a r u t a n enzim murni pada b e r b a g a i gararn i n o r g a n i k akan memberikan kenaikkan a l r t i f i t a s pada k o n s e n t r a -

si

yang l e b i h t i n g g i . P e r l i n d u n g a n sempurna b a g i a k t i f i t a s enzim a d e n o s i n monophosphate r i i p e r o l e h pada B o n s e n t r a s i K2S04 a t a u K C 1 l 6 b i h d a r i 200 mM,

demikian j u g a dengan KZHPO

4'

Sementara i t u g a r m
(35)

c, Pengaruh P o l i h i d r i k kllrohol

P e l a r u t organilr s e r i n g rnemberikan s t a b i . l i t a s enzim pada k o n s e n t r a s i rendah, namun rnengakibatkan d e m t u r a s i pada k o n s e n t r a s i t i n g g i

.

Te t a p i p o l i h i - d r i k a l k o h o l b i a s a n y a memililsi pengaruh s t a b i l i s a s i yang t i n g g i t e r h a d a p enzirn, bahkan pada k o n s e n t r a s i yang s a n g a t t i n g g i (Monsan, 1 9 8 4 ) .

Seiaua p o l i h i d r i k allrohol yang digunakan o l e h Combes dan Monsan. (1983) y a i t u e t t h y l e n e g l y c o l , g l y c e r o l , e r y t h r i t o l , x y l i t o 1 dan s o r b i t o l melindu- n g i l n v e r t a s e t e r h a d a p d e n a t u r a s i p a n a s , Pengaruh Pengaruia p e r l i n d u n g a n p o l i h i d r i k a l k o h o l n a i k dengan n a i k n y a k o n s e n t r a s i dan panjangnya r a n t a i karbon,

juga berhubungan dengan jurnlah gugus h i d r o k s i l p e r rnolekul p o l i h i d r i k a l k o h o l , S t a b i l i t a s meningkat dengan n a i k n y a jumlah gugus h i d r o k s i l yang dikandung dalarn inolelrulnya.

3.

Pengaruh Suhu Dan pH Terhadap S t a b i l i t a s Enzim
(36)

enzim t e r h a d a p suhu t e r g a n t u n g d a r i b e r b a g a i f a k t o r , y a i t u pH, k e k u a t a n i o n medium dan ada tidalrnya l i g a n , Pada umumnya enzi-m akan s t a b i l t e r h a d a p p a n a s dalam bentuk enzim b e b a s k a s a r yang mengandung molekul-mole- k u l p r o t e i n l a i n dalanl k o n s e n t r a s i t i n g g i .

S t a b i l i t a s enzim t e r h a d a p pH t e r - ~ n t u n g d a r i ba- nyak f a k t o r , a n t a r a l a i n suhu, k e k u a t a n i o n , bahan k i - mia dalam bufferc, k o n s e n t r a s i bahan pengavret, konsen-

trasi i o n logam, k o n s e n t r a s i s u b s t r a t a t a u k o f a k t o r enzim dan k o n s e n t r a s i enzim ( S e g e l , 1 9 7 5 ) . Menurut Rodwell (1983) menyebutkan bahwa pH b e r p e n g a r u h t e r h a - d a p keadaan muatan l i s t r i k enzim maupun s u b s t r a t . Un-

t u k enzim, perubahan muatan d a p a t mempengmuhi a k t i f i -

t a s ,

b a i k dengan perubahan s t r u k t u r maupun d e n g a r peru- bahan muatan pada r e s i d u asam amino y m g b e r f u n g s i me- n g i k a t a t a u k a t a l i s . H a l i n i d a p a t d i j e l a s k a n dengan mekanisme r e a k s i s e b a g a i b e r i i r u t : misalLnya b i l a s u a t u enzim bermuatan n e g a t i f ( Enz-). b e r e a k s i dengan s u a t u

4-

s u b s t r a t yang bermuatan p o s i t i p (Sli ), maka akan t n r j a -

+ SH*

---

-j. EnzSH, Kemudian pada n i - dah, Eaz- akan d i p r o t o n i s a s i dan k e h i l a - ngan muatan n e g a t i p n y a , Enz-

+

ti'

---

j,

Enz-B,

H a l yang sama, pada n i . l a i pH yang t i n g g i , SH' akan t e r - i o n i s a s i dan k e h i l a n g a n muatan p o s i t i p n y a , SB*

---

3

S

*

.

'

H

Karena b e n t u k yang akan b e r e a k s i hanydlah SZ'
(37)

i

[image:37.514.55.505.69.639.2]

S t a b i l i t a s r e l a t i f (%)

Gambar

6.

Pengaruh pi1 teriladap s t a b i l i t a s enzim a m i l o g l u k o s i d a s e d a r i A s p e r n i l l u s

&-

(NOVO, 1985).

.

1 0 0

- 4 k t i f i tas r e s i d u D O

( % ) 60

40

2 0

0 60

Gmbar

'7.

Pengaruh suhu t e r h a d a p s t a b i l i t a s enzim a m i l o g l u k o s i d a s e d a r i A s a e r a i l l u s ni.aer
(38)

k o n s e n t r a s i e f e k t i f d a r i Enz- dan SH', j a d i menurunkan k o n s e u t r a s i e f e k t i f .

0 Penyimpanan enzim amiloglulrosidase pada suhu 2 5 C d s p a t nempertahankan a k t i f i t a s enzim eelama t i g a b u l a n , Unti;k penyimpanan yang l e b i h lama, a k t i f i t a s menukun

r:stn h i n g g a dud p e r s e n t i a p bulan. J i k a enzirn d i s i m - pan pada suhu ~ O C , a k t i f i t a s enzim d a p a t b e r t a h a n

se-

Lana s a t u tahun. Enzim s e b a i k n y a d i s h p a n d d a m r u a -

ngan yang k e r i n g dengan kelembaban r e l a t i f yang t i d a k l e b i h d a r i

50

-

60

p e r s e n

(NOVO,

1 9 8 5 ) .

Menurut

Byun

dan Zeikus (1985) enzim a m i l o g l u k o s i - d a s a d a r i C l o s t r i d i u m thermokydrosuJ.furicum s t a b i l da- lam k i s a r a n pH

5

-

6,

namun t i d a k s t a b i l pada suhu d i - a t a s GO'C, Sementara

NOVO

(1985) menyebutkan bahwa en- zim a m i l o g l u k o s i d a s e d a r i A ~ D ~ I ' F ~ ~ ~ u s n i s s t a b i l pada

0

(39)

111, UMIAN DAN METODE PWGEGITIAN

A.

BAHBN DAB AI,AT I., Bahan

Bahan yang digunakan dalam p e n e l i t i a n i n i m e l i p u t i k u l t u r A s o e r u , ~ ~ LSl/NRRL A-11,264 yang d i p e r o - l e h d a r i Laboratorium Teknologi F e r m e n t a s i , I n s t i t u t Telrnologi Bandung, Bandung, Biakan murni t e r s e b u t d i - p e l i h a r a dan d i p e r b a a y a k pada medium a g a r m i r i n g PDA

( P o t a t o D s x t r o s e Agar); media pertumbuhan yang t e r d i r i d s r i : m o l a s e s

3

5,

(NH ) SO 0,5

Ss

KH2?O4 0 * 2 % $ MgSO

4 2

4

yU2O

0.02

%,

ZnSO 0 , 0 2

%,

b a c t o pepton 0 - 1

%,

a q u a d e s

4

96,16

%.

Bahan-bnhan k i m i a yang digun&:an m e l i p u t i : b u f f e r a s e t a t pH

3,

4, 4.5*

6,

7;

p e r e a k s i llsomogyll; l a r u t a n H SO 2 N ; l a r u t a n t i o s u l f a t

2

4.

o k s a l a t ; p a t i t e r l a r u t ; ma1 t o s a ; ammonium s u l f a t ; H C 1 l H ; NaOH 2 N; p e r e a k s i " l o ~ r y ~ ~ ;

rum dlbumin dan CaC12. 2. .Qat

P e r a l a t a n yang digunakan d p u t i : f e r m e n t o r b e r k a p a s i t a s 3 0

(40)

vrater b a t h (Tokyo Rikakika-i GO, Ltd., Termoace IT-76V, Osaka, J e p a n g ) ; f r e e z e c o n c e n t r a t i o n ; s p e c t r o p h o t o m e t e r

(Shimadzu S e i s a k u s h o Co., model UV-120-02, Kyoto, J e - pang) ; f r e e z e d r y e r (Labconco, model

DC-55

.4/B, Tolcyo, J e p a n g ) ; pH m e t e r ( H o r i b a , model M, 8L, Tokyo, J e p a n g ) ;

b u r e t ; k a n t u n g d i a l i s a dan a l a t - a k a t g e l a s .

P e n e l i t i a n i n i t e r b a g i a t a s beberapa t a h a p , ,

1. P r o d u k s i Enzim K e r i n g K a s a r

Memproduksi enzim amiloglulrosidase d a r i kapang A s ~ e r ~ i l l u $ U x L51/NRXL A-11,264 b e r d a s a r k a n ha- s i l p e n e l i t i a n s k a l a " p i l o t p l a n t u (Bakar, 1 9 8 6 ) dan h a s i l p e n e l i t i a n s k a l a l a b o r a t o r i u n ( S o e k o p i t o -

2. Pengaruh J e n i s Dan K o n s s n t r a s i Garam

Mempelajari pengaruh j e n i s dan k o n s e n t r a s i b e r - b a g a i macam garam i n o r g a n i k t e r h a d a p s t a b i l i t a s en-

zim a m i l o g l u k o s i d a s e yang d i h a s i l k a n .

3.

Pengaruh pH Dan Suhu

Mempelajari pengaruh pH dan suhu t e r h a d a p s t a b i -

(41)

A = J e n i s garam

= t a n p a penambahan

A2

= CaC12 K SO

-43

= 2

4

A = KC?-

11-

C = K o n s e n t r a s i K SO 2

4

B = K o n s e n t r a s i CaC12 B1 = 0 g/l

B2

= 0 2 g/l

Bj = 1 - 0 g / l

D = K o n s e n t r a s i K C 1 D 1 = O M

D2 = 0 * 2

M

D3 =

O e 4

?4
(42)

D,

PRODUKSL EIqZIM AMILOGLUKOSIDASE

Tahapan p r o d u k s i enzim a r a i l o g l u k o s i d a s e a d d a h seba.- g a i b e r i k u t :

1, P r o p a g a s i Aral

S p o r a biahran murni A s p e r g i l l u s n i g e r L5L/NHRL A - l l , 261+ yang berumur empat h a r i d i e n c e r k a n dalam 10 n! l a -

r u t a n pengencer ( b u f f e r f o s f a t ) . Kemudian s p o r a yang a d a dalam a g a r m i r i n g t e r s e b u t d i h i t u n g jumlahnga de- ngan menggunakan rnetode haemocytometer dan a g a r ca1.van. L a r u t a n s p o r a sebanyak

4

p e r s e n

(v/v)

d i i n o k u l a s i k a n k e dalam medium yang t e l a h s t e r i l , S e l a n j u t n y a k u l t u r

t e r s e b u t d i i n k u b a s i k a n pada ll'shaker w a t e r bathr1 pada suhu

3 5 O ~ ,

lrecepatan a g i t a s i

5,O

rpm selama

96

jam. I n d u s e r rnaltosa ditambahkan s e t e l a h inlcubasi b e r l a n g - sung

48

jam, kemudian i n k u b a s i di1anjutlra.n sarnpai

96

jam, Lnduser m a l t o s a yang ditamballkan sebanyak 2,O g / l

.

2. P e r s i a p a n Media

liledia pertumbuhan t e r d i r i d a r i : m o l a s e s : 1 800 gram

( 1\JH4p2SO4 : 300 gram

KH2P04 60 gi-~m

(43)

ZnSO

4

: 1 2 gram

b a c t o p e p t o n :

60

gram

d i l a r u t l r a n dalam

60

l i t e r a i r d e s t i l a t a keniudian pH d i a t u r t e p a t

4.5*

3.

P e r s i a p a n F;rmentor

Sebelum d i o p e r a s i l r a n , dilaliuknn p e r s i a p a n f ermen- t o r yang m e l i p u t i p e n g a t u r a n dan k a l i b r a s i a l a t pengon- t r o l suhu, pH,

IN,

k e c e p a t a n a g i t a s i dan p e r s i a p a n f a -
(44)

Gamhar

8

.

Slcerna t:atr?-l.ctnlc f e r t n e n t o r d a n jic!rLeligI.;s--

pan per!,unjung t i e r t a Iclop peng;ilui.

--

-C7

CRILLED

rllATER TAtlK

---I----

9-

-7---

-\u/

PA

- -

K l e p p e n g a t u r

'--

-

I

- - - - C h i L Q . - - -(l_o-i*-

-

(.A .... (2 -

--

(45)

Li.. 1'engoperasia.n Fermentor

l.le d i a 14'errnen t o r B o i l e r

S t e r i l i s a s i

C h i l l e r

Starter

+ I n o k u l a s i s t a r t e r

4

"r

(v,/vJ)

I n d u c e r ma. t o m

0

/

tarnbah-

kan s e t e ~ a h f ermen-

Inkubasb : t a s i

48

jm

suhu

35

C

PH

4.5

vraktu

96

j*\rn

k e c e p a t a n a e r a s i 1

VVW

k e c e p a t a n a g i . t a c i 300 rpm

Pemanenan

S u s p e n s i l t u l t u r ( b r o t h )

(;ambar

9 .

Skerna p r o d ~ i i s i s u s p e n s i lrultur.

-2.

p ? S
(46)

( 2 ) ;uspenr;i lrul t u r ( b r o t t i ) llasi.1 f e r n i e n t a s i kapnng, d i s a r i n g me!iggui?al:an k a i n s a r i i l g dan kapas. b i 0 -

massa d i p i s a h k a n s e h i n g g a d i p c r o l e h f i l t r a ' t enzim.

( 2 ) P i l t r a t dipekatlcan dengan f r e e z e c o n c e n t r a t i o n denga!~ c a r a menem~yztkan menempatlcan l a r u t a n d i b a - viah k o i l p e n d i n g i n dan l t ~ p i s a n e s yang t e r b e n t u k dibuang.

(3)

Enzim p e k a t kemudian d i b e r s i h k a n d a r i k o t o r a n - k o t o r a n dan m i s e l i a yang masih t e r s i s a . pembersi-

han d i l a k u k a n aengan menambahkan ammonium s u l f a t s e c a r n p e r l a h a n sambil d i a d u k ,

.

v

( 1 , ) " F r a l r s i o n a s i " ( s a l t i n g o u t ) enzirn p e k a t b e r s i h

dengall c a r a meneruskan penamballan ammonium s u l f r t t s e d i k i

t

demi sedilrj.

t

sambi.1 diadulr sampai t e r l i h a

t

s u s p e n s i v-ng terbentulr dalani c a i r m pelrat. Untuk rne!nperce r o s e s i n i , pII d i t e p a t k a ! ~

6.0.

0

( 5

Pengsn~iapan (delrantasi ) s u s p e n s i pada suhu 11 i: ce-

lama 2 1 1 jam. E ' i i t r a t b a g i a n a t a s d i p i s a h k a n d a r i s u s p e n s i yang mengenaap.

(47)

( L j i ~ i a l i x j ; : dilalrulrttil cienL-.li ::ji:n%gunaican irbntuni: di.a-

0

l i s a :;::.i:a a i r bebar: i o r i i : c r . s ~ ~ h u L[ (: se?.ama i l l > jaiti. Selnrn;~: t i f ~ i l . i . s a a i r c.i-i:>i!ulr ri~en::~una!ra~ s t i r r e r d i : n

c1ii:snt.i. e t i 1 . j a n ,

(.. ) .i;ebelii,.;. d i l r e r i n c k a n , f?nzi!!! d i b e i r u k a n t i i f r e e z e r

semal:!.~;,

.

i ' e n g e r j n C i i n dil.aliulran d e n g a n i t t e n ~ ~ i . ~ n a ! : t ~ ~ i

freeze: r i r y e r . (ikizim y : ~ n g t l i p e r o l c l ~ merupak;~ri <:[I-

(48)

E

.

STABILZSASI F3$ZIM AMILOGLUKOSIDASE

Untuk menguji s t a b i l i t a s enzim m i l o g l u k o s i d a s e maka enzim yang masih dalam bentuk l r e r i n g k a s a r , d i l a r u t k a n da- lam b u f f e r a s e t a t s e h i n g g a d i p e r o l e h enzim c a i r , Enzim

calr

t e r s e b u t ditambahkan b e b e r a p a j e n i s s t a b i l i s e r , kemu- d i a n d i l a k u l a n p e r l a k u a n t e r h a d a p suhu dan,plI. S e l a n j u t - nya enzim d i u j i s t a b i l i t a s n y a s e s u a i dengan p r o s a d u r yang dicantumkan pada gambar 1 0 , 11 dan 1 2 *

P a t i t e r l a r u t Enzim k e r i n g k a s a r F i l t r a t enzim dalam b u f f e r sebanyalr 70 mg + + s t a b i l i s e r a s e t a t pH

4,5

s t a b i l i s e r

( 2 $ W/Y)

J.

cc>

( a ) d i l a r u tk a n dalam

I

b u f f e r a p t a t pH sampai volume 1 0 0

4,5

nil

I

a m b i l

5

(b) r n l

L

~ a E u t a n ( b )

a t a u ( c ) d a n o d i i n k u b a i

6

pada suhu 70 C selama *

I

>

1 0

ml

.

dicampur d e n g m

5

ml ( a t a u ( c )

1

J/

Campuran d i i ~ l r u b a s i pada t:uhu 60 C selama

i n a k t i f p i e n z i u ~ pada suhu

80

C selarna 1 0 ixsni!

a n a l i s a g u l a p e r e d ~ ? l * ~ i nietode "shaf f e r somczrw

Ganbar 10. Pengaruh s t a b i l i s e r t e r i l & ~ ? ~ : ~ ~ n ikal! il.2. iui

(49)
(50)

1 - a ~ i t c r l a r u L Enzim 1:criiiL k a s a r ~ z i i t r a t enziii~ c ; r ~ i a m b u f f e r sebanyali

70

1112 7 i s t a b i l i s e r

a s c t a t pli

4.5

s t a b i l i s e r

( 2

:;

l.!,'~)

(a)

0

L>

D i l a r u t k a n cldarn b u f f e r a s e t a t pi:

4.5

sampai. volllme 100 m i

(b)

u

a m b i l

5

~1 ( b ) a t a u ( c )

dan di.igkubn@kan,pada su$u 60

,

L5

,

'70 dan

75

C selama 0,

15, 30,

45

d n n

60

m s n i t .

?(I

;

<

U

10 m l ( a ) dicampur de- ngan

5 . m 1

( b ) n t a u ( c )

II

C a m p u r a ~ d i i n k u b a s i p a d a suhu 60 C sclama

30

m e n i t

.II

I n g k t i f a s i enzim pada suhu 8 0 C s e l a n a 1.0 m e n i t

[image:50.514.31.502.69.726.2]

A n a l i s a g u l n p e r e d u k s i metode " s h a f Yer sornogy"

(51)

t i tj. t e r l a r u i ;

i t b u f f e r

isnzj.fi! ;:eririg !<,2s;tT' 7.i. L t r a t enz'irn

scb:i!iyc:ild; 'i0 r!!!; d o - :! cxrcnn a t;:?~!

ilgali a ttiu iatii 21 s i,i;- I s L a b i l . i . s e r

bi1.i sc?r

-. u d r n

b u f f e r scl;;it l;.ji

firtm!.al. v o l ~ u n e 1.00 rr1.L

( i ~ j

10

1~1. ( :/ j di.c:~tfipL!r

5

~11 ( b ) :,tail

(;arnl,!.~r:~n cii.i$jkuk);:fij. pad;: s u h u

60

C

selarna

30

m e n i t

A n a l i s a

la

j i e r e d ~ ~ l r s i metode ":;haf f c r cor110gy"
(52)

1. A n a l i s a Gula P e r e d u k s i

N r t i f i t a s enzim d i u j i b e r d a s a r k a n kemampuannya untulr ulenghasilkan g u l a peredulrsi d a r i p a t i s e p e r t i

t e r c a n t m pada gambar 1 4 .

B a s i l p e r l a k n a n enzim t e r h a d a p s u b s t r a t sebanyak

15

m l l a r u t a n

1

Diambil

5

m l dan d i e n c e r k a n dengan aquades samnai 1 0 m l

l a r u t a n

,

Diambil

1-

m l

~ i t a m b a h k a n

5

n l p e r e a k s i somogy, d i e n c e r k a n dengan aquades sampai volume 1 0 ml

I

Tabung ditempatlran dalam a i r mendidih selama

1 5

m e n i t

I

Tabung dl.dlnginkan pada air

a i e n g a l i r selama Lt ntenit

I

\L

D i tambahkan m e l a l u i t e p i t a b u n g sebanyak 2 ml l a r u t a n iodium o i r s a l a t dan

3

ml I12S0,+

2N

I

\I/

Tabung digoyang p e l a n - p e l a n sampai tembaga o k s i d a l a r u t , l a l u d i b i a r k a n d a l a m a i r d i n g i n selama

2

5

m e n i t

I

\b

d i t i t r a s i dengan l a r u t a n t i o s u l f a t 0.005 N menggunakan k a n j i s e b a g a i i n d i k a t o r

(53)

.

Penghi tungon i i k t i f i tcis drrzim

P e r h i t u n g a n a k t i f i t a s enzim ami.loglu1rosidase d i -

dc~cariszn a t a s periii.tuli(:ali 1;u:L"c peredulrsi seba.gai g l u - !rosn yang t i i h a s i l k a n d a r i per!.akuan enzim terhatiap pa-

t i t e r l a r u t . . S a t u u n i t ; i l r t i f i . t a s d i d e f i n i s i l i a n seba- i j u m l o l ~ e n z i ~ n yans di.yel-lulian untulr membebaslran s a - t u mi!rro r:iol glulrosa, t%;~!) tnerii.t pirda k o n d i s i realcsi t e r t e n t u a t a u jumlah mol glulcosa yanc d i h a s i l k a n seua; ii;ni a l r i b a t perlalcuan e11zj.m t e r h a d a p s u b s t r a t . 2 k t i f i - t a s s p e s i r i i r d l d e f i n i s i k a i - i s e b a g a i u n i t a k t i f i t a s per. m i l l i ~ r a m p r o t e i n yang di.tentuktu1 dengan rnetode Lowry delican b o v i n e

e e m

albuirrin s e b a g a i staridas.

Cara p e r h i t u n g a n u n i t a k t i f i t a s eilzim amiloglubo- s i d a s e s e o a g a i b e r i i r u t : selisi1.l h a s i l ti t r a s i blarilio dengan h n s i l t i t r a s i sampel

(:I

1r11 t h i o s u l f a t 0.005 IJ) dirnasul~kan ire persamaan somogy :

mg d e k s t r o s a = (0.1099

x

-4) + 0.048

t i a s i l p e r i i i tuncan d i d a p a tkan jumlah d e l r s t r o s a (i3, mg j

,

cehingga 1 i n i t a k t i f i t a s tiapat d i h i t u n g s e b a g a i b e r i -

Uni t a k t i f i t a s enzirn

p e r milliliter f i l t r a t = (13)

x

(1000)

x

F a k t o r

enzim a e n a e n c e r a n

1 8 0

x

5

x

3 0 m e n i t

l i n i t a k t i f i t a s (iJ/rnl f i l t r a t ) A k t i f i t a s s p e s i f i l i =

-

(54)

?..arutan :;tan:lar. :.;n:npcl. cn:~ioi ir e r i n g k z s a r seha- b o v i n e serun! a l - nyak

5.0

in$, cl-iltir~ttkan daLtirn bumin b e r b a g a i 1.0 ~1 l a r l t t a a

(0.5

rng/ml) ::orisentrar-;i.

( a )

i;i arnl~.i.l 1 1111

.-

(::) a t a u (b) i 1 ~ 1 1

d i teinii~ail!.;c.~n :j r n l p e r e a k s i C

!(ib-i.ni-i.:an 1.0 m e n i t

l;i tanibahkan

0.5

m l p e r e z l i s i E arlran 30 :nenit

s o r b a n s i pada i..;mnjang gelo!ilbang 500 ntn

i t lc-cmpj.~,nn

1 0

(55)

I V . I-IASZL DAN PEI4BAIiASAIi

A. PRGDUKSI ENZIM

l o

Pertumbuhan K a t u r A ~ a e f f f i l l u S n i ~ e r

Sebelum t a h a p p r o p a g a s i a v i d dalam l a b u e r l e n m e y e r d i m u l a i , dilalcukan penghitungan jumlbh s p o r a b i a k a n rnurni A s a e r r i l l u ~ L>l/NRRI, A-11,264 yang a d a da- lam a g a r m i r i n g s e t e l a h u s i a empat h a r i , Penghitungan

j u ~ n l a h s p o r a d i l a k u k a n dengan metode haernocytometer dan a g a r cawan. H a s i l penghitungan memperlihatlcan bahwa jumlah s p o r a yang ada dalam a g a r m i r i n g r a t a - r a t a

9

5.87

x

1 0 spora/ml, s e m e n t a r a jumlah s p o r a yang h i d u p

7

r a t a - r a t a

2.56

x

1 0 spora/ml.

Tahap p r o p a g a s i awal dalarn l a b u e r l e u m e y e r d i l a k u - lran dengan penambahan i n d u s e r sebanyalc 2.0 gram p e r li-

t e r media aengan viaktu f e r u l e n t a s i 96 jam. I n d u s e r mal- t o s a ditagbahlcan s e t e l a h f e r r n e n t a s i ber-langsung

48

j a m *

Jumlah s p o r a yang d i h a s i l l c a n t a h a p p r o p a g a s i awal r a t a - r a t a

1.77

x

1 . 0 ~ ~ spora/ml, sedangkan jumlali s p o r a yang h i d u p r a t a - r a t a 2.1

x

3.0' spora/ml,
(56)

Kondisi p r o s e s d i k o n t r o l pada suhu

3 5 O ~ ,

pii

4.5,

kece- p a t a n a e r a s i 1 VVM dan k e c e p a t a n a g i t a s i 300 rpm, I n - d u s e r m a l t o s a ditambahkan s e t e l a h f e r m e n t a s i b e r l a n g ~ sung

48

jam. 1.laltosl ditambahkan sebanyak 2.0 gram p e r l i t e r media.

I n d u s e r m a l t o s a ditambahkan s e t e l a h

48

jam fermen- t a s i dengan maksud untuk memperokeh k o n d i s i yang p a l i n g o p t i m a l dalam s i n t e s a enzim. Menurut B a r t o n e t a l ' (1972) s e t e l a h

48

jam f e r m e n t a s i pH media t u r u n mende- k a t i 2,O dan pada pH i n i l a h penambahan i n d u s e r m a l t o s a menghasilkan a k t i f i t a s enzim a m i l o g l u k o s i d a s e yang pa- l i n g t i n g g i . Hal i n i didukung o l e h p e n e l i t i a n Reese

(1972) yang menyatakan bahvra u n t u k menghasilkan enzim dengan a k t i f i t a s o p t i m a l , penambahan i n d u s e r yang t e p a t a d a l a h pada saat k o n s e n t r a s i s u b s t r a t yang t e r s i s a da-

l a m

media t i n g g a l s e d i k i t . a a l i n i d a p a t t e r c a p a i

se-

t e l a h

48

jam f e r m e n t a s i . lslenurut S o e k o p i t o jo (1986) penambahan i n d u s e r m a l t o s a 2.0 gram p e r l i t e r media pa- da s a a t f e r ~ n e n t a s i b e r l a n g s u n g 48 jam yang kemudian d i - l a n j n t l r a n sampai

96

jam irienghasilkan a l r t i f i t a s enzim a m i l o g l u k o s i d a s e p a l i n g t i n g g i dalam produlrsi mengguna- kan I1shakerl' dengan k e c e p a t a n a g i t u s i 200 rpm.

A n a l i s a a k t i f i t a s f i l t r a t e n z i n pada p a t i t e r l a r u t 2.0 p e r s e n d i l a k u k a n pada suhu 60°c, pH

4.5

selama

30

meni

t.

A k t i f i t a s f i l t r a t enzim yang d i h a s i l k a n s e t e l a h f e r ~ n e n t a s i

96

jam pada p e n e l i t i a n i n i a d a l a h s e b e s a r
(57)

enzim a m i l o g l u k o s i d a s e pada f e r t n e n t o r rlengan mengguna- !can s u ~ n b e r lrarbon d a r i molases dan k o n s e n t r a s i

A.

n i g e r

151,JFIyRT., A--1.L,26Lt sebanyalc L+ p e r s e n s e r t a pada k o n d i s i opt,imal., y a i t u suhu

3 5 ' ~ ~

p H

4,5

s e r t a lcecepatan a e r a - s i 1 VQ-1 eienghasilkan a l c t i f i t a f i enzim t e r t i . . n g g i pada tangiri f e r m e n t o r b e r a g i t a s i 300 rpm, & t i f i t a s enzim yang di.laporlian Bairar (1986) s e b e s a r 2,341 unit/rnl f i l -

t r a t enzim. Perbedaan h a s i l i n i d i d u g a d i s e b a b k a n ke- i:epatan agita83, p a d s s a l a h s a t u f e r m e n t o r s u l i t d i a t u r , Kecepatan a g i t a s i t i b a - t i b a d a p a t mencapai 800 r p i n ; s e -

dangkan k o n d i s i yang d i p a k a i a d a l a h 300 rpm. J e l a s f l u k t u a s i k e c e p a t a n a g i t a s i s e p e r t i i n i b e r a k i b a t t e r - haiiap a l c t i f i t a s enzim yang d i h a s i l k a n o l e h milrroba yang bersangkutan.

F a k t o r - f a k t o r yang rnempengaruhi pertumbuhan

A.

a-

m

dan a k t i f i t a s enzim yang d i h a s i l k a n a n t a r a l a i n : r h e o l o g i s u s p e n s i k u l t u r , a l i r a n t u r b u l e n s i a k i b a t a g i - t a s i pada t i n g k a t t e r t e n t u , l r e t e r s e d i a a n z a t - z a t maka- nan dalarn rnedia dan m e t a b o l i t yang d i h a s i l k a n selama

f e r r n e n t a s i ( S t a n b u r r y dan Vlhitalrer, 1 9 8 4 ) .

2 , A n a l i s a P r o t e i n Enzim

(58)

Kadar P r o t e i n ( ~ . g / r f l l )

Gan~bar 1 6 . Hubungan a n t a r a k a d a r p r o t e i n ( , W g / ~ l j dengan a b s o r b a n s i pada

2

= 500 nm

Gambar

Tabel Halaman 1. Komposisi kimia molases ..................
Tabel 1. Komposisi kimia molases a
Gambar 2. Pola a l i r a n  suspensf k u l t u r  pada fermentor "unbaffled-tank dan llbaffled-tankll
Gambar 3. Pengaruh s u b s t r a t  p a t i  teshadap sta- b i l i t a s  enzim amiloglukosidase
+7

Referensi

Dokumen terkait

A2B1 = Rerata kemampuan berpikir kritis siswa yang diberi perlakuan model pembelajaran konvensional yang memiliki kemandirian belajar tinggi A2B2 = Rerata kemampuan berpikir

Tabel 6. Dengan demikian, dapat disimpulkan bahwa model regresi terbebas dari multikolonieritas antar variabel independen. Analisis Regresi Linier Berganda. Regresi digunakan

Telur dan ulatnya berukuran besar dengan siklus hidup yang panjang, kokonnya berukuran besar dengan sedikit lekuk di tengahnya, warna kokon putih atau kemerahan,

Dengan kedudukan dan fungsi Notaris kepada ma- syarakat luas dan khususnya pekerja seni, sebagai pejabat umum yang dapat membantu melahirkan kontrak-kontrak

bahwa berdasarkan Peraturan Menteri Pendidikan dan Kebudayaan Nomor 51 Tahun 2018 tentang Penerimaan Peserta Didik Baru Pada Taman Kanak-Kanak Sekolah Dasar,

Dari perspektif pemasaran, pada situasi persaingan yang demikian, maka agar dapat keluar sebagai pemenang, manajemen perusahaan dituntut untuk dapat mendesain dan

It is started by first chapter introduction that comprises the background of the study, literature review, problem statement, objective of the study, benefit of the study,

Kajian ini dilakukan dengan pengukuran prototipe hasil rekayasa bentuk bata ringan yang ada di lapangan pada bagian permukaan untuk mendapatkan data dan dilakukan