• Tidak ada hasil yang ditemukan

Mempelajari pengaruh Pengenceran Madu, Jenis Khamir dan Suhu Inkubasi terhadap Mutu Anggur Madu

N/A
N/A
Protected

Academic year: 2017

Membagikan "Mempelajari pengaruh Pengenceran Madu, Jenis Khamir dan Suhu Inkubasi terhadap Mutu Anggur Madu"

Copied!
126
0
0

Teks penuh

(1)

!

MEMPELA~ARI

PENGRRUH PEN~ENCERAN AIADU,

JENIS KHAY~R

DAN SUHU PMKUBWSI BERHWDAP MUPU ANGGUW MADU

K N Q

YAM

BENG

F.

19

0305

1 9 8 6

F A K U L T A S T E K N O L O G I P E R T A N I A N I N S T I T U T P E R T A N E A R B O G O R

(2)

--

nho Pam Seng.

F

19.0305.

Xempelajari pengaruh pengenceran madu, jenis khamir dan suhu inkubasi terhadap mutu anggur madu. Di bawah bi~nbingan

.

Prof. Dr.

F.G.

!Vinarno dan Dra. Suliantari.

Anggur madu adalah produk minuman hasil lermentasi al- koholilc dari madu yang diencerkan dengan khamir sebagai mi- krorganisma pembantunya. Anggur yang dihasilkan mempunyai

cita-rasa yang kinas dan umumnya diminum pada upacara atau perayaan besar.

Pembuatan anggur madu dilakukan dengan mengencerkan madu yang dibantu dengan pemanasan. Setelah ditambahkan

(Nii4)2HP04, buffer sitrat dan ekstrak taoge sebagai faktor tumbuh khamir, dilakukan inokulasi dari Genus Saccharomvces kelnudian diinkubasi secara anaerob selama satu bulan. Ha-

sil fermentasi selanjutnya didekantasi dan filtrasi serta dipasteurisasi pada suhu

70°c

selama

5

menit dan dilakukan pembotolan selagi masih panas.
(3)

m i n e r a l k a l s i u m , k a l i u n , b e s i a a n p o s p t , v i t a m i n r i b o f l a - v i n d a n t i a m i n s e r t a u j i o r g a n o l e p t i k t e r h a d a p warna, k e k e - r u h a n , aroma d a n rasa a n g g u r .

P e n g e n c e r a n madu d i k e t a h u i memberilcan p e n g a r u h t e r h a - d a p f a k t o r mutu s e p e r t i g a d a t a n t e r l a r u t , k a d a r a l k o h o l , b e r a t j e n i s , k a l s i u m , k a l i u m , b e s i d a n r i b o f l a v i n . P e r l a - k u a n i n i t i d a k m e n b e r i k a n p e n g a r u h t e r h a d a p pH, k a d a r a b u ,

t o t a l asam, k e l i e r u h a n d a n w a r n a a n g g u r .

J e n i s khamir h e r p e n g a r u h t e r h a d a p pH, t o t a l asam, pa- d a t a n t e r l a r u t , b e r a t j e n i s , k e k e r u h a n d a n k a d a r a l k o h o l a n g g u r s e d a n g k a n k a d a r a b u , k a l s i u m , k a l i u m , b e s i , p o s p a t , warna, t i a r n i n d a n r i b o f l a v i n t i d a k d i p e n g a r u h i n y a .

Suhu i n k u b a s i merupakan f a k t o r p e r l a k u a n y a n g p a l i n g e k a k a r e n a b e r p e n g a r u h p a d a hampir semua f a k t o r mutu y a n g d i a n a l i s a k e c u a l i k a l s i u m , k a l i u m , b e s i d a n marna a n g g u r .

U j i o r g a n o l e p t i k rnemberikan p e n g e t a h u a n bahwa p e n e r i -

.,

(4)

MD<pELAJARI pE;qGARUi< PENGEI.ZCEREJ p<ADU, JENIS ;<HpJiIR DAN SUEU IP7ilUBBSI TEXHADBP PIUTU ANGGUR MADU

O l e h KEiO YAM BENG

F 19.0305

SKRIPSI

S e b a g a i s a l a h s a t u s y a r a t u n t u k memperoleh g e l a r SARJ-QIA TERNOLOGI PERTANIAI?

p a d a J u r u s a n TEKNOLOGI PANGAif DAN GIZI

,

F a k u l t a s T e k n o l o g i P e r t a n i a n ,

I n s t i t u t P e r t a n i a n Bogor

1 9 8 6

FAICULTAS TEKNOLOGI PERTAXIAN INSTITUT PERTANIBW BOGOR

(5)
(6)

P u j i dan syulrur d i p a n j a t k a n k e p a d a A l l a h , k a r e n a hanya dengan r a h m a t n g a l a h maka s k r i p s i i n i d a p a t d i s e l e s a i k a n pe- n u l i s pada maktunya.

P e n u l i s mengucapiian t e r i l n a k a s i h gang sedalam-dalamnya kepada:

1. P r o f . D r . F.G. Vlinarno s e b a g a i dosen pembimbing utama,

2. Dra. S u l i a n t a r i a t a s s a r a n dan bimbingan s e l a k u dosen

pembimbing pendamping,

3.

Kepala L a b o r a t o r i u n b e s e r t a s t a f d i FTDC,

4.

Bapak Eman Suherman, B.Sc, icepala L a b o r a t o r i u n Instrumen-

t a s i A?<adeni K i m i a A n a l i s i s Bogor, gang t e l a h nembantu banyak dalam m e n g a n a l i s a ,

5.

Orang t u a p e n u l i s yang t e l a h meberilian bimbingan, dorongan, naupun s e n a n g a t ,

r

o. R o s e l i n a C h a i r 5 1 s e b a g a i p e n d m p i n g p e n u l i s s e l a a a b e l a j a r d i I n s t i t u t P e r t a n i a n Bogor.

Akhirnya k r i t i k &an s a r a n s a n g a t p e n u l i s harapkan untuk p e r b a i k a n t u l i s a n s e l a n j u t n y a

(7)

i l a l a m a n KATA PENGJJ.ITAII

...

v i

. . .

DAFTAR I S 1 v i i

...

DAFTAX TASEL

i x

...

DAFTAR GAXBAR

x

...

DAFTAR LAMPIRAM

x i i

...

I

.

PEW-4EULUAN 1

...

II

.

TINJAUAN PUSTMCA

3

A

.

1. IADU

...

3

1

.

Sumber d a n P r o d u k s i

...

4

...

.

2 K o m p o s i s i K i m i a

6

...

.

3

S i f a t F i s i k

9

...

.

B

ANGGUR MADU

11

1

.

P e m b u a t a n Anggur madu

...

12 2

.

K h a m i r U n t u k Anggur Xadu

...

1 4

C

.

FERIMENTASI

...

2 1

.

III

.

BABAN DAN NETODA PEPIELITIAI.?

...

26

...

. A . EAIIAN 2 6

...

S

.

PEOSEDUR FEifELITIBN

26

...

E

.

RAMCAICGAN PERCOBAAM

35

IV

.

HASIL DAN PEI"IB.4lIASAN

...

36

.

...

A PEilELITIAN PEi.mAIIULUAN

36

...

.

B FEXELITIAN LANJUTAH

42

.

...

(8)

Halaman

2

.

pi%

. . .

44

3

.

T o t a l A s a m

. . .

46

4

.

P a d a t a n T e r l a r u t

...

50

5

.

Kekeruhan

. . .

53

6

.

B e r a t J e n i s

. . .

56

7

.

Kadar A l k o h o l

...

58

8

.

Viarna

...

63

9

.

M i n e r a l

...

64

a

.

B e s i

. . .

64

b

.

P o s p a t

. . .

66

c

.

Kalsium dan Kalium

...

67

1 0

.

V i t a m i n

...

69

a

.

R i b o f l a v i n

...

69

b

.

Tiamin

...

70

11

.

O r g a n o l e p t i k

...

7 1

a. Aroma

...

7 1

b

.

Rasa

...

7 2 V

.

KESIMPULAN DAN SARAI'I

...

74

(9)

Halarnan

n .

[image:9.505.45.459.71.521.2]

l a o e l 1. Komposisi kirnia rata-rata Bari madu

...

dan n i l a i k i s a r a n n y a 8

n -

l a o e l 2. S c e s F e s yang t e r l i b a t f e r m e n t a s i a l k o h o l i k

...

d a r i Genus Saccharomsces

17

T a b e l

3.

P r o d u k s i asam v o l a t i l o l e h khamir a n g g u r

...

17

T a b e l

4.

Xemampuan Genus Saccharoingces d a n Kluyvero-

...

19

myces u n t u k memfermentasi g u l a

T a b e l

5.

P e r b a n d i n g a n a n a l i t i s d a r i a n g g u r h a s i l f e r m e n t a s i s p o n t a n d a n f e r m e n t a s i dengan

...

k u l t u r rnurni khamir 20 T a b e l

6.

pH maksimum dan minimum u n t u k pertumbuhan

...

b a k t e r i , kapang dan khamir 23

T a b e l

7.

I i a s i l a n a l i s a madu u n t u k bahan baku pembuatan

...

anggur madu

4 1

T a b e l

8.

E f e k d a r i suhu i n k u b a s i t e r h a d a p produk-

...

(10)

DAFTAR GAi4BAR

[image:10.505.37.461.120.687.2]

Halaman Gambar 1. ICoioni b e s a r d a r i s t r a i n

2.

c e r e v i c e a e

...

1 6 Gambar 2 .

2 .

c e r e v i c e a e y a n g t e l a h berumur t i g a h a r i 1 0 Gambar

3.

Skema s e d e r h a n a d a r i p r o s e s f e r m e n t a s i a l -

k o h o i i k dengan s u b s t r a t g u i a

...

2 1 Gambar 4. P r i n s i p p r o s e s f e r m e n t a s i a l k o h o i i k

...

2 2 Gambar

5.

E f e k d a r i k o n s e n t r a s i g u l a pada p r o d u k s i

a i k o h o l dan asam v n l a t i i

...

2 5 Gambar

6.

G r a f i k hubumgan a n t a r a suhu i n k u b a s i dengan

k a d a r a b u a n g g u r madu

...

43 Gambar

7.

G r a f i k pH a n g g u r madu u n t u k p e r l a k u a n s u h u

i n k u b a s i

...

45

Gambar

8.

G r a f i k keasaman a n g g u r madu u n t u k p e r i a k u a n suhu i n k u b a s i

...

48 Garnbar

9.

G r a f i k keasaman a n g g u r madu u n t u k p e r l a k u a n

suhu i n k u b a s i d a n j e n i s khamir

...

49

Gambar 10. H i s t o g r a m p a d a t a n t e r l a r u t a n g g u r madu

u n t u k p e r l a k u a n p e n g e n c e r a n madu

...

50

Gambar 11. H i s t o g r a m p a d a t a n t e r l a r u t a n g g u r madu u n t u k p e r l a k u a n p e n g e n c e r a n madu dan j e n i s khamir

...

5 2 Gambar 12. G r a f i k

%

l l t r a n s m i t t a n c e " a n g g u r madu u n t u k

p e r l a k u a n suhu i n k u b a s i

...

55

Gambar

U .

G r a f i k b e r a t j e n i s a n g g u r madu u n t u k p e r -

l a k u a n p e n g e n c e r a n madu

...

57

Gambar 14. Histogram k a d a r a l k o h o l a n g g u r madu u n t u k

(11)
(12)
(13)
(14)
(15)
(16)
(17)
(18)
(19)
(20)
(21)
(22)
(23)
(24)
(25)
(26)
(27)
(28)
(29)
(30)
(31)
(32)
(33)
(34)
(35)
(36)
(37)
(38)
(39)
(40)
(41)
(42)
(43)
(44)
(45)
(46)
(47)
(48)
(49)
(50)
(51)
(52)
(53)
(54)
(55)
(56)
(57)
(58)
(59)
(60)
(61)
(62)
(63)
(64)
(65)
(66)
(67)
(68)
(69)
(70)
(71)
(72)
(73)
(74)
(75)
(76)
(77)
(78)
(79)
(80)
(81)
(82)
(83)
(84)
(85)
(86)
(87)
(88)
(89)
(90)
(91)
(92)
(93)
(94)
(95)
(96)
(97)
(98)
(99)
(100)
(101)
(102)
(103)
(104)
(105)
(106)
(107)
(108)
(109)
(110)
(111)
(112)
(113)
(114)
(115)
(116)
(117)

!

MEMPELA~ARI

PENGRRUH PEN~ENCERAN AIADU,

JENIS KHAY~R

DAN SUHU PMKUBWSI BERHWDAP MUPU ANGGUW MADU

K N Q

YAM

BENG

F.

19

0305

1 9 8 6

F A K U L T A S T E K N O L O G I P E R T A N I A N I N S T I T U T P E R T A N E A R B O G O R

(118)

--

nho Pam Seng.

F

19.0305.

Xempelajari pengaruh pengenceran madu, jenis khamir dan suhu inkubasi terhadap mutu anggur madu. Di bawah bi~nbingan

.

Prof. Dr.

F.G.

!Vinarno dan Dra. Suliantari.

Anggur madu adalah produk minuman hasil lermentasi al- koholilc dari madu yang diencerkan dengan khamir sebagai mi- krorganisma pembantunya. Anggur yang dihasilkan mempunyai

cita-rasa yang kinas dan umumnya diminum pada upacara atau perayaan besar.

Pembuatan anggur madu dilakukan dengan mengencerkan madu yang dibantu dengan pemanasan. Setelah ditambahkan

(Nii4)2HP04, buffer sitrat dan ekstrak taoge sebagai faktor tumbuh khamir, dilakukan inokulasi dari Genus Saccharomvces kelnudian diinkubasi secara anaerob selama satu bulan. Ha-

sil fermentasi selanjutnya didekantasi dan filtrasi serta dipasteurisasi pada suhu

70°c

selama

5

menit dan dilakukan pembotolan selagi masih panas.
(119)

m i n e r a l k a l s i u m , k a l i u n , b e s i a a n p o s p t , v i t a m i n r i b o f l a - v i n d a n t i a m i n s e r t a u j i o r g a n o l e p t i k t e r h a d a p warna, k e k e - r u h a n , aroma d a n rasa a n g g u r .

P e n g e n c e r a n madu d i k e t a h u i memberilcan p e n g a r u h t e r h a - d a p f a k t o r mutu s e p e r t i g a d a t a n t e r l a r u t , k a d a r a l k o h o l , b e r a t j e n i s , k a l s i u m , k a l i u m , b e s i d a n r i b o f l a v i n . P e r l a - k u a n i n i t i d a k m e n b e r i k a n p e n g a r u h t e r h a d a p pH, k a d a r a b u ,

t o t a l asam, k e l i e r u h a n d a n w a r n a a n g g u r .

J e n i s khamir h e r p e n g a r u h t e r h a d a p pH, t o t a l asam, pa- d a t a n t e r l a r u t , b e r a t j e n i s , k e k e r u h a n d a n k a d a r a l k o h o l a n g g u r s e d a n g k a n k a d a r a b u , k a l s i u m , k a l i u m , b e s i , p o s p a t , warna, t i a r n i n d a n r i b o f l a v i n t i d a k d i p e n g a r u h i n y a .

Suhu i n k u b a s i merupakan f a k t o r p e r l a k u a n y a n g p a l i n g e k a k a r e n a b e r p e n g a r u h p a d a hampir semua f a k t o r mutu y a n g d i a n a l i s a k e c u a l i k a l s i u m , k a l i u m , b e s i d a n marna a n g g u r .

U j i o r g a n o l e p t i k rnemberikan p e n g e t a h u a n bahwa p e n e r i -

.,

(120)

MD<pELAJARI pE;qGARUi< PENGEI.ZCEREJ p<ADU, JENIS ;<HpJiIR DAN SUEU IP7ilUBBSI TEXHADBP PIUTU ANGGUR MADU

O l e h KEiO YAM BENG

F 19.0305

SKRIPSI

S e b a g a i s a l a h s a t u s y a r a t u n t u k memperoleh g e l a r SARJ-QIA TERNOLOGI PERTANIAI?

p a d a J u r u s a n TEKNOLOGI PANGAif DAN GIZI

,

F a k u l t a s T e k n o l o g i P e r t a n i a n ,

I n s t i t u t P e r t a n i a n Bogor

1 9 8 6

FAICULTAS TEKNOLOGI PERTAXIAN INSTITUT PERTANIBW BOGOR

(121)
(122)

P u j i dan syulrur d i p a n j a t k a n k e p a d a A l l a h , k a r e n a hanya dengan r a h m a t n g a l a h maka s k r i p s i i n i d a p a t d i s e l e s a i k a n pe- n u l i s pada maktunya.

P e n u l i s mengucapiian t e r i l n a k a s i h gang sedalam-dalamnya kepada:

1. P r o f . D r . F.G. Vlinarno s e b a g a i dosen pembimbing utama,

2. Dra. S u l i a n t a r i a t a s s a r a n dan bimbingan s e l a k u dosen

pembimbing pendamping,

3.

Kepala L a b o r a t o r i u n b e s e r t a s t a f d i FTDC,

4.

Bapak Eman Suherman, B.Sc, icepala L a b o r a t o r i u n Instrumen-

t a s i A?<adeni K i m i a A n a l i s i s Bogor, gang t e l a h nembantu banyak dalam m e n g a n a l i s a ,

5.

Orang t u a p e n u l i s yang t e l a h meberilian bimbingan, dorongan, naupun s e n a n g a t ,

r

o. R o s e l i n a C h a i r 5 1 s e b a g a i p e n d m p i n g p e n u l i s s e l a a a b e l a j a r d i I n s t i t u t P e r t a n i a n Bogor.

Akhirnya k r i t i k &an s a r a n s a n g a t p e n u l i s harapkan untuk p e r b a i k a n t u l i s a n s e l a n j u t n y a

(123)

i l a l a m a n KATA PENGJJ.ITAII

...

v i

. . .

DAFTAR I S 1 v i i

...

DAFTAX TASEL

i x

...

DAFTAR GAXBAR

x

...

DAFTAR LAMPIRAM

x i i

...

I

.

PEW-4EULUAN 1

...

II

.

TINJAUAN PUSTMCA

3

A

.

1. IADU

...

3

1

.

Sumber d a n P r o d u k s i

...

4

...

.

2 K o m p o s i s i K i m i a

6

...

.

3

S i f a t F i s i k

9

...

.

B

ANGGUR MADU

11

1

.

P e m b u a t a n Anggur madu

...

12 2

.

K h a m i r U n t u k Anggur Xadu

...

1 4

C

.

FERIMENTASI

...

2 1

.

III

.

BABAN DAN NETODA PEPIELITIAI.?

...

26

...

. A . EAIIAN 2 6

...

S

.

PEOSEDUR FEifELITIBN

26

...

E

.

RAMCAICGAN PERCOBAAM

35

IV

.

HASIL DAN PEI"IB.4lIASAN

...

36

.

...

A PEilELITIAN PEi.mAIIULUAN

36

...

.

B FEXELITIAN LANJUTAH

42

.

...

(124)

Halaman

2

.

pi%

. . .

44

3

.

T o t a l A s a m

. . .

46

4

.

P a d a t a n T e r l a r u t

...

50

5

.

Kekeruhan

. . .

53

6

.

B e r a t J e n i s

. . .

56

7

.

Kadar A l k o h o l

...

58

8

.

Viarna

...

63

9

.

M i n e r a l

...

64

a

.

B e s i

. . .

64

b

.

P o s p a t

. . .

66

c

.

Kalsium dan Kalium

...

67

1 0

.

V i t a m i n

...

69

a

.

R i b o f l a v i n

...

69

b

.

Tiamin

...

70

11

.

O r g a n o l e p t i k

...

7 1

a. Aroma

...

7 1

b

.

Rasa

...

7 2 V

.

KESIMPULAN DAN SARAI'I

...

74

(125)

Halarnan

n .

[image:125.505.45.459.71.521.2]

l a o e l 1. Komposisi kirnia rata-rata Bari madu

...

dan n i l a i k i s a r a n n y a 8

n -

l a o e l 2. S c e s F e s yang t e r l i b a t f e r m e n t a s i a l k o h o l i k

...

d a r i Genus Saccharomsces

17

T a b e l

3.

P r o d u k s i asam v o l a t i l o l e h khamir a n g g u r

...

17

T a b e l

4.

Xemampuan Genus Saccharoingces d a n Kluyvero-

...

19

myces u n t u k memfermentasi g u l a

T a b e l

5.

P e r b a n d i n g a n a n a l i t i s d a r i a n g g u r h a s i l f e r m e n t a s i s p o n t a n d a n f e r m e n t a s i dengan

...

k u l t u r rnurni khamir 20 T a b e l

6.

pH maksimum dan minimum u n t u k pertumbuhan

...

b a k t e r i , kapang dan khamir 23

T a b e l

7.

I i a s i l a n a l i s a madu u n t u k bahan baku pembuatan

...

anggur madu

4 1

T a b e l

8.

E f e k d a r i suhu i n k u b a s i t e r h a d a p produk-

...

(126)

DAFTAR GAi4BAR

[image:126.505.37.461.120.687.2]

Halaman Gambar 1. ICoioni b e s a r d a r i s t r a i n

2.

c e r e v i c e a e

...

1 6 Gambar 2 .

2 .

c e r e v i c e a e y a n g t e l a h berumur t i g a h a r i 1 0 Gambar

3.

Skema s e d e r h a n a d a r i p r o s e s f e r m e n t a s i a l -

k o h o i i k dengan s u b s t r a t g u i a

...

2 1 Gambar 4. P r i n s i p p r o s e s f e r m e n t a s i a l k o h o i i k

...

2 2 Gambar

5.

E f e k d a r i k o n s e n t r a s i g u l a pada p r o d u k s i

a i k o h o l dan asam v n l a t i i

...

2 5 Gambar

6.

G r a f i k hubumgan a n t a r a suhu i n k u b a s i dengan

k a d a r a b u a n g g u r madu

...

43 Gambar

7.

G r a f i k pH a n g g u r madu u n t u k p e r l a k u a n s u h u

i n k u b a s i

...

45

Gambar

8.

G r a f i k keasaman a n g g u r madu u n t u k p e r i a k u a n suhu i n k u b a s i

...

48 Garnbar

9.

G r a f i k keasaman a n g g u r madu u n t u k p e r l a k u a n

suhu i n k u b a s i d a n j e n i s khamir

...

49

Gambar 10. H i s t o g r a m p a d a t a n t e r l a r u t a n g g u r madu

u n t u k p e r l a k u a n p e n g e n c e r a n madu

...

50

Gambar 11. H i s t o g r a m p a d a t a n t e r l a r u t a n g g u r madu u n t u k p e r l a k u a n p e n g e n c e r a n madu dan j e n i s khamir

...

5 2 Gambar 12. G r a f i k

%

l l t r a n s m i t t a n c e " a n g g u r madu u n t u k

p e r l a k u a n suhu i n k u b a s i

...

55

Gambar

U .

G r a f i k b e r a t j e n i s a n g g u r madu u n t u k p e r -

l a k u a n p e n g e n c e r a n madu

...

57

Gambar 14. Histogram k a d a r a l k o h o l a n g g u r madu u n t u k

Gambar

Tabel 3. ... Produksi asam v o l a t i l  oleh khamir anggur 17
Gambar 1. ICoioni besar d a r i  s t r a i n  2. cereviceae ...
Tabel 3. ... Produksi asam v o l a t i l  oleh khamir anggur 17
Gambar 1. ICoioni besar d a r i  s t r a i n  2. cereviceae ...

Referensi

Dokumen terkait

Penelitian ini bertujuan untuk mempelajari pengaruh konsentrasi dan frekuensi penyemprotan larutan kapur sirih terhadap rnutu fillet ikan tuna (Thunnus sp) dengan

E. SUHU INKUBASI ... BAHAN DAN METODE PENELITIAN ... Warna miselium ... Panjang hiselium ... Kerapatan miselium ... Kontaminasi media oleh mikroorganisme lain ... Radar protein

Penelitian ini bertujuan untuk mempelajari pengaruh jenis ltelarnin dan beberapa perlakuan pelayuan daging dornba lokal yang dilayultan dalarn bentult setengah

Penelitian lanjutan bertujuan untuk mempelajari perubahan mutu inderawi, karakteristik fisik, karakteristik kimia, karak- teristik mikrobiologi dan masa simpan minuman

Interaksi antara lama pelayuan dan perbandingan daun teh dan daun sirsak dan memberi pengaruh yang berbeda sangat nyata terhadap nilai organoleptik rasa, dan memberikan

Hasil uji lanjut menunjukkan bahwa nilai TBA dangke yang tidak diberi madu dan yang diberi madu jenis A memiliki nilai TBA yang tidak berbeda nyata dan lebih rendah

Penelitian lebih lanjut perlu dilakukan dengan perbandingan komposisi starter dan jenis mikroba yang lain terutama untuk melihat apakah terdapat pengaruh yang nyata

menyatakan dengan sesungguhnya bahwa karya ilmiah yang berjudul : Pembuatan Konsentrat Madu Kelapa Dari Ampas Kelapa Secara Enzimatis Menggunakan Enzim Selulase : Kajian Pengaruh