5
7-58/2009
Enes Midžić
Zadar u Šibenskoj luci
ili Kako prepoznati poznato i pronaći pronađeno
Pošto je u ranijem radu iz 2006. utvrdio da je filmski fragment Šibenska luka dio filma Krunjenje kralja Petra I Karađorđevića i putovanje kroz Srbiju, Novi Pazar, Crnu Goru i Dalmaciju, autor u ovom tekstu detaljno analizira snimke (tri kadra) grada Zadra u spomenutom fragmentu kao i snimke Zadra u filmu Krunjenje kralja Petra I Karađorđevića... te ih pritom uspoređuje. Također, kritički se osvrće na činjenicu da snimke Zadra u spomenutim naslovima dosad u Hrvatskoj nisu bile prepoznate, zalažući se za razvoj rada na dostupnom izvornom materijalu kao i za poti-canje filmske arhivistike općenito.
Povod
Akademski snimatelj Davor Šarić, moj kolega i bivši stu-dent, pozvao me da održim u Šibeniku predavanje o fil-movima koji su 1898. godine snimljeni u Puli i Šibeniku, ali i o filmskom fragmentu Šibenska luka (Frank S. Motter-shaw, 1904)1. To je bila prigoda da preispitam ono što sam prije tri godine napisao o tom filmu, ali i odjeke napisanoga.2
Taj film, opće idolatrijsko mjesto naše filmske baštine, poznat je u Hrvatskoj od 1980. godine. Razbijajući mit o Šibenskoj luci kao o samostalnom filmu, ustvrdio sam da se radi o snimkama iz filma Krunjenje kralja Petra I Ka-rađorđevića i putovanje kroz Srbiju, Novi Pazar, Crnu Goru i Dalmaciju.3 Napomenuo sam da se u tim materijalima iz 1904. godine nalaze snimke Zadra koje se, po mojim spoznajama, nigdje kod nas ne spominju.
Članak je svojim širokim kritičkim obuhvatom izazivao oštru polemičku reakciju iz Beograda4 (ali i odgovor5) te sam pomislio da će potaknuti propitivanje onoga što
imamo i potragu za snimkama Zadra. No, izgleda da do danas nitko iz struke nije za to ozbiljnije zainteresiran. Naknadno sam čuo od Mate Kukuljice da mu je na jed-nom sastanku u Ljubljani Radoslav Zelenović, direktor Jugoslovenske kinoteke, usput rekao da posjeduju stare snimke Zadra. U Jugoslovenskoj kinoteci te su snimke dio filmskoga gradiva koje je nacionalno dobro od iznimnog značenja, a kod nas se o snimkama Zadra koje imamo i o onima koje bi mogli naći u Beogradu nije vodilo računa. Kako je to bilo povezano i sa (zamrlim) procesom povrat-ka otuđene hrvatske filmske građe, dr. Kukuljica nije tu temu produbljivao. Ali ni itko drugi.
Imamo Zadar! ili: Pronalaženje pronađenog
Već sam jednom maliciozno optužen da otkrivam otkrive-no, ali sada to s posebnim zadovoljstvom radim. Ponov-no pregledavam snimke Šibenske luke. Originalni negativ je u Jugoslavenskoj kinoteci i dio je filma Krunisanje.... Kopije filma koje mi posjedujemo presnimke su pozitiv-ske 16 mm kopije, koju je Mladen Juran 1980. otkupio u Beogradu. Film gledam na DVD-u iz uvijek susretljive Hr-vatske kinoteke, a radi se o presnimci korekcione 35 mm pozitivske kopije (NTK 15872/3881) koja je pak treća ge-neracija 16 mm pozitiva i nepoznata gege-neracija izvornog materijala. Komparativno analiziram i snimku Šibenske lu-ke koja je objavljena na DVD-u Medijska kultura 56 koja je primjetno kvalitetnija na razini kontrasta i oštrine slike te nju koristim za izdvajanje fotograma tj. fotografija. Iako slabo poznajem te lokalitete i vizure, danas mi je1 Frank Storm Mottershaw (1882–1930), utemeljitelj Sheffi eld Photo-graphic Company, pionir je britanskoga fi lma i snima od 1901. Najveći uspjeh postiže fi lmom Daring Daylight Roberry (1903), koji Edisonova tvrtka distribuira u Americi. Taj je fi lm po svojoj strukturi bitno utjecao i na klasični američki fi lm The Great Train Roberry (Edwin S. Porter, 1903).
2Enes Midžić, “Krunidba srpskog kralja i Šibenska luka ili arheološko istraživanje prazne fi lmske limenke”, Hrvatski fi lmski ljetopis, br. 46, 2006.
3The coronation of king Peter I of Serbia and a ride trough Serbia,
Novi-Bazar, Montenegro and Dalmatia, producent: Arnold Muir Wilson; snimatelj: Frank S. Mottershaw, Jr.; 35 mm; 1480 m, Velika Britanija, 1904, Jugoslavenska kinoteka
4Dejan Kosanović, “Filmska limenka nije sasvim prazna”, Hrvatski fi lm-ski ljetopis, br. 47, 2006.
5
7-58/2009
IZ PO
VIJESTI HR
V
A
T
S
K
O
G
A
FILMA
jasno da zadnji kadrovi Šibenske luke nisu snimljeni u Ši-beniku već u Zadru. Ali koja je to točno lokacija? Kolega Šarić mi usput kaže da bi drugi kadar mogla biti Foša, ali analizom snimke i onodobnih fotografija ta konstatacija otpada.
Tri kadra Zadra ukupnog trajanja 12 sekundi snimljena su
s broda u vožnji. Prvi je kadar trajanja je 2 s. Snimka je u totalu, morski pejzaž i u prednjem planu razaznaje se dio kule odnosno bedema, na moru se nalazi jedrilica, a na kopnu u drugom planu su zgrade i tvornički kompleks s dimnjakom. Drugi kadar traje 6,20 s i najzanimljiviji je ne samo sadržajno već i strukturalno. Brod vozi
desno-lije-Fotogram fragmenta Šibenska luka i fi lma Krunisanje
5
vo, a pri snimanju primijenjeno je vodoravno panorami-ranje kamere slijeva udesno. Vidljiva je velika zgrada na uređenoj pristanišnoj obali, dio bedema odnosno kule, lučica s barkama i svjetionik. Treći je kadar trajanja 3 s i također snimljen u vožnji broda desno lijevo, ali popra-ćen panoramskim pokretom kamere u istom smjeru. Pri snimanju Zadra Frank Motthershaw primjenjuje tehniku snimanja s dugim vodoravnim panoramama, koje obilno koristi ne samo pri snimanju sekvence u šibenskoj luci, već i u cijelom filmu Krunjenje....
Identifi kacija i lokacija
Obraćam se vrsnom znalcu dr. Antunu Travirki7 koji na te-melju izdvojenih fotograma Šibenske luke identificira loka-ciju u Zadru. Radi se o staroj sjevernoj zadarskoj luci, na poluotoku gdje je locirana povijesna jezgra grada. Drugi kadar snimke Zadra prikazuju sam ulaz u luku sa svjetio-nikom i mletačkom lučkom sanitarnom stanicom, tzv. Sa-nita prije njezina zadnjeg austrijskog preuređenja. U tom najzanimljivijem kadru velika zgrada je lučko svratište, odnosno hotel Kirchmayer, koji je srušen u savezničkom bombardiranju stare gradske jezgre u Drugom svjetskom ratu. Na tom je mjestu kasnije izgrađen autobusni kolod-vor, a danas je parkiralište za turističke autobuse. S lijeve strane kadra, u drugom planu preko zaljeva, vide se kuće na predjelu Voštarnice.
Dakle, imamo snimke Zadra, bar djelomične, ali godina-ma ih u toj dvominutnoj snimci nazvanoj Šibenska luka
nismo prepoznavali.
Kronologija neprepoznavanja poznatog
Koliko dugo traje priča (ne)prepoznavanja? Film Krunje-nje kralja Petra I Karađorđevića i putovaKrunje-nje kroz Srbiju, Novi Pazar, Crnu Goru i Dalmaciju sadržava cjelovite snimke Ši-benika i Zadra koje mi u lošim i necjelovitim kopijama posjedujemo u filmskom fragmentu koji nazivamo Šiben-ska luka.
Te su snimke vidjeli mnogi, a sam film Krunisanje… po-klanjan je srodnim međunarodnim institucijama – kino-tekama – te se nalazi u svjetskim filmskim arhivima. Film, odnosno ti filmski materijali prikazivani su od 1904. do danas u posebnim prigodama i na festivalima, te je bilo vjekovne prigode prepoznavanja i Šibenika i Zadra. Kako je to bilo u Hrvatskoj?
1980. – Film Šibenska luka, dio je materijala filma
Kruni-sanje… i poznat je tih godina u Jugoslavenskoj kinoteci kao izdvojeni materijal Luka Šibenik. U Hrvatskoj je pri-kazan 1980. u TV serijalu Mladena Jurana Mala kinoteka
u sklopu emisije Nedjeljno popodne TV Zagreb. Juran je pozitivsku kopiju tog materijala na 16 mm vrpci otkupio od Jugoslavenske kinoteke i 1995. ustupio Hrvatskoj ki-noteci.
Film Šibenska luka je odmah postao temeljni povijesni međaš naše kinematografije, kao najstariji sačuvani hr-vatski film te lapidarno prihvaćen kao rad poljsko-hrvat-skog snimatelja Stanisława Noworyte iz 1903. godine. Taj se podatak provlači sve do današnjih dana iako je već dugo poznato da je autor britanski filmaš Frank Storm Mottershaw.
7Dr. sc. Antun Travirka, povjesničar umjetnosti i profesor na Filozof-skom fakultetu u Zadru.
5
1982. – Šibenska luka se pojavljuje u filmu Mladena Jura-na Živuće fotografije.8 Prvi je kadar tog materijala upravo snimka Zadra, koji očito nije prepoznat. Iznesena je pret-postavka da je autor snimke nije Noworyta već Arnold Muir Wilson9.
U svakom slučaju u filmskom fragmentu Šibenska luka
koji je došao u Hrvatsku nalaze se tri kadra Zadra koji su Jugoslavenskoj kinoteci za Jurana usput, iz nesređena materijala, odrezani škarama beogradskog montažera.
1984. – Na podatke o predratnom javnom prikazivanju materijala Šibenske luke u kojima se može prepoznati Za-dar također ukazuje dr. Travirka koji misli da se taj ma-terijal pojavljivao u na filmu ili televiziji u sklopu filma ili promocije filma Zadarski memento.10 Navodi i da je u to vrijeme postojala i akcija da se taj materijal otkupi za zadarski Narodni muzej.
Ipak, u samom filmu Zadarski memento nema filmskih snimaka Zadra iz 1904. godine. Moguće je da su zaista postojali reklamni foršpani sa snimkama Zadra iz Šiben-ske luke. Narodni muzej nije uspio nabaviti snimke, a
Domovinski rat je prekinuo kontakte i potragu. Danas je vjerojatno teško doći do podataka o potraživanju sni-maka Zadra jer je tijekom Domovinskog rata reducirana dokumentacija. Ali očito, bilo je i ljudi i prigode da se već onda postojeći i viđeni materijal stručno opiše kao snimke Šibenika i Zadra.
1995. – Film Šibenska luka arhiviran je u Hrvatskoj kino-teci 3. IV. 1995. U tom su materijalu sadržane i snimke Zadra, koje nisu prepoznate.
– “Šibenska luka” spominjana u televizijskom serijalu Zlatka Sudovića Sto godina filma, Sto godina hrvatske kine-matografije, Počeci (1995). Prema tom prikazu autor filma je Stanisław Noworyta, a prikazan je svega jedan kadar. Upravo tog kadra nema u inačici Hrvatske kinoteke, a niti u filmu Krunisanje.... Kadar koji unio zabunu tom atribuci-jom je prema Mladenu Juranu11 kadar splitske luke (Josip Karaman, 1911). Međutim, tog kadra nema u opisanog u knjizi Filmovi u Hrvatskoj kinoteci pri Hrvatskom državnom arhivu.12
8Živuće fotografi je – slike iz prošlosti fi lma u Hrvatskoj, red. M. Juran, sc. Ivo Škrabalo, Jadran fi lm, 1982.
9Arnold Muir Willson (1857–1909), advokat, političar, etnograf, pu-blicist i počasni konzul Kraljevine Srbije u Sheffi eldu. Wilson se bavio novinarstvom i fotografi jom, a organizirao je snimanje i bio producent fi lma Krunjenje kralja Petra I Karađorđevića i putovanje kroz Srbiju, Novi Pazar, Crnu Goru i Dalmaciju.
10Zadarski memento, red. Joakim Marušić, Croatia fi lm i Udruženi rad grada Zadra, 1984.
11Živuće fotografi je III – hrvatske slike iz prošlosti mediteranskog fi l-ma, red. M. Juran, Inter fi lm, Hrvatska kinoteka, 2008.
12Filmovi u Hrvatskoj kinoteci pri Hrvatskom državnom arhivu 1904– 1940, Prilozi za povijest hrvatskog fi lma i kinematografi je, sv. 6, Hrvat-ski državni arhiv – Hrvatska kinoteka, Zagreb 2003.
5
1996. – Filmski fragment Šibenska luka prikazan je 1996. godine na Hrvatskoj televiziji, u sklopu emisije o 100 go-dina filma u Hrvatskoj, tijekom razgovora dr. Mate Ku-kuljice i Daria Markovića. Snimke Zadra su pokazane, ali nisu prepoznate.
– U serijalu Sto godina filma, Prvo stoljeće hrvatske kinema-tografije (3), Oktavijan Miletić (red. Z. Sudović, 1996) ta-kođer je prikazana Šibenska luka, ali bez snimaka Zadra.
1998. – Stevan Jovičić u knjizi Od kamere opskure do vi-deo-filma navodi postojanje snimaka Zadra i Šibenika, a vezano uz film Krunisanje….13 Ili nam ta literatura nije dostupna ili nam je promaklo.
2000. – U okviru više krugova razgovora oko povratka iz Beograda otete hrvatske filmske građe, koji su tih godina vođeni u okviru sukcesije bivše Jugoslavije, film Šibenska luka u javnosti je dobio status nacionalnog filmskoga bla-ga. Niti tom prigodom nije analiziran sadržaj te utvrđeno autorstvo, a Zadar se niti ne spominje.
2003. – Film Šibenska luka je (manjkavo) opisan u dra-gocjenoj knjizi Filmovi u Hrvatskoj kinoteci pri Hrvatskom državnom arhivu 1904-1940, a kao autor filma je naveden Frank Mottershaw. Godina snimanja s 1903. pomaknuta
na 1904. Iako je film analiziran i opisivan, snimke Zadra nisu prepoznate.
2004. – Krešimir Mikić i Dubravko Kuhta pripravili su udž-benik i DVD Medijska kultura 5 u izdanju Školske knjige namijenjen nastavnicima i učenicima predmeta Medijska kultura. I tu je film Šibenska luka sa snimkama Zadra, a ni to nije bilo dovoljno širokom krugu korisnika za njihovo prepoznavanje.
– U knjizi Zaštita i restauracija filmskog gradiva14 Kukuljica piše o restauraciji Šibenske luke, ali ne govori o Zadru.
2006. – Snimke Šibenske luke ponovljene su 2006. godine u filmu Živuće fotografije II.15 Snimke su identične onima iz filma Živuće fotografije (1983). Zadar je ponovno prvi kadar Šibenske luke, a jedina je promjena da je u komen-taru naveden Frank S. Mottershaw kao snimatelj. Zadar nije prepoznat.
– U Hrvatskom filmskom ljetopisu 46/2006. izlazi moj čla-nak s identifikacijom Šibenske luke kao dijela filma Kru-njenje kralja Petra I Karađorđevića i putovanje kroz Srbiju, Novi Pazar, Crnu Goru i Dalmaciju. Upućujem da postoje i snimke Zadra, ali ne u sadržaju same Šibenske luke.
2007. – Film Šibenska luka je prikazivan 2007. u dva
na-13Centar fi lm – Prizma, Beograd – Kragujevac 1998.
14Hrvatski državni arhiv – Hrvatska kinoteka, Zagreb 2004.
15Živuće fotografi je II – hrvatske slike iz prošlosti srednjoeuropskog fi lma, red. M. Juran, Inter fi lm 2006.
5
7-58/2009
IZ PO
VIJESTI HR
V
A
T
S
K
O
G
A
FILMA
vrata u Zagrebu u programima Hrvatske kinoteke. Niti tada se nije govorilo o Zadru, a zasigurno je bilo i drugih prikazivanja.
2008. – Šibenska luka prikazana je i u posljednjem filmu Juranove trilogije Živuće fotografije. Kadar zadarske sje-verne luke sa svjetionikom niti ovaj puta nije prepoznat. A prošlo je već 29 godina kako te snimke posjedujemo i gledamo.
Šibenska luka i Zadar u Krunisanju kralja Petra
...
Film Krunisanje kralja Petra I Karađorđevića u Beogradu, pu-tovanje kroz Srbiju, Novi Pazar, Crnu Goru i Dalmaciju rekon-struiran je iz prvotne građe u redakciji Stevana Jovičića, upravnika arhiva Jugoslovenske kinoteke i prof. dr. Marka Babca. Kopija na 35 mm vrpci dužine je 1.480 m i traje 54 min pri učestalosti od 25 sl/s a izrađena je u sepiji s
međunaslovima na srpskom i engleskom jeziku. Jugoslavenska kinoteka koja je otkupom pozitiva i dije-la negativa imadije-la u svom posjedu snimke Mottershawa, restaurirala je filmsko gradivo u Italiji od 1999. do 2003. godine. Restauriranje filma financiralo je Ministarstvo kulture Republike Srbije.
Postoji više inačica filma Krunisanje..., od desetominutnih do cjelovite 54 minutne. U inačici koju su pripravili 2004. godine Marko Babac i Božidar Jovanović pod nazivom
Krunisanje kralja Petra I Karađorđevića u Beogradu, putova-nje kroz Srbiju, Novi Pazar, Crnu Goru i Primorje, Dalmacija se uopće u naslovu ne spominje, iako se snimke Šibenika i Zadra u njoj pojavljuju. Film Krunisanje... u inačici od 33 minute na popisu je UNESCO-ve Svjetske kinematograf-ske baštine.16
Fllm pripada kategoriji tzv. velikih reportaža i sastavljen je od više cjelina odnosno sekvenci. Prizori snimljeni u
16MEMORY OF THE WORLD, National Cinematic Heritage, UNESCO, CII-95lWS/7, Paris, September 1995.
Zadar, sjeverna luka Snimka Zadra iz Šibenske luke u fi lmu Živuće fotografi je
5
Beogradu vezani su uz krunidbene svečanosti, a sadrža-vaju scene uličnih prizora, krunidbenu kolonu kolona ko-ja ide prema Sabornoj crkvi te prema dvoru, paradu voj-ske, snimke beogradske tvrđave i pristaništa te smotru oružja na Banjici. Daljnje putopisne sekvence prizori su iz Kraljeva, Žiće, Studenca, Raške, Novog Pazara (Turska), Andrijevice, Cetinja te ono što je nas posebno značaj-no i zanimljivo, snimke Šibenika i Zadra. Te su snimke opremljene međunaslovima “Izgled Šibenika” i “Izgled Zadra”.
Izgledi Šibenika i Izgledi Zadra u ... Primorju
U inačici Krunisanja... Marka Babca i Božidara Jovanovića, u kojoj je Dalmacija nazvana “Primorjem”, snimke Šibe-nika i Zadra odvojene su i prikazane u sekvencama s me-đunaslovima “Izgledi Šibenika” i “Izgledi Zadra”. Zapravo radi se o po tek jednom panoramskom kadru snimljenom s broda u vožnji.Dok nam je snimka Šibenika poznata, sama snimka Zadra u ovoj je inačici jedan dugi panoramski kadar koji započi-nje sjeverozapadnom obalom poluotoka sa starom grad-skom jezgrom, a nastavlja se preko predjela Voštarnice, kadar koji nam nije poznat iz fragmenta Šibenska luka.
Izgled Šibenika i Izgled Zadra u ... Dalmaciji
U cjelovitoj inačici Krunisanja... su cjelovite sekvence Izgled Šibenika i Izgled Zadra koje su više od onoga što imamo i poznajemo i dragocjeni su filmski dokument ko-ji bi trebalo pridružiti Hrvatskoj kinoteci.
Zadar u sekvenci “Izgled Zadra” trajanja je oko 45 s i sastoji se od šest montažnih kadrova. Prvi je kadar pa-noramska snimka trajanja oko 27 s, snimljena s broda panoramiranjem s desna u lijevo. Tog kadra nema u Ši-benskoj luci.
Analizom sekvence može se zaključiti da je ona zapravo sastavljena od četiri snimateljska kadra. Druga je snimka (kadar) podijeljena na dva kadra te se nalazi na drugom i četvrtom mjestu, a treća snimka je također podijeljena na dvije te se nalazi na trećem i petom mjestu sekvence. Na taj je način jedan od sadržajno i tehnički najzanimlji-vijih kadrova kojeg poznajemo iz Šibenske luke, cjeloviti kadar panoramske vožnje (drugi kadar sekvence) trajanja 6,5 s u Krunisanju... razdvojen nepotrebno na dva kadra. Time su izgubljene upravo izražajne i slikovne vrijedno-sti kadra, ali i dokumenta.
Izgleda da Mottershaw nije snimao u samom gradu Za-dru, ili pak te snimke nisu otkupljene od obitelji Motter-shaw, odnosno nisu sačuvane ili uspjele. Osim snimaka
Sekvenca Korež prolazeći u Sabornu crkvu na dan krunisanja Zadar u fi lmskom fragmentu Šibenska luka
IZ PO
VIJESTI HR
V
A
T
S
K
O
G
A
FILMA
svečanosti krunjenja kralja Petra I Karađorđevića u Be-ogradu, upravo snimke ljudi i života na ulici u mjestima Srbije, Turske, Crne Gore i u Šibeniku glavni su sadržaj njegova dokumentarnog filma koji je u svjetskim razmje-rima značajan po pristupu, ali i po učestaloj primjeni pa-noramskih pokreta kojima je proširivao vizuru prizora.
Šibenska luka i restaurirane snimke
Međutim, postoje bitne slikovne razlike između naše
Šibenske luke i beogradske restauruirane kopije Krunisa-nja.... Za Hrvatsku kinoteku je iz Juranove pozitivske C/B 16 mm kopije, koju je dobio u Beogradu, izrađen 16 mm
duplikat negativ, izrađena je 16 mm pozitivska kopija, a i istoga je negativa povećanjem (blow up) izrađena i 35 mm kopija. Izvornik je bio prepun oštećenja, ogrebotina, različite je gustoće negativa te slika “diše” i mjestimice je nestabilna.
Kako je film kopijine kopije kopija tu osim postojećih mehanički uzrokovanih grešaka, dolazi do povećanja zr-na, smanjenja oštrine i povećanog kontrasta slike koji se javljaju prebacivanje filma bez odgovarajućih postupaka restauracije koju takav značajan filmski dokument zaslu-žuje. Ali izgleda da niti kod naše a niti kod beogradske kopije u obradbi nije poštovan izvorni Mottershawov
Fotogrami 1 kadra panoramske snimke sekvence Izgled Zadra u Krunisanju
Zadar sekvenca
Panoramska snimka Zadra
IZ PO
VIJESTI HR
V
A
T
S
K
O
G
A
FILMA
5
7-58/2009
format i omjer slike, te nije presnimljena cijela slika po visini, a možda ni po širini. Kod Šibenske luke značajni dio slike uz gornji rub kadra nedostaje. Nešto slično dogodi-lo se i s restauriranim beogradskim kopijama kod kojih nema upravo donjih dijelova slike koji se vide na našim snimkama. Dakle kod obje se inačice javlja značajna lažna paralaksa i značajan gubitak sadržaja slike. To postavlja sasvim opravdano pitanje o vjerodostojnosti navoda o 35 mm filmu kao izvornom formatu Mottershawove snimke ili pak nedopustivom prekrajanju izvornika.
Završno
Već 29 godina imamo u Hrvatskoj uz snimke iz šibenske luke i tri kadra Zadra. U Beogradu je cjelovita restaurira-na snimka Zadra (i šibenske luke) istog podrijetla. Taj bi materijal otkupom trebao naći svoje zasluženo mjesto i u naše nacionalnom arhivu.
Zašto nismo prepoznali snimke Zadra? Nismo gledali i uglavnom smo prepisivali što drugi pišu stvarajući mit tamo gdje ga nema. Mit o filmu Šibenska luka bio je toli-ko jak da ga nismo imali potrebe gledati niti analizirati, a niti istraživati izvornike. Osim mita postoji i Hrvatska kinoteka. Činilo mi se da je taj posao trebao obaviti taj dio struke.
Hrvatska kinoteka utemeljena 1979. Zakonom o filmu iz 1974. nije samostalna ustanova već se radi o Hrvatskom filmskom arhivu (Hrvatska kinoteka) pri Hrvatskome dr-žavnom arhivu. Tim statusom (koji traje do današnjih
dana) nije omogućen nužni samostalni život jedne ta-kve institucije. Kinoteka je nedovoljno opremljen i ne-dovoljno financiran odjel velike nacionalne arhive bez odgovarajućeg znanstvenog aparata. U zadnje 22 godina nije otvoreno niti jedno novo radno mjesto, a u kinoteci na mjestu filmologa zaposlene su tek dvije osobe. Nisu stvorene nužne pretpostavke za istraživačke programe i projekte, a nova građa stalno pristiže.
Temelje istraživanja i dostignuća koje su postavili i ostva-rili mr. Ivo Škrabalo, pokojni dr. Vjekoslav Majcen i po-kojni dr. Mato Kukuljica, ali i beogradski istraživači dr. Dejan Kosanović i dr. Srđan Knežević, treba sustavno na-dograđivati. Gdje su danas istraživači i kustosi? Vrijeme je za osamostaljivanje Hrvatske kinoteke i njena izlaska iz okvira arhivističke službe.
