Filmsko nazivlje u novijim jednosvescani

Filmsko nazivlje u novijim jednosve

šč

_{anim op}

ć

_{im rje}

č

_{nicima hrvatskog}

jezika

Hana Juš_ić

Leksikografski zavod Miroslav Krlež_{a, Zagreb} Hrvoje Turković

Akademija dramske umjetnosti, Zagreb

1. Uvod

1.1. O projektu

Kao jedan od radova u sklopu znanstvenog projekta Filmski enciklopedijski rječ_nik1 poduzeli smo istraž_{ivanje mjere prisutnosti i kvalitetu obrade filmskog nazivlja u}

jednosvešč_{anim rje}č_{nicima hrvatskog jezika, onima} š_{to probiru i sabiru rije}č_{i iz op}ć_eg

suvremenog korpusa suvremenog hrvatskog jezika.

Iako je cilj projekta izrada specijaliziranog područ_{nog rje}č_{nika, smatrali smo da je}

ključ_{an korak u tome razumijevanje kako se s leksikom kinematografskog podru}č_{ja – na}š_im

posebnim područ_{jem interesa – nosi na}š_{a sredi}š_{nja leksikografija, ona koja se nadasve bavi}

standardnim jezikom, odnosno naš_{iroko raspolo}ž_{ivim korpusom} ž_{ivog govora u javnom}

optjecaju. Podrazumijeva se, pritom, da se, s jedne strane, strukovni rječ_{nik ne mo}ž_{e raditi uza}

zanemarivanje onoga š_{to je ve}ć _{do sada sredi}š_{nje leksikografski ura}đ_{eno, bez orijentacijskog}

oslonca i na to. S druge strane, zanimljivo je pobliž_{e ustanoviti prirodu leksikografske}

'recepcije' razmjerno nedavnog kulturnog (a i gospodarskog) područ_{ja kakvo je filmsko.}

1.2. Postojeć_{e stanje rje}č_{nika i rje}č_nič_{kih obrada}

Sigurno je da 'leksikografska recepcija' novog područ_{ja uvelike ovisi o samoj}

'produkcijskoj' situaciji s rječ_{nicima nacionalnog jezika. A prilike u kojima se poku}š_alo

izraditi jednosvešč_{ane rje}č_{nike suvremenog hrvatskog jezika nisu uvijek bile najpovoljnije,}

vrlo eufemistič_{ki re}č_{eno. Naime, poku}š_{aji da se u drugoj polovici 20. stolje}ć_{a, u socijalisti}č_koj

Jugoslaviji, izrade suvremeni priruč_{ni rje}č_{nici hrvatskog jezika, uglavnom su propadali zbog}

obnavljanih sukoba na jezič_no-politič_{kom i dr}ž_avno-politič_{kom planu.}

1

Projekt br. 075-1301679-1304, Ministarstvo obrazovanja, znanosti i š_{porta, voditelj Hrvoje Turkovi}ć_{, u sklopu}

Primjerice, projekt viš_esvešč_{anog Rje}č_{nika hrvatsko-srpskog jezika, Matice hrvatske i} Matice srpske (poč_{eo s objavljivanjem 1967.), jednostrano je napu}š_{ten s hrvatske strane zbog}

percipirane tež_{nje za unifikacijom dvaju razli}č_{itih jezi}č_{nih standarda. Projekt jednosve}šč_anog

rječ_{nika hrvatskog jezika planiranog po}č_{etkom sedamdesetih godina pro}š_{loga vijeka u}

ondaš_{njem Jugoslavenskom leksikografskom zavodu}2 _{zaustavljen je zbog politi}č_{ke sumnje da} ć_{e biti po srijedi 'nacionalisti}č_{ki rje}č_{nik'. Godine 1985. pojavio se, nazivno ipak nacionalno}

vezan, posthumno izdan Rječ_{nik hrvatskog knji}ž_{evnog jezika: Od preporoda do I.G. Kova}č_ić_a Julija Beneš_ić_{a, ali o}č_{ito vi}š_{e od povijesne va}ž_{nosti, nego suvremeno uporabne (odnosno}

suvremeno 'dijagnostič_ke').

No, ni to razdoblje – ono prije osamostaljenja Hrvatske – nije ostalo posve bez opć_ih

jednosvešč_{anih rje}č_{nika, ali u vrlo osobitim verzijama, uglavnom kao rje}č_{nici leksikografski}

'nesrediš_{njih' podru}č_{ja. Uspijevali su, naime, iza}ć_{i tek oni rje}č_{nici koji su izbjegavali ozna}č_iti

obrađ_{en jezik nacionalnim, hrvatskim, imenom, odnosno oni koji su obra}đ_{ivali 'pobo}č_{an' dio}

korpusa hrvatskog jezika, ili u 'poboč_{ne' svrhe. Primjerice, vjerojatno zbog svoje selektivne}

posebnosti – zato jer tumač_{i 'tu}đ_{ice i posu}đ_{enice' bez specifikacije u kojem to domicilnom}

jeziku – prvi hrvatski jednosvešč_{ani rje}č_{nik u drugoj polovici 20. st. bio je Rje}č_{nik stranih} riječ_{i - tu}đ_{ice i posu}đ_{enice Bratoljuba Klai}ć_{a (1978.), a sli}č_{no je 'pobo}č_{an rad bio i onaj}

Tomislava Sabljaka na sastavljanju Rječ_nika š_atrovač_{kog govora (1981.), opet bez naznake u} naslovu domicilna jezič_{nog podru}č_{ja kojeg se obra}đ_{uje. Oba rje}č_{nika, naravno, dodiruju}

važ_{ne dijelove suvremenog rje}č_nič_{kog korpusa hrvatskog jezika i relevantni su u istra}ž_ivanju

leksikografske recepcije filmskog nazivlja.3

Drž_{avno osamostaljenje Hrvatske stvorilo je pogodnije,} č_{ak i postulativne, uvjete za}

izdavanje jednosvešč_{anih rje}č_{nika hrvatskog jezika.}

Prvi hrvatsko-hrvatski, dakle jednojezič_{ni, rje}č_{nik, a koji obuhva}ć_{a rije}č_{i u suvremenoj}

uporabi, jest onaj Vladimira Anić_{a – Rje}č_{nik hrvatskog jezika, 1991., a taj je projekt}

razrađ_{ivan, te je u razli}č_{itim jednosve}šč_{anim, a potom i internetskim razradama nastavljen do}

danas.4 Kao alternativa ovome nizu projekata temeljenih na Anić_{evu radu, javio se Rje}č_nik

2

Urednik tog planiranog rječ_{nika bio je Kruno Krsti}ć_{. Rje}č_{nik je bio planiran istodobno s Op}ć_{im leksikonom}

Jugoslavenskog leksikografskog zavoda, kojemu je urednikom bio Danko Grlić _{i koji je doista i dovr}š_{en i izdan,}

za razliku od Krstić_{eva rje}č_{nika. Usp. onodobni intervju o dva projekta s njihovim urednicima – Turkovi}ć_, Ž_igo,

1971. 3

Iako smo mi uzeli u razmatranje novije, prepravljeno izdanje Sabljakova rječ_nika.

4 _{Na radu Vladimira Anića razvila se prava mala 'industrija' rječničkih izdanja. Izdano je više ponovnih izdanja i} dopunjavanih izdanja Anić_{eva, osobito Velik rje}č_{nik hrvatskog jezika (2003.); izdan je Rje}č_{nik stranih rije}č_i

(Anić _{i Gold}š_{tajn, 1998./2000.), potom Hrvatski enciklopedijski rje}č_{nik (Matasovi}ć_{, gl.ur., 2002.) koji}

hrvatskog jezika pod glavnim uredniš_{tvom Jure} Š_{onje (2000.), a ta se rje}č_nič_{ka linija, koliko}

znademo, planira nastaviti.5

'Poboč_{no' od tog sredi}š_{njeg rje}č_nič_{kog rada nastavljen je rad na posebnim tipovima}

(još _{uvijek op}ć_{ih, neterminolo}š_{kih) rje}č_{nika. Prvo takvo izdanje, u filmskome pogledu osobito}

zanimljivo, bio je dvojezič_{an rje}č_nik Ž_{eljka Bujasa (Veliki hrvatsko-engleski rje}č_{nik, 1999.).} Potom se pojavilo dopunjeno, konceptualno donekle preinač_{eno i preimenovano izdanje}

Sabljakova rječ_nika š_{atre (kao: Rje}č_{nik hrvatskog} ž_{argona, 2001.), potom Hrvatski frazeolo}š_ki rječ_{nik Ankice Menac, A.,} Ž_{. Fink-Arsovski i R. Venturin (2003.), i najzad, nedavno, Rje}č_nik sinonima hrvatskog jezika Ljiljane Š_arić _{i Wiebke Wittschen (2008.).}

Mnogo je fragmentarnija situacija s dosadaš_{njim obradama filmskog nazivlja u sklopu}

filmske struke. Te prilike nisu bile optereć_{ene politi}č_{kim sporovima, ali su bile optere}ć_ene

usputnošć_{u, uglavnom leksikografski lai}č_{kim, iako va}ž_{nim, obradama,} č_{esto tek kao prigodni}

'rječ_nič_{ki' dodatak strukovnoj knjizi.}

Najveć_{i posao, dijelom i leksikografski, bio je ura}đ_{en u kapitalnom izdanju Filmske}

enciklopedije 1-2 pod uredniš_{tvom pokojnog Ante Peterli}ć_{a (1985-1990). Ta je enciklopedija}

sigurno najveć_{a postoje}ć_{a 'arhiva' filmskog nazivlja, no, iako ve}ć_{ina strukovnih naziva koji}

imaju svoju posebnu natuknič_{ku obradu imaju i rje}č_nič_{ki uporabivu definiciju (pa je to i}

koriš_{teno pri izradi} Š_{onjina Rje}č_{nika hrvatskog jezika), mnogi se filmski nazivi u Filmskoj} enciklopediji javljaju u sklopu preglednih natuknica i nemaju samostalnu leksikografsku obradu, č_{esto niti prigodnu definiciju. U tom smislu ta enciklopedija ima ograni}č_{enu rje}č_nič_ku

uporabivost. Slič_{na je stvar s nedavnim Filmskim leksikonom (Kragi}ć_{, Gili}ć_{, ur., 2003.) u}

kojem se, doduš_{e, u posebnim natuknicama definicijski obra}đ_{uju filmski pojmovi, ali u jo}š

uvijek razmjerno ogranič_{enom opsegu (}š_{estotinjak natuknica). A ne}š_{to je u}č_{injeno i u pogledu}

televizijskog nazivlja u recentnom Leksikonu radija i televizije (Novak, gl.ur., 2006.).6

Osim ovih obrada š_{to se javljaju u filmsko enciklopedijskim i leksikonskim izdanjima}

na hrvatskom područ_{ju, u nekoliko se stru}č_{nih knjiga javlja i rje}č_{nik strukovnog nazivlja kao}

izdvojeni dodatak u knjizi. Najraniji se takav rječ_nič_{ki dodatak javio u knjizi Ivanke}

jezika te Anić_{-Goldsteinova Rje}č_{nika stranih rije}č_{i (oba u suizdanju Jutarnjeg lista i Novog Libera, 2007., svaki}

s CD-ROM-om). Na temelju Hrvatskog enciklopedijskog rječ_{nika, i drugih knjiga u izdanju Novog Libera,}

izrađ_{en je Hrvatski jezi}č_{ni portal (u suradnji Novog Libera i Srca; http://hjp.srce.hr/index.php?show=main;}

posjeć_{eno i obra}đ_{ivano u lipnju 2009.).}

5

U projektu je Leksikografskog zavoda Miroslav Krlež_{a novo izdanje Rje}č_{nika hrvatskog jezika pod glavnim}

uredniš_{tvom Marka Samard}ž_ije.

6 _{Iako je glavno usredotočenje ovoga rada bilo na filmsko terminološko područje, uzimano je u obzir i} televizijsko nazivlje, jer ono po nemalom broju teoretič_{ara pripada zajedni}č_{kom i nadovezanome podru}č_ju

Forenbacher Sekretar rež_{ije i film (1987.), a drugi u knjizi Kre}š_{imira Miki}ć_{a Film u nastavi}

medijske kulture (2001.). U tom se razdoblju javio u č_{asopisu i selektivan 'pojmovnik'}

filmskog nazivlja š_{to se odnosi na zvukovnu stranu filma (Turkovi}ć_{, 1996.).}

Recentna filmsko-leksikografska situacija dijelom je unaprijeđ_{ena pojavom prvog}

samostalnog rječ_{nika filmskog nazivlja u Hrvatskoj, zapravo rje}č_{nika tu}đ_ica ž_argonski

prisutnih u filmskoj struci i vezanih uz proizvodnju filma, ponajviš_{e snimanje (Mid}ž_ić_,

2008.).7 Slič_{no specijalizirano pojavio se jo}š _{jedan rje}č_nik š_{to obuhva}ć_{a audiovizualno}

područ_{je ali s posebnom selektivno}šć_{u – obuhva}ć_{a informati}č_{ko nazivlje tog podru}č_{ja –}

Digitalni abecedarij Nenada Puhovskog (2008.).8

S obzirom na posve 'rezervatsko' postojanje ovih strukovnih obrada filmskog nazivlja, one su, uglavnom, ostale izvan vidokruga opć_{e leksikografije (i po obra}đ_{enu leksi}č_{ku korpusu}

i po definicijskim obradama). Zapravo, č_{ini se da je jedini op}ć_{i rje}č_{nik koji je ozbiljnije uzeo}

u obzir dotadaš_{nji definicijski rad filmskih stru}č_{njaka vezan uz filmsko nazivlje bio Rje}č_nik hrvatskog jezika J. Š_{onje, jer, kako je ve}ć _{spomenuto, u njemu se oslanja na definicije iz}

Filmske enciklopedije. Ostali rječ_{nici kao da nisu uzimali u obzir definicijski rad spomenutih}

strukovnih rječ_nič_{kih, leksikografskih i enciklopedijskih priloga (a nekima to i nije bio}

preuzet zadatak, kao npr. Bujasovu hrvatsko-engleskom rječ_{niku, gdje se hrvatski izrazi}

tumač_{e tek engleskim istozna}č_{nicama, niti Hrvatskom rje}č_{niku sinonima, gdje se rije}č_{i tuma}č_e

sinonimskim nizovima).

1.3. Predloš_{ci za analizu i postupak obrade}

U analizi koja slijedi obuhvatili smo ukupno osam knjiž_{no izdanih rje}č_{nika te jedan}

internetski; dakle, ukupno devet rječ_{nika. Rije}č _{je o sljede}ć_{im rje}č_nicima:

(A) Č_{etiri op}ć_{a, jednojezi}č_{na, rje}č_{nika hrvatskog jezika, a to su: Rje}č_{nik hrvatskog} jezika (Anić_{, 1998.), Rje}č_{nik hrvatskog jezika (}Š_{onje, gl.ur., 2000), Hrvatski}

enciklopedijski rječ_{nik (Matasovi}ć_{, gl.ur., 2002) i Hrvatski jezi}č_{ni portal (2009.).}

7

A Midž_ić _{ima u pripremi obuhvatniji leksikon filmskih strukovnih pojmova,} š_to ć_{e uklju}č_{iti, uz ve}ć _obrađ_ene

tuđ_{ice, i rije}č_{i hrvatskog morfemskog sastava (Enes Mid}ž_ić_{, Leksikon pokretnih slika, uvid u rukopis - prosinac,}

2008.).

8 _{Iako se odnose na terminologiju na drugom jezičnom području, zbog opsežnog preklapanja – česte zajedničke} kinematografske prakse, ekstenzivne i intenzivne komunikacije, š_{iroke recepcije periodike i strukovno-knji}ž_nih

izdanja po cijelom jugoslavenskom područ_{ju – za leksikografsku obradu filmskog nazivlja va}ž_{na su i izdanja iz}

drugih bivš_{e-jugoslavenskih republika, odnosno iz suvremenih susjednih, ju}ž_{noslavensko jezi}č_{nih, dr}ž_{ava, pri} č_{emu valja utvrditi da je tradicionalno tamo situacija bila leksikografski mnogo poduzetnija nego u Hrvatskoj.}

No, i viš_{e no hrvatski leksikografski poku}š_{aji, ti su pothvati susjednih sredina ostali izvan vidokruga hrvatskih}

(B) Dva rječ_{nika stranih rije}č_{i: Rje}č_{nik stranih rije}č_{i – tu}đ_{ice i posu}đ_{enice (Klai}ć_,

1978.) te Rječ_{nik stranih rije}č_{i (Ani}ć_{, Goldstein, 2004.).}

(C) Jedan dvojezič_{ni rje}č_{nik, hrvatsko-engleski: Veliki hrvatsko-engleski rje}č_nik (Bujas, 1999.)

(D) Dva specijalizirana rječ_{nika: Rje}č_{nik hrvatskog} ž_{argona (Sabljak, 2001) te Rje}č_nik sinonima hrvatskog jezika (Š_arić_{, Wittschen, 2008).}

Rječ_{nike se sustavno pregledalo, 'o}č_{nim pregledom', uz va}đ_{enje onih natuknica koje}

pripadaju filmskom nazivlju ili sadrž_{avaju i filmsko zna}č_enje.9

Cilj obrade bio je trojak. Prvi je cilj bio da se utvrdi mjera i oblici prisutnosti filmskog nazivlja (ili filmske uporabe postojeć_{eg nazivlja) u obra}đ_{enim rje}č_{nicima. Drugi cilj je bio da}

se ispita definicijska prikladnost i znač_{enjska razra}đ_{enost unesenog nazivlja. Tre}ć_{i cilj je bio}

spekulativnije interpretativan: da se pokuš_{a naslutiti kulturolo}š_{ki status koji ima filmsko}

područ_{je prema tim rje}č_nič_{kim obradama.}

2. Analiza rječ_nika

2.1. Količ_{ina i razmjerna u}č_{estalost obuhva}ć_{enih natuknica u rje}č_nicima

U donjoj tabeli mož_{e se poredbeno vidjeti broj izlu}č_{enih (i tako identificiranih)}

filmskih naziva u svakom od obrađ_{enih rje}č_nika.10

BROJ NATUKNICA VEZANIH UZ FILM U POJEDINIM

RJEČ_NICIMA:

1 Hrvatski enciklopedijski rječnik, Matasović _{i dr. 259}

2 Hrvatsko-engleski rječnik, Bujas 195

7 Hrvatski jezični portal (2009) 131

3 Rječnik hrvatskog jezika, Š_{onje 105}

9

Pregledavalo se 'oč_{no', listaju}ć_{i, jer digitalni rukopisi (ili prijelomi) nisu bili dostupni za pretrage. Ispis}

natuknica označ_{enih kao filmske iz Hrvatskog jezi}č_{nog portala dobili smo susretljivo}šć_{u uredni}š_{tva portala u}

Novom Liberu, na č_{emu im zahvaljujemo. Dodatno smo provjeravali i pro}š_{irivali taj poslani spisak posjetima i}

pretragama Portala. 10

U brzom 'pješ_ač_{kom' prela}ž_{enju od natuknice do natuknice mogu}ć_{i su manji previdi (povremeno popusti}

paž_{nja, ili se ne opazi filmska specifikacija nekog podzna}č_{enja), pa brojeve i ne treba uzeti kao apsolutno to}č_ne,

nego kao uglavnom toč_{ne. Brojanje komplicira i} č_{injenica da i nije uvijek bilo jasno koje od rije}č_{i navedene u}

znač_{enjskim razradama jedne natuknice, uklju}č_{iti kao posebnu rije}č _{i ubrojiti ih u ukupnost naziva u danome}

4 Rječnik stranih riječi, Anić _{i Goldstein 102}

5 Rječnik hrvatskog jezika, Anić ₉₈

6 Rječnik stranih riječi, Klaić ₈₅

8 Rječnik hrvatskog žargona, Sabljak11 65 9 Rječnik sinonima hrvatskog jezika, Š_arić_{, Wittschen 46}

Usporedbom mjere pojavljivanja pojedinog naziva (odnosno pojma) u obrađ_ivanim

rječ_{nicima, utvr}đ_{eno je da ukupan broj nazivno identificiranih pojmova u svim rje}č_nicima

iznosi 530-ak jedinica (vjerojatno viš_{e od tog broja). Od toga je 310-ak jednokratnih pojava}

naziva/pojmova (samo u jednom rječ_{niku) prema, otprilike, 220 vi}š_{ekratno pojavljivanih}

jedinica (onih u viš_{e od dva rje}č_{nika). Od vi}š_{ekratnih pojava, u tri i vi}š_{e rje}č_{nika javlja se}

ukupno 150 filmskih naziva/pojmova, a samo se tri naziva/pojma pojavljuju u svih devet rječ_{nika (film, dokumentarni film i televizija; a pet naziva/pojmova u osam rje}č_{nika - ekran;}

kadar; kinoteka; kriminalistič_{ki film/krimi}ć_{/krimnalac; monta}ž_a).12

Hrvatski enciklopedijski rječ_{nik (Matasovi}ć_{, gl.ur., 2002), jedini uz filmolo}š_ko

pojmovlje i pojmove iz filmske prakse sadrž_{i i osobna imena glumaca, filmskih likova, kao i}

neke nazive filmova, a taj vid natuknica nismo uzimali u obzir pri brojanju.13 Ostala dva rječ_{nika s Vladimirom Ani}ć_{em kao autorom ili koautorom, kao i Hrvatski jezi}č_{ni portal,} temeljen glavnim dijelom na Hrvatskom enciklopedijskom rječ_{niku, barataju sli}č_nim

pojmovima kao i taj, samo smanjenog opsega, usredotoč_ivš_{i se samo na naju}č_{estalije, osnovne}

pojmove. Količ_{inski, Bujasov rje}č_{nik stoji prili}č_{no visoko, posebno kad uzmemo u obzir} č_{injenicu da uz natuknice film, filmski i snimanje jo}š _{imamo podosta drugih pojmova,}

uglavnom filmskih ž_{anrova i nekih u}č_{estalih frazema. Ipak, ovaj rje}č_{nik druk}č_{iji je od ostalih}

jer je dvojezič_an, š_{to zna}č_{i da je njegova uporaba i struktura druk}č_{ija od onih ostalih – u}

njemu ne dobivamo objaš_{njenja pojma, ve}ć _{samo prijevodne nazive. Sli}č_{no je i s Rje}č_nikom sinonima, u kojem se uz riječ _niž_{u sinonimi, tek povremeno dobivaju}ć_{i obja}š_{njenje u}

zagradama. Š_{onjin Rje}č_{nik hrvatskog jezika kvantitetom natuknica blizu je Portalu, no}

11 _{Broj riječi u Sabljakovu rječniku odnosi se ne samo na žargonske izraze koji imaju filmsko značenje, nego} prijenosno koriš_{tenje filmskih rije}č_{i i naziva za iskazivanje nefilmskih pojmova. Ina}č_{e, u drugom dijelu tog}

rječ_{nika, gdje se uz standardne rije}č_{i navode} ž_{argonski sinonimi, navedeno je samo 8 rije}č_{i iz filmskog podru}č_ja.

12 _{Za podrobnije podatke o distribuciji riječi po rječnicima usporedi tabelu u DODATKU ovom članku.} 13

Hrvatski enciklopedijski rječ_{nik, uz popisanih 259 filmskih pojmova, sadr}ž_{i jo}š _{122 osobna imena s podru}č_ja

pokriva neke bitne pojmove na koje ne nailazimo u drugim rječ_{nicima, o} č_emu ć_{e uskoro biti}

viš_{e rije}č_{i. Klai}ć_{ev Rje}č_{nik stranih rije}č_{i kao najstariji i najambiciozniji u zamahu obra}đ_enih

polja sadrž_{i samo temeljne pojmove s filmskog podru}č_{ja, dodu}š_{e zbog svoje starosti i neke}

pojmove koji su odavno izaš_{li iz uporabe. Mnogo noviji Rje}č_{nik stranih rije}č_{i Ani}ć_{a i}

Goldsteina ima podosta filmski označ_{enih rije}č_i, š_{to ga smje}š_{ta visoko u tablici rje}č_nika

poredanih po obuhvatu filmskih naziva. 2.2. Kriterij izbora riječ_{i u rje}č_nik

Svi obrađ_{eni rje}č_{nici prilago}đ_{eni su svakodnevnoj, lai}č_{koj uporabi i zato su prili}č_no š_irokog

spektra, ne ulaze rigorozno u struč_{no podru}č_{je, niti} š_{ire obuhva}ć_{aju niti jedno od podru}č_ja

kojeg pokrivaju, pa tako ni filma, a uglavnom niti š_{iri opseg postoje}ć_{ih zna}č_{enja pojedinih}

termina (hiponime; standardizirane konotacijske varijante). Oni iz struč_{nih terminologija}

selektivno uzimaju pojmove koje, uglavnom, nalazimo u nestruč_njač_{kom, svakodnevnom}

govoru.

Iako nismo komparativno obradili nazivlje s drugih umjetnič_{kih, odnosno,} š_ire,

'medijskih' područ_{ja (npr. kazali}š_{ta, glazbe, likovne umjetnosti…), prema dojmu dobivenu}

'kliznim pregledom' svih natuknica u obrađ_{enim rje}č_{nicima, prisutnost filmskog nazivlja}

nimalo ne zaostaje za prisutnošć_{u naziva s tih drugih ('starijih') podru}č_ja, č_{ak je mo}ž_{da i}

donekle već_a.14 _{Ukupna brojka od petstotinjak obra}đ_{enih filmskih naziva u rje}č_{nicima, nije}

zanemariva, pa č_{ak ni prosjek od 150-ak rije}č_{i prisutnih u bar tri rje}č_{nika nije zanemariva}

mjera prisutnosti.

Takođ_{er, uzev}š_{i u obzir ukupan korpus filmskog nazivlja zabilje}ž_{en u promatranim}

rječ_{nicima, nema relevantnog podru}č_{ja filma, odnosno filmskog nazivlja s tog podru}č_{ja, koje}

ne bi bilo zastupljeno bar u nekom rječ_{niku, a u na}č_{elu je prisutno u vi}š_{e njih (dodu}š_{e s}

nejednakom mjerom). Naravno je da su zastupljeni najviš_{i generi}č_{ki nazivi podru}č_{ja (film,}

kinematografija, televizija, video), ali prisutni su i nazivi već_{ine klju}č_{nih filmskih rodova}

(animirani film, dokumentarni film, igrani film, obrazovni film, reklama…), kao i posebnijih podvrsta rodova, ž_{anrovi (akcijski film, film strave, komedija, kriminalisti}č_{ki film, melodrama,} porno-film, triler, vestern, znanstvena fantastika…), stilova (autorski film, neorealizam, umjetnič_{ki film…); tehnolo}š_{ki i marketin}š_{ki obojene kategorije (dugometra}ž_{ni film, for}š_pan, kratkometraž_{ni film, nijemi film, omnibus, zvu}č_{ni film…). Zastupljeni su i institucijski}

14

Vjerojatno s izuzetkom knjiž_{evnog podru}č_{ja, koje ionako dijeli nazivlje s filologijom, lingvistikom, ali i}

pojmovi (autokino, filmska publika, kino, kinoteka, koprodukcija, produkcija, studio…), kao i filmska zanimanja (animator, glumac, kaskader, kinooperater, montaž_{er, producent, re}ž_iser, scenarist, scenograf, snimatelj, statist, tonski majstor…). Pokriveni su pojmovi deskripcije filmskog djela (tzv. teorijski ili filmološ_{ki pojmovi, ali kori}š_{teni i u filmskoj proizvodnji: ,}

fleš_{bek, kadar, monta}ž_{a, planovi, rakursi, scena, sekvenca,} š_{venk, vo}ž_{nje, adaptacija …), a i} zamjetan broj tehnološ_{kih pojmova i s njima vezanih postupaka (blenda, dubliranje, filmska}

vrpca, ekran, klapa, objektiv, teleobjektiv, video kaseta, videorekorder, perfo, sinemaskop, zoom, zuher… ) i dr. Filmski je fenomen izrazito 'viš_{edimenzionalno' prisutan u hrvatskoj}

rječ_nič_{koj obradi.}

No uza sve to, kad se pogleda uč_{estalost pojavljivanja pojedinih naziva poprijeko po}

promatranu rječ_nič_{kom korpusu, uo}č_{ava se razmjerno velik broj jednokratnih pojava rije}č_i,

onih u samo jednom rječ_niku, š_{to je indikacija prili}č_{no nesigurnih kriterija uvr}š_tavanja

filmskog nazivlja, odnosno nesigurnih, č_{esto tek prigodno-priru}č_{nih, izvora za uvr}š_tavanje,

kao i nesigurnih procjena relevantnosti pojmova i naziva koje se uzima iz izvora. U svim analiziranim rječ_{nicima lako je uo}č_iti, č_{ak i na prvi pogled, dozu nedosljednosti u izboru}

uvrš_{tenih pojmova.}

Kako smo spomenuli, namjena ovih rječ_{nika stvoriti je pregledan okvir razumijevanja}

nekog određ_{enog podru}č_{ja, mre}ž_{u koja bi slu}ž_{ila nestru}č_{njaku da stvori koherentnu sliku o, u}

ovom sluč_{aju, kinematografiji i javnoj recepciji filma. Me}đ_{utim u izboru natuknica kao da je}

takva logika popustila pred pomalo stihijskim uvrš_{tavanjem natuknica koje nisu na istoj razini}

uč_{estalosti, niti u istom registru, te pojmova koji se iznimno rijetko koriste. Dok su, pomalo}

bizarno, uč_{estalo prisutne neke odista strukovno vrlo specijalisti}č_{ke rije}č_{i (npr. perfo, blenda,}

skript, moviola …), ili njihove zastarjele inač_{ice koje su posve iza}š_{le iz uporabe, te poneka}

rijetka slengovska varijanta (ton-film, gro-plan, dubliranje, drebuh), a š_{to osobito dolazi do}

izraž_{aja kod jednokratno ili dvokratno prisutnih rije}č_{i (onih u jednom ili dva rje}č_{nika), do}š_lo

je do ispuš_{tanja nekih filmskih naziva koji su klju}č_{ni za razumijevanje i govor o filmu i u} š_iroj

su distribuciji u javnome govoru (u kritici, televizijskim emisijama, tiskanim knjigama o filmu; npr. ispuš_{tanja naziva elipsa, rez), prorije}đ_{eno specificiranje filmski va}ž_nog

podznač_{enja kod pojmova} š_{ireg opsega zna}č_{enja. Tako}đ_{er, ako govorimo u logi}č_kim

terminima, č_{esto je uzet neki nadre}đ_{eni pojam, dok njegovi uporabno ravnopravni hiponimi}

nisu sustavno uvrš_{teni, te su razmjerno} č_{este asimetrije u skupinama pojmova koji ina}č_e

Ovaj problem mož_{da je najlak}š_{e predo}č_{iti i konkretizirati situacijom koju nalazimo u}

Hrvatskom enciklopedijskom rječ_{niku. Na primjer, taj rje}č_{nik sadr}ž_{i natuknice za igrani i}

dokumentarni film, dok ne postoji natuknica, niti je spominjan eksperimentalni film. Ovdje je važ_{no istaknuti kako je pojam eksperimentalnog filma potpuno odsutan i iz svih drugih}

rječ_{nika, to jest najbli}ž_e š_{to mo}ž_{emo na}ć_{i jest natuknica videoart, koju se u ovom rje}č_niku

određ_{uje kao: „oblik umjetnosti koji se koristi u prezentaciji videotehnikom, umjetnost koja}

naglaš_{ava ili upotrebljava vizualne efekte, ob. eksperimentalnog karaktera“.}15 _Takođ_{er u} Š_{onjinom Rje}č_{niku hrvatskog jezika postoji natuknica za pojam video (u ostalim rje}č_nicima

video postoji samo kao prefiks: video-) gdje se o videu govori kao o umjetnič_{kom autorskom}

djelu snimljenom video tehnologijom- („autorski rad realiziran u istom mediju; video art, umjetnič_{ki video“) – spominju}ć_{i tako videoart, koji se ina}č_{e pro}š_{ireno (iako osporavano)}

uzima kao podvrsta eksperimentalnog filma.

Zanimljivo je takođ_{er da niti u jednom od rje}č_{nika (osim djelomi}č_{no kod} Š_{onje, o} č_emu ć_{emo govoriti ne}š_{to kasnije u poglavlju o kvaliteti odredbi pojmova) pod natuknicama}

elipsa, rez, prizor i mizanscena ne postoji niš_{ta vezano za film (uvijek je rije}č _{samo o elipsi u}

knjiž_{evnosti gdje je zna}č_{enje elipse sli}č_{no kao u filmu, no film se nigdje ne spominje, tako}đ_er,

o prizoru i mizansceni govori se samo u kontekstu kazališ_{ta), tako da ti, iz pozicije filmologa i}

filmskih interpreta, vrlo važ_{ni pojmovi, ostaju nepokriveni.}

S druge strane, u Hrvatskom enciklopedijskom rječ_{niku mo}ž_{emo prona}ć_{i natuknice za}

pojmove poput: off the camera (izvan kadra, prostor izvan kadra), pojam koji nije toliko uobič_{ajen u filmolo}š_{koj literaturi i ne mo}ž_{e ga se nazvati nekim osnovnim pojmom, kubus}

(drvena kocka, pri filmskim snimanjima služ_{i da se} š_{to odigne od tla), pojam koji se zaista} rijetko č_{uje, zatim tu je i pojam best runner - filmska i kazali}š_{na predstava koja nailazi na}

najbolji odaziv publike, dakle engleski naziv koji se nije baš _udomać_{io u nas.}

Hrvatski jezič_{ni portal, prete}ž_{ito temeljen na Hrvatskom enciklopedijskom rje}č_{niku u} nač_{elu dijeli i vrline i mane ovog rje}č_{nika, iako s predno}šć_{u da se kontinuirano prepravlja –}

iako nije sigurno da to prepravljanje obuhvać_{a i filmsko podru}č_je.

U Bujasovom Velikom hrvatsko engleskom rječ_{niku isto tako ne postoje natuknice za} neke osnovne opisne filmske pojmove poput kadra, plana i scene (međ_{utim, postoje}

natuknice kadriranje, slič_{ica i snimak).}

15

Na područ_{ju filmskih} ž_{anrova, vrsta i stilskih obojenja, u ve}ć_{ini rje}č_{nika javljaju se}

sljedeć_i ž_{anrovi: triler, horor, vestern, kriminalisti}č_{ki, akcijski, komedija (u Ani}ć_evim

Rječ_{niku hrvatskog jezika naziva se humoristi}č_{ni film). Melodramu kao filmski} ž_{anr ne}

nalazimo nigdje, tek se televizijska serija – soap opera, odnosno trakavica specificira kao melodrama. Polje ž_{anrova tako}đ_{er je najbolje pokriveno u Hrvatskom enciklopedijskom}

rječ_{niku. Naime, ondje imamo i pone}š_{to specificiranije kategorije poput japanskih jidai}

geki/gendai geki filmova, on the road filmova (neobič_{an izbor fraze, budu}ć_{i da se u hrvatskom}

mnogo viš_{e udoma}ć_{io prijevod film ceste), pseudodokumentarca, slapsticka (ali nema rije}č_{i o}

screwballu, koji zvuč_{ni parnjak slapsticku), suspense („napetost koja prethodi kulminaciji}

radnje“), teledrame, videoklipa. U već_{ini rje}č_{nika tako}đ_{er postoji natuknica autorski film koji}

se u pravilu prilič_{no neutralno definira kao film} č_{iji je redatelj ujedno i autor scenarija, dakle}

nigdje se ne spominje tzv. politika autora, a od drugih stilskih razdoblja tu su samo novi val i neorealizam kao jedina stilska razdoblja koja se spominju u već_{ini rje}č_{nika (modernizam je,}

primjerice ogranič_{en samo na knji}ž_{evnost). Tako}đ_{er, u ve}ć_{ini rje}č_{nika nalazimo i pojam kult}

film.

U Bujasovom rječ_{niku spominju se neki} ž_{anrovi i formalno stilske odrednice koje ne}

nalazimo u drugim rječ_{nicima (historijski, biografski, ljubavni, srcedrapateljni, kaubojski,}

fantastič_{ni, pustolovni, kriminalisti}č_{ki, akcije, napeti, ratni,} š_{pijunski, komi}č_{ni, filmska} komedija/burleska, muzič_{ki, filmska revija, erotski film, porno film, za odrasle, film strave,} dječ_{ji film, omnibus, film u tri epizode, reprizni film, premijerni film, nova verzija filma,} kratki/kratkometraž_{ni film/dokumentarni film, nastavni film, reklamni film, for}š_{pan, putopisni} film, animirani film, crtani film, dugometraž_{ni crtani film). Va}ž_{no je spomenuti da je ve}ć_ina

filmskih informacija u ovom rječ_{niku koncentrirana pod natuknicama film, filmski i snimanje.}

U Š_{onjinu Rje}č_{niku hrvatskog jezika ponuda filmskih} ž_{anrova naj}š_{turija je i tako}đ_er

sadrž_{ana pod natuknicom film, gdje su pobrojana tri} ž_{anra, pomalo bizarno izabrana, a to su:}

ljubavni, ratni, kaubojski, bizarno, zato, š_{to su dva tu spomenuta} ž_{anra navedena i posebno,}

ali bez indikacija sinonimnosti (u sklopu melodrame – i kazališ_{no i filmsko zna}č_{enje, ali bez}

povezivanja s ljubavnim filmom, s kojim se melodramu č_{esto vezuje, a posebna je natuknica}

vestern, bez naznake sinonimnog, ž_{argonskog, zna}č_{enja spomenutog u natuknici film -}

kaubojski film). U natuknici komedija spomenuto je i filmsko podznač_{enje, filmska komedija}

roman, iako se standardno ž_{anr umjetni}č_{kih djela koja se posve}ć_{uju kriminalnom miljeu}

govori uz pridjev kriminalistič_{ki (kriminalisti}č_{ki film, kriminalisti}č_{ki roman).}16 _{U sklopu} natuknice film uključ_{ena je i distinkcija izme}đ_{u zvu}č_{nog i nijemog filma koji je definiran} dvojako, kao neozvuč_{eni film, ali i kao razdoblje u filmskoj povijesti do 1927.}

U Rječ_{niku sinonima prili}č_{na je, iako} č_{esto nerazumljivo ograni}č_{ena, prisutnost i}

filmski označ_{enih naziva, uglavnom} ž_{anrovskih i vrstovnih (naravno onih koji imaju}

sinonime), ali i teorijskih i tehnič_kih.17 _{Kao i u drugim rje}č_{nicima, sinonimno je}

najzastupljenija natuknica film, jer se u njezinu sklopu specificiraju sinonimni podvrstovni nizovi. No ima č_{esto nerazumljivih izostajanja filmskih bliskozna}č_{nica kod uvr}š_{tenih rije}č_i. Primjerice kod natuknice animirati, u treć_{em podzna}č_{enju koje se odnosi na crtani film kao}

bliskoznač_{nice se navodi: „re}ž_{irati, crtati, nacrtati, proizvoditi, proizvesti“, ali nema glavne} bliskoznač_{nice – pokrenuti („pokrenuti crte}ž_{“). Ili se kod naziva koji imaju vi}š_e-područ_nu

pojavnost, ne uoč_{ava i film kao izvor sinonima. Primjerice, kod natuknice drama, u}

sinonimnom nizu vezanom uz različ_{ite medijske pojave drame, uzimaju se u obzir samo}

televizija i radio (televizijska drama, radiodrama) ali ne i film – filmska drama, drama – a to je u novinskim filmskim programima, u videotekama i u kolokvijalnome govoru naš_iroko

prisutna ž_{anrovska odrednica. Kod natuknice ekran postoje sinonimna podru}č_{ja kompjutora,}

filmske projekcije (filmsko projekcijsko platno), š_tić_{enja, ali ne i televizije (televizijski ekran).}

Kod natuknice panorama nema sinonima s filmskog područ_{ja (}š_{venk), a kod natuknice plan,} od filma je naznač_{en samo sinonim ameri}č_{kom planu (amerikan), dok nema sinonima totalu} (opć_{i plan), krupnom planu (gro-plan) i dr.. Kod rije}č_{i retrospektiva nema uop}ć_{e filmskog}

sinonima (fleš_{bek). Opet kod jedinice dublirati glas upu}ć_{uje se samo na posuditi, ali ne i na}

filmske sinonime – sinkronizirati, nasinkronizirati (nahsikronizirati); s time da se kod jedinice sinkronizirati u indeksu, upuć_{uje samo na usuglasiti, ali ne i na dublirati.Kod}

natuknice prijenos nema bliskoznač_{nice s televizijskog i telekomunikacijskog podru}č_ja

(transmisija), a kod natuknice serija, ima bliskoznač_nica š_{to se podrazumijevano odnosi na}

televiziju (serijal), ali nema filmske bliskoznač_{nice – filmski nastavci, a, opet – budu}ć_{i da se}

razlikuju pojmovi serijala i serije već _{i po tome} š_{to imaju razli}č_{ite bliskozna}č_{nice u rje}č_niku

nema posebne natuknice serijal (osim u indeksu gdje se upuć_{uje na seriju) pa niti njezinih}

16 _{Zapravo začuđuje je nerazlikovanje u ovom rječniku između kriminalni (ono što pripada kriminalu, jest} nezakonito) i kriminalistič_{ki (ono} š_{to se teorijski, pravno – i filmski – dakle komunikacijsko obra}đ_ivač_ki

posveć_{uje kriminalu, i samo nije 'nezakonito', kriminalno). Iako se, kao kolokvijalizam, sre}ć_{e i sintagma}

kriminalni film, kriminalni roman, ona je obiljež_{ena kao nestandardna, znak leksi}č_{ke 'neobrazovanosti', jer ne}

vodi rač_{una o ocrtanoj zna}č_{enjskoj razlici.}

17

A sininimna situacija s filmskim terminima uglavnom je vrlo bogata zbog brojnih varijantnih naziva š_{to su se}

bliskoznač_{nica – sapunica, soap opera, trakavica. Kod slike opet nema ni traga filmskom i}

televizijskom bliskoznač_{nom nazivu (video, u kontrastu prema audio).}

Š_{to se ti}č_{e tehni}č_{kih pojmova vezanih uz filmsku produkciju ponovno je najop}š_irniji

Hrvatski enciklopedijski rječ_{nik. S obzirom da taj rje}č_{nik te}ž_{i ka suvremenosti i recentnosti}

(primjerice iz područ_{ja glazbe obra}đ_{eni su mnogi opskurni} ž_{anrovi suvremene elektronske}

glazbe; takođ_{er mnogo je natuknica vezano uz dostignu}ć_{a informati}č_{kih znanosti), i u}

područ_{ju filma mogu se na}ć_{i podosta suvremeni pojmovi vezani uz tehni}č_{ke aspekte i preuzeti}

iz engleskog, kao š_{to su na primjer: frame rate, morfing, multimedijalan, retake (ponovno}

snimanje istoga kadra—take-snimka), stop motion, timecod“, viewfinder (takođ_{er prisutan i}

stariji izraz zuher). Ipak kad se ovo usporedi s pokrivenošć_{u najnovijih dostignu}ć_{a nekih}

drugih djelatnosti, mož_{emo re}ć_{i da je ovaj popis poprili}č_{no skroman. Tako}đ_{er tu su i klasi}č_ni

osnovni tehnič_{ki izrazi (poput blende, fokusa, kontralihta, negativa, pozitiva, perfa, moviole,}

zuma, zum mikrofona, nahbanda, forbanda, krana, (kojeg ne nalazimo u drugim rječ_nicima)

koji su u nač_{elu dobro pokriveni.}

U Bujasovom rječ_{niku korektno su zastupljeni osnovni tehni}č_{ki termini (blenda,}

zuher, teleobjektiv, š_{venkati, vrpca, kamkorder).}

U Anić_{evom Rje}č_{niku hrvatskog jezika tehni}č_{ki termini} š_{turo su popra}ć_{eni - recimo da}

su blenda, teleobjektiv, objektiv, projektor, reflektor zapravo jedini termini tog tipa koji su obrađ_{eni, dok su u njegovom i Goldsteinovom Rje}č_{niku stranih rije}č_{i prisutni i izrazi poput} fara i farmajstora, blow-upa, perfa, piksela, pince, slow motiona, view findera i zuhera. Kod Klaić_{a je broj tehni}č_{kih pojmova zanemariv (far, teleobjektiv, videomikser).}

U Š_{onjinom rje}č_{niku ne nalazimo mnogo natuknica vezanih uz tehni}č_{ke pojmove,}

buduć_{i da je ovaj rje}č_{nik, kako} ć_{emo dalje jasnije i detaljnije razlo}ž_{iti, vi}š_{e usmjeren}

teorijskoj terminologiji filma. Pojmovi u njemu, koje je zanimljivo spomenuti jer su važ_{ni a}

ne nalazimo im traga niti u jednom drugom rječ_{niku, primjerice su paralaksa, dvostruka}

ekspozicija, dubinska oš_{trina - pojmovi usko vezani uz tehniku snimanja odnosno razvijanja} filma, ali koji č_{esto isto toliko zanimaju teoreti}č_{are kao prakti}č_are.

2.3. Definicije pojmova u obrađ_{enim rje}č_nicima

Dok je opseg obrade filmskih naziva, ukupno uzevš_{i, iznena}đ_ujuć_{e velik, a}

pojedinač_{no gledaju}ć_{i, od rje}č_{nika do rje}č_{nika vrlo nejednak, ali ipak uva}ž_avajuć_{e nekakav,}

Recimo, dok je, najveć_{i po opsegu obuhva}ć_{ena filmskog nazivlja, Hrvatski}

enciklopedijski rječ_{nik daleko ispred svih ostalih rje}č_{nika, definicije i obja}š_{njenja u njemu,}

kao i u drugim, na Anić_{evu po}č_{etnu radu, temeljenim rje}č_{nicima nipo}š_{to nisu idealne,} č_{esto su}

nerazumljive ili naprosto pogreš_{ne, te tako gotovo neupotrebljive.}

Zanimljiv je najraniji sluč_{aj – Klai}ć_{ev rje}č_{nik, koji mo}ž_{da najmanje te}ž_{i neutralnosti i}

nekoj vrsti „nultog stupnja“ rječ_nič_{kog pisanja. Natuknice u njemu} č_{esto djeluju ba}š _{kao da}

nam netko ž_{eli ne}š_{to dobrohotno (}č_{esto i s dozom namjernog ili nenamjernog humora )}

objasniti i reć_{i nam sve} š_{to zna o pojedinom pojmu. Otud vjerojatno i njegova dugogodi}š_nja

popularnost. Tako je i s natuknicama o filmu. Uzmimo za primjer samo natuknicu koja objaš_{njava nagradu Oscar: „28 centimetara visoka pozla}ć_{ena bron}č_{ana figura (predstavlja} viteza oslonjenog o balč_{ak ma}č_{a) koju od o}ž_{ujka 1929. Academy of Motion Picture Arts and} Sciences u Hollywoodu podjeljuje kao nagradu za najviš_{e ameri}č_{ke umjetni}č_{ke uspjehe u} filmu za prethodnu godinu, i to za …[ovdje se nabrajaju sve kategorije Oscara];.ime - prema anegdoti - po tome š_{to je prigodom prvog dijeljenja nagrade uo}č_{ena slu}č_{ajna sli}č_{nost figure s} nekim producentom imena Oscar.“ Osim toga u Klaić_{evom rje}č_{niku zaista se osje}ć_{a odre}đ_ena

mjera zastarjelosti. Ono malo filmskih natuknica š_{to ih ima} č_{esto obra}đ_{uju nazive koji se}

danas rijetko koriste, ili se koriste u nekom drugom znač_{enju. Od zastarjelih definicija tu je}

primjerice kinematografija koja je definirana kao „slikovno reproduciranje predmeta u pokretu“ (dok danas taj naziv obuhvać_{a cijeli dru}š_{tveni kompleks filmskih djelatnosti –}

proizvodnju, distribuciju, prikazivanje, kao i sve 'prateć_{e' djelatnosti). Tu je i arhai}č_{ni termin}

kinogram koji označ_{ava filmsku sli}č_{icu, tako i od drame preuzet termin didaskalije koje}

označ_{avaju me}đ_{unatpise u nijemim filmovima, ono} š_{to danas} ž_{argomski nazivamo titlovima,}

obrađ_{en je izraz dubl koji ozna}č_{ava svaku novu repeticiju pojedinog kadra. Naposljetku neke}

su definicije jednostavno č_injenič_{no pogre}š_{ne; tako za pojam producenta pi}š_{e: „engl. re}ž_iser“, iako je to danas uglavnom organizacijsko zanimanje i nema inherentnih rež_{ijskih nadle}ž_nosti.

Rječ_{nik koji od odudara od ve}ć_{ine ostalih rje}č_{nika kvalitetom i tipom izbora filmskih}

natuknica Š_{onjin je Rje}č_{nik hrvatskog jezika. Iako u njemu nema vi}š_{e filmskog nazivlja nego}

u ostalim rječ_{nicima, ovdje} ć_{emo na}ć_{i mnoge, filmski va}ž_{ne, prvi puta. Naime, jedino se}

ovdje dobiva dojam da su natuknice probrane i sastavljene s već_{om mjerom filmolo}š_ke

kompetentnosti. Susreć_{emo pojmove koji su} č_{esto kori}š_{teni i neophodni stru}č_{njacima koji se}

bave ovim područ_{jem, a kojih u drugim rje}č_{nicima nema. Tako se ovdje mogu prona}ć_{i valjane}

ambijentacija, atmosfera, karakteri“) - zanimljivo je spomenuti da za dijegezu postoji samo filmska definicija, nema one knjiž_{evne kao opreke mimezi. Tu po prvi puta susre}ć_emo

definiciju prizora u filmskom smislu, kao „prikaz ž_{ivotnog prostora pomo}ć_{u filmske slike“,} 18 uvodi se naziv mizankadar koji je definiran kao „interakcija izmeđ_{u mizanscene, polo}ž_aja kamere i njezina kretanja, koja omoguć_{uje vremensko produ}ž_{enje kadra unutar kojeg se} pokretom kamere smjenjuje niz kadrova“.19 Tu je po prvi puta i filmska, a ne samo kazališ_na

odredba mizanscene - „raspored i kretanje likova te raspored scenografskih elemenata pred kamerom“. Takođ_{er kod definicije komentara, uz standardnu definiciju komentara kao}

međ_{unaslova, i spikera u filmu, kao tre}ć_{a definicija navedeni su „kadrovi i pojedini re}ž_ijski postupci koji nisu motivirani radnjom“- dakle riječ _{je o kadrovima autorskog komentara koji}

se ne spominju niti u jednom drugom rječ_niku.

Za razliku od Anić_{evih rje}č_{nika u kojima definicije zaista zvu}č_{e kao lai}č_ko

objaš_njavanje, č_{esto povr}š_{no i prepuno logi}č_{kih rupa, gdje se stje}č_{e dojam da se nije}

savjetovalo sa struč_{nom literaturom – ovdje uvi}đ_{amo da se te}ž_{ilo teorijskoj relevantnosti i}

struč_{nosti. Uz prigodno poredbeno istra}ž_{ivanje utvrdili smo kako su definicije} Š_onjina

Rječ_{nika ve}ć_{inom, uz male prepravke, odnosno sa}ž_{imanja, preuzete iz Filmske enciklopedije.}

S tim je, doduš_{e, vezan i problem. Naime, Filmska enciklopedija namijenjena je publici koja}

oč_{ekuje vi}š_{u obja}š_njavalač_{ku razinu, enciklopedijske jedinice daju} š_{iri tuma}č_ilač_{ki kontekst,}

tako da definicije izvuč_{ene iz Filmske enciklopedije za potrebe rje}č_{nika mogu, filmskom}

laiku, izgledati zakuč_{asto i suvi}š_{e teorijski optere}ć_{eno. Tako}đ_{er, budu}ć_{i da su natuknice samo}

preuzimane od struč_{njaka, a nije ih sastavljao stru}č_{njak, njihov izbor je kako smo spomenuli u}

prethodnoj cjelini, pomalo stihijski i nesustavan.

Rječ_{nik koji se na}č_{elno razlikuje od ostalih (s izuzetkom Hrvatskog rje}č_nika sinonima) jest Bujasov Veliki hrvatsko engleski rječ_{nik, budu}ć_{i da je jedini od analiziranih}

dvojezič_{an, a to povla}č_{i da ne sadr}ž_{i definicije, ve}ć _{samo nudi konkretne prijevodne rije}č_{i i}

izraze (kao š_{to Hrvatski rje}č_{nik sinonima nudi samo sinonime). Me}đ_{u anglistima ovaj rje}č_nik

nije previš_{e omiljen (ipak preferiran je u odnosu na drugi koji se nudi, onaj Drvodeli}ć_{ev) zbog}

zastarjelosti već_{ine engleskih izraza, ali jo}š _viš_{e hrvatskih, mno}š_{tva nepotrebnih lokalizama, i}

doslovnih prijevoda na engleski, bez ponude nekih bliskoznač_{nih ekvivalenata koji bi bili u}

duhu tog jezika. No, u područ_{ju filma, stvari ipak stoje ne}š_{to bolje, budu}ć_{i da je velik broj}

18

Iako se ne vidi pojmovna veza prizora s dijegezom, odnosno ne vidi se moguć_{nost sinonimnosti ovih dvaju}

naziva.

19 _{Iako i ovdje postoji logička, neraščišćena, zbrka: po odredbi, u mizankadru se kadar 'produžuje', što znači da} ostaje istim kadrom samo duljim, a onda se tvrdi da se unutar njega „smjenjuje niz kadrova“, š_{to podrazumijeva}

hrvatskih naziva izravno preuzet iz engleskog, ili kroatiziran ili doslovno preveden, tako da povratak na originalni jezik ide relativno prirodno. Č_{ak mo}ž_{emo uo}č_{iti kako su na nekim}

mjestima iskoriš_{tene neuobi}č_{ajene hrvatske prevedenice, dok su ina}č_{e u uporabi engleski}

termini npr. – mekoerotski (za soft core), muzika za film (film music, sound track), srcedrapateljni film (za tearjerker, weepie), superzvijezda (za super star) i dr.

Tu su i neke pomalo neuobič_{ajenije i stilski obojene fraze, koje se} č_ešć_e č_{uju na}

engleskom nego u hrvatskom, gdje se osjeć_{a njihovo englesko porijeklo, poput: trebala bi biti}

na filmu (she ought to be in films, in pictures), probiti se na film (get into films), netko opsjednut ž_{eljom da se do}đ_{e na film (screen-struck person, film-struck person). Ovaj je} rječ_{nik, bogat i} ž_{argonskim nazivima i idiomima, najkorisniji kriti}č_{aru ili filmskom novinaru,}

manje je pogodan filmolozima ili filmaš_ima.

Nakon ove nač_{elne orijentacije, pogledajmo kako komparativno stoji s definicijama u}

različ_{itim rje}č_nicima.

Kako su filmske vrste međ_{u najzastupljenijima, pozabavit} ć_{emo se njima. Pogledajmo}

prvo, kako stoji s određ_{enjima osnovnih filmskih rodova. Ve}ć _{smo spomenuli, kako nijedan}

rječ_{nik nema natuknicu eksperimentalni film, ali ima igrani, dokumentarni i animirani, a,}

ovisno o klasifikaciji, tu spadaju i obrazovni i propagandni, oba posljednja jedva gdje zastupljena.20

Dokumentarni film u Hrvatskom enciklopedijskom rječ_{niku definiran je kao: „vrsta} filma u kojem se prikazuju zbiljski (stvarni, istiniti) događ_{aji i osobe u njihovom prirodnom i} druš_{tvenom okru}ž_{enju, a izbjegava sudjelovanje glumaca, fabulativnost i anegdoti}č_{nost“. Iako} su neke od ključ_{no-orijentacijskih odrednica prisutne („prikazivanje zbiljskih, stvarnih,}

istinitih događ_{aja i osoba u njihovom prirodnom i dru}š_{tvenom okru}ž_{enju“) preostatak odredbe}

dvojben je, a nije jasno kako povuć_{i razliku izme}đ_{u izbjegavanja pri}č_{e i anegdoti}č_{nosti, kad} se u tom istom rječ_{niku anegdota odre}đ_{uje kao „kratka pri}č_{a“, a anegdoti}č_{nost kao „anegdota} kao svojstvo ili osobina neč_{ega“). K tome i protuiskustvena je, jer mnoge dokumentarce} doista odlikuje „prič_{a“, odnosno „naracija“ pa nije uop}ć_{e jasno za}š_{to bi se u dokumentarnom}

filmu morala izbjegavati „fabulativnost“. S druge strane igrani film definiran je kao:“vrsta filma, odnosno naziv za svaki pretež_{no fabulirani film s pri}č_{om koja se izla}ž_{e uz pomo}ć _likova ( stoga se popularno definira i kao film u kojem nastupaju glumci)“. Ova definicija ponovno zbunjuje, jer niti fabulativnost mož_{e odijeliti igrani film od dokumentarnog, a i u}

20

Vjerojatno dijelom i zato š_{to se ova posljednja dva} č_{esto klasificiraju kao podvrsta dokumentarnih, a i rje}đ_{e su}

dokumentarnom filmu postoje likovi pomoć_{u kojih se izla}ž_{e , a jedina tipi}č_{na razlika (iako ne}

i empirijski sveopć_{a) – ona da se u dokumentarnom filmu radi o stvarnim ljudima, dok je u}

igranom riječ _{o glumcima koji glume odre}đ_{ene likove – ovdje je dana u zagradi, kao usputna,}

„popularna definicija“. U ovom rječ_{niku tako}đ_{er postoji podnatuknica i za umjetni}č_{ki film (u} razradi natuknice umjet/an), koji suprotno oč_{ekivanjima ovdje nije sinonim recepcijske}

kategorije art filma, već _{je rije}č _{o zastarjelome sinonimu za igrani film, sada odre}đ_{enu kao}

„film s ulogama, igrani, suprotno od dokumentarnog“. Po današ_{njim klasifikacijama i}

odredbama dokumentarni se film drž_{i jednako umjetni}č_{kim kao i igrani. Takvu definiciju}

umjetnič_{kog filma nalazimo i u ranijem Ani}ć_{evu Rje}č_{niku hrvatskog jezika koji je u pogledu} korisnosti natuknica vezanih uz film i filmologiju mož_{da najlo}š_{iji, a prenijeta je i u Hrvatski}

jezič_{ni portal.}

U Anić_{evu Rje}č_{niku hrvatskog jezika definicija pod natuknicom dokumentarni film} saž_{etija je i 'grublja': „film koji prikazuje postoje}ć_{e stanje stvari, opr. igrani“, dok je igrani} film definiran kao „koji se igra ili glumi“. Opreka odgovara laič_{koj razlici (koju ti rje}č_nici č_{esto i te}ž_{e uhvatiti), ali fraza „postoje}ć_{e stanje stvari“ zaista je neprihvatljiva kao klju}č

definicije jer je profilmska situacija u igranom filmu takođ_{er je neko postoje}ć_{e stanje stvari, a}

realistič_{ki igrani filmovi tako}đ_{er pretendiraju na prikaz „postoje}ć_{eg stanja stvari“. S druge}

strane, definicija igranog filma toč_{nija je, i poga}đ_{a intuitivnu bit „igranog“ filma (uz}

zanemarivanje dodatnih empirijskih komplikacija). Takođ_{er, ovdje mo}ž_{emo spomenuti kako}

je definicija cjeloveč_{ernjeg filma u ovom rje}č_{niku pone}š_{to zbunjuju}ć_{a jer govori kako je to:}

„film koji traje koliko i cijela filmska predstava (za razliku od kratkog filma)“- ovdje nisu dane konkretne odrednice (primjerice da cjeloveč_{ernji film traje iznad 70 minuta), nego je}

definicija svojevrsna tautologija, buduć_{i da je duljina filmske predstave odre}đ_{ena duljinom}

filma. Kad je već _riječ _{o tautologijskim i nelogi}č_{nim definicijama mo}ž_{emo spomenuti i onu}

pojma filmič_{no iz istog rje}č_{nika - „koji je prikladan za film (lijepa pojava, tema)“ jer}

specificira tek „lijepu pojavu, temu“ kao 'prikladnu za film“, kao da se filmovi ne snimaju, vrlo prikladno, i o ruž_{nim pojavama (naturalisti}č_{ki filmovi, recimo).}

Kod Klaić_{a dokumentarni film obja}š_{njen je epski kao: „oblik filmske umjetnosti}

[barem se za razliku od Anić_{a spominje umjetnost u kontekstu dokumentarnog filma] koji}

nastoji filmski prikazati, uoblič_{iti i likovno [}č_{emu termin likovno?] dokumentirati krajeve,}

dokumentarne filmove, dok niti ne naznač_{ava po} č_{emu se dokumentarni film javlja kao „oblik}

filmske umjetnosti“ u koji ga polazno svrstava.

Situacija kod Š_{onje, u ovom konkretnom slu}č_{aju, nije ni}š_{ta bolja. Kako smo ve}ć

spomenuli, u ovom rječ_niku ž_{anrovi igranog filma, kao ni dokumentarni film nemaju zasebne}

natuknice, već _{su sadr}ž_{ani u prili}č_{no opse}ž_{noj natuknici pojma film. Dodu}š_{e postoji zasebna}

natuknica dokumentarac, ali nju se označ_{ava kao razgovornu varijantu za dokumentarni film.}

Ne postoji posebna natuknica dokumentarni film, ali postoji natuknica za pridjev

dokumentarni, a u drugom znač_{enju tog pridjeva – „ koji se temelji na dokumentima: ~roman,}

~ film“ navodi se dokumentarni film, ali s posve krivom polaznom specifikacijom – da se „temelji na dokumentima“, š_{to je karakteristika tek jedne posebne podvrste dokumentaraca,}

tzv. kompilacijskih (ili arhivskih) dokumentaraca. Ipak kad pogledamo pod natuknicu film nać_i ć_{emo definiciju „dokumentarni film - zbiljski doga}đ_{aji i osobe sustavno snimljeni radi} javnog prikazivanja“ gdje prvi puta susreć_{emo klju}č_{ni pridjev „zbiljski“ kao bitnu odrednicu}

dokumentarnog filma. Igrani je film, slič_{no kao kod Ani}ć_{a, definiran kao: „narativni film koji}

se pripovijeda pomoć_{u likova“, s istim odredbenim problemima.}

Animirani film dobiva nejednaku obradu. U Klaić_{a termin se javlja kao podzna}č_enje

uz glagolsku natuknicu animirati. Nema definicije, nego je dan samo sinonimni niz, ali su u njemu razluč_{ene dvije podvrste animiranog filma: crtani film („crti}ć_{“) i lutka film. Me}đ_utim,

prvo znač_{enje imeni}č_{ke natuknice animacija odnosi se upravo na film: „1. kod crtanog filma}

naziv za posao koji radi animator (v.)…“, a pod natuknicom animator, u, takođ_{er, prvom}

znač_{enju nazna}č_{uje se tehni}č_{ki vrlo podrobno u} č_{emu se sastoji posao filmskog animatora:}

„crtač _{ekstremnih, tj. po}č_{etnih i zavr}š_{nih pokreta u crtanom filmu“ (tu se ne pomi}š_{lja na} č_{injenicu da animator u lutka filmu nije crta}č_{), a da se i nije odredilo klju}č_{no svojstvo}

animacije (iscrtavanje faza i iluzijski efekt tog posla) kako ć_{e to biti ura}đ_{eno tek u} Š_onjinu

rječ_niku.

Anić _{(1998.) nema pojma animacija, a kod pojma animator, tek kao drugo zna}č_enje,

ponavlja Klaić_{evu odredbu posla animatora („crta}č _poč_{etnih i zavr}š_{nih pokreta u crtanom}

filmu“), naravno s ponovljenom manom Klaić_{eve odredbe. Opet, kod glagolske natuknice}

animirati, međ_{u op}ć_{im odrednicama uop}ć_{e nema one koja bi se odnosi na filmsku}

animaciju,21 tek se, kao izveden sintagmatski izraz, javlja spomenut, ali ne i definiran,

21 _{Kao prvo značenje glagola animirati navodi se „zabaviti, zabavljati, razveseliti, uveseljavati“, a kao drugo} znač_{enje: „potaknuti, poticati, osokoliti, sokoliti“, pa se i ne vidi kako bi se, vezano uz ta zna}č_{enja, uop}ć_{e moglo}

izvesti standardno znač_{enje termina animirani film. Naime, logici natukni}č_{kog odredbenog konteksta, animirani}

animirani film. Osim spominjanja crtanog filma pod natuknicom animator, nigdje je drugdje nema, pa niti pod natuknicom film. Anić_{-Goldsteinov Rje}č_{nik stranih rije}č_{i (1999/2004) pod} natuknicom animacija donosi unaprijeđ_{enu odredbu: u drugom zna}č_{enju te rije}č_{i, a ono je}

izrijekom indicirano kao filmsko, animacija se određ_{uje kao „tehnika postizanja pokreta u}

crtanom filmu“ (opet uz ispuš_{tanje iz vida drugih klasi}č_{ni, a osobito novih, podvrsta}

animacije: lutka filma, primjerice, odnosno plastelinske i kompjutorske animacije, te uz nespecificiranje po č_{emu se 'postizanje pokreta' u crtanom filmu razlikuje od 'postizanja}

pokreta' u 'ž_{ivo snimanome' filmu ). No, u toj se natuknici upu}ć_{uje na imenicu animator i}

pridjev animiran. Kod ove prve, animator, ponavlja se navedena nedostatna Klaić_{eva i}

Anić_{eva odredba animatorova posla, a pod natuknicom animiran upu}ć_{uje se na glagol}

animirati, a navedena izvedenica, sintagma, animirani film tumač_{i se sinonimno kao crtani}

film. Opet, pod glagolom animirati, u treć_{em zna}č_{enju, taj se pojam definira na tre}ć_{i na}č_{in kao}

„rež_{irati, nacrtati ili proizvesti crtani film stvaraju}ć_{i iluziju pokreta“,} š_{to je svakako}

najadekvatnija (iako ne i besprijekorna) odredba animacije, odnosno animiranog filma, koja se trebala nać_{i ve}ć _{pod natuknicom animacija, uz upu}ć_{ivanje na nju kod svih drugih}

spomenutih natuknica. Izrazita je međ_unatuknič_{ka nedosljednost u odredbama ovog}

pojmovnog polja.

Hrvatski enciklopedijski rječ_{nik (2002.) nema animaciju kao posebnu natuknicu nego} je ima kao hiponimijsku natuknicu u sklopu glagola animirati. Drugo znač_{enje animacije}

ponavlja odredbu tog istog naziva iz Anić_{-Goldsteinovog Rje}č_{nika stranih rije}č_{i („tehnika} postizanja pokreta u crtanom filmu“), ignorirajuć_{i onu prihvatljiviju odredbu glagola}

animirati iz tog rječ_{nika po kojoj je rije}č _{o re}ž_{ijskom postupku izazivanja iluzije pokreta}

„rež_{iranjem, crtanjem ili proizvodnjom crtanog filma“. Ironi}č_{no, taj rje}č_{nik bilje}ž_{i pod tom}

istom natuknicom i rač_{unalnu animaciju (postupci u grafi}č_{kom prikazu objekata tako da se}

dobije privid kretanja“) gdje se spominje „privid kretanja“, koji se ne spominje u opć_oj

odredbi filmske animacije. Iako niti kod natuknice animirati, niti kod natuknice film, taj rječ_{nik ne spominje lutka film, ipak pod natuknicom lutka, u podzna}č_{enju lutkarski, spominje}

i lutkarski film (iako je standardiziran naziv lutka film), ali bez vezivanje uz animaciju. Tek ako se prate podznač_{enja animatora – imenice koja je uklju}č_{ena u hiponimijsku razradu}

natuknice animirati, tu se kazališ_{no zna}č_{enje animatora odre}đ_{uje kao „glumac koji pokre}ć_e,

vodi lutku“ – naravno bez uputnice na lutka film i na lutkara.

Najprikladnije definicijsko rješ_{enje za animaciju ima} Š_{onjin rje}č_{nik (2001.). Tamo se}

kinematografske djelatnost kod koje se iluzija pokreta dobiva uzastopnim snimanjem

pojedinih slič_{ica vrpce“. Uo}č_{ena je tu korisnost da se odredba ne vezuje uz crtani film, kao} š_to

se to obavezno č_{ini u drugim rje}č_{nicima, jer se u ovome obliku mo}ž_{e primijeniti na ve}ć_inu

prevladavajuć_{i oblika animiranog filma (i na crtani film, lutka film, plastelinski film, kola}ž_ni

film, rač_{unalnu animaciju…). Problem je ovog rje}č_nika š_{to u glagolu animirati nema uputnice}

na filmsko znač_{enje animacije,} š_{to bi trebalo biti. A} š_{teta je} š_{to se nigdje u rje}č_{niku ne}

spominju podvrste animiranog filma (ni crtani film, ni lutka film, ni kompjutorski/rač_unalni film…).

Ostali rodovi – primjerice obrazovni film, znanstveni film – nisu uopć_{e zastupljene,}

iako su itekako prisutne u suvremenoj kulturi od poč_{etka postojanja filma, imenovane u}

publicistici, iako zapostavljene u teorijskoj, a i kritič_{arskoj tradiciji, tj. naj}č_ešć_{e spominjane}

usput i nenaglaš_{eno, pa vjerojatno stoga izmi}č_{u leksikografskoj pa}ž_nji.22

Drugi skup pojmova od javne prisutnosti, a područ_{ne va}ž_{nosti, jest opisno nazivlje,}

ono kojim se imenuju tzv. filmski postupci („oblici filmskog zapisa“), jednako u samoj filmskoj djelatnosti kao i u pisanju o filmu. Buduć_{i da je ve}ć_{ina rje}č_{nika orijentirana na}

recepcijski proces i ukotvljenost filma u popularnu kulturu, kao i na tehnič_{ke pojmove vezane}

uz opremu, ovo je područ_{je, za prou}č_{avatelje filma bitno, razmjerno lo}š_{e pokriveno.}

Definicija kadra, jednog od temeljnih opisnih pojmova, u svim je Anić_evim

rječ_{nicima gotovo ista i glasi: „1)} č_{etverokutno uokviren prostor} š_{to ga snima filmska kamera}

2) prizor na filmskoj traci š_{to ga snima kamera od stavljanja u pogon do zaustavljanja.“ Iako}

doista pokriva dva tipič_{na zna}č_{enja pojma kadar, problem je definicije drugog zna}č_enja š_to

određ_{uje tek ono} š_{to se ponekad naziva snimateljski kadar, karakteristike koje snimatelj}

uzima u obzir dok snima prizor, ali se ne obazire na recepcijsko, dojmovno znač_{enje kadra}

(ono š_{to se ponekad naziva monta}ž_{erski kadar). Sli}č_{na je situacija i kod} Š_{onje gdje je „kadar“}

definiran kao: „1) prostor obuhvać_{en vidnim poljem objektiva kamere“} š_{to je prihvatljiva}

varijante Anić_{eve odredbe, dok varijantno drugo zna}č_{enje – „ 2) prizor snimljen u}

kontinuitetu bez prekidanja rada kamere“ pati od istog prethodno opisanog problema kao i Anić_{eva definicija. Ovakvo rje}š_{enje u} Š_{onjinu rje}č_{niku za}č_uđ_ujuč_{e je, u usporedbi s razinom}

ostalih definicija u tom rječ_{niku. Naime, ova definicija u} Š_{onjinom rje}č_{niku nije preuzeta iz}

Filmske enciklopedije gdje odredba kadra glasi: „Izlagač_{ki dio filma u kojem se s prete}ž_no

22_{Obrazovni film, zajedno sa sinonimskim nizom odgojni, školski, prosvjetni, nastavni postoji pod natuknicom}

obrazovni u Hrvatskom rječ_{niku sinonima, dok pou}č_{ni film spominje i Klai}ć _{u obja}š_{njenju dokumentarnog filma,}