Podravkini pijevci ponovno kukuriču. 4 i 5 7 Podravkinoj. Broj 1955 GODINA L Petak 4. veljače List dioničkog društva PODRAVKA KOPRIVNICA

(1)

Miroslav Repić - Ove godine najviše će se investirati u povećanje efi kasnos-ti i automakasnos-tizaciju procesa proizvodnje

4 i 5

7

Podravkinoj

8 i 9

24

tvornici Kalnik dodijeljen Košer Podravkini proizvodi su među najznačajnijim liderima u Crnoj Gori Nagradna igra za Podravkaše – Idemo na koncert Olivera

Broj 1955

GODINA L Petak 4. veljače 2011. List dioničkog društva “PODRAVKA” KOPRIVNICA

(2)

(3)

CJENIK OGLASNOG PROSTORA

U LISTU PODRAVKA

1/1

oglasni prostor stranice

210x300 mm

4.000 kn

1/2

oglasni prostor stranice

210x150 mm

2.000 kn

1/4

oglasni prostor stranice

105x150 mm

1.000 kn

1/8

oglasni prostor stranice

105x75 mm

500 kn

Piše: Boris Fabijanec, glavni urednik

Uvodnik

Impressum

P

oštovani čitatelji,

mene, a i mnoge od nas posebno je razveselila vijest da Podravkini pijevci ponovno kukuriču. Remek-djela hrvatske naive izložena su u hlebinskoj Galeriji i samo u Noći muzeja vidjelo ih je gotovo 700 posjetitelja. Najsku-plji Podravkin kokošarnik nakon dugo vremena ugledao je svijetlost dana i defi nitivno nas je podsjetio na zlatna vremena stvaranja kulturnog mar-ketinga Podravke, kada je naša tvrtka bila prepoznata kao kulturni mecena i podupiratelj važnih kulturnih projekata u Koprivnici, Podravini, Hrvatskoj, a i u inozemstvu. Koliko ima simbolike u tim našim pijevcima i koliko su oni značajni za našu tvrtku, mogli smo čuti na svečanom otvorenju izložbe, a pozi-tivne reakcije nisu izostale. Osim već pristiglih nekoliko poziva da se Podrav-kini pijevci izlože u domaćim i inozem-nim muzejima i galerijama, posebno me veseli inicijativa Zvonka Sigetića da se pomalo zaboravljeni ponosni simbol Podravke marketinški, medijski, kul-turno i u konačnici ekonomski poten-cira kroz naše novine te da se pijevcima dade zasluženo mjesto u našoj tvrtki, gdje će biti stalno izloženi. Odlična inicijativa kojoj dajem punu potporu, a nadam se da će i u ostalim segmentima naše tvrtke dobiti podršku jer već duže vremena postoje i projekti po kojima bi Podravkini pijevci bili izloženi na mjestu koje bi se danonoćno moglo vidjeti. Možda mlađe generacije Podravkaša ne

NOVINE DIONIČKOG

DRUŠTVA PODRAVKA

Podravka, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica

Za izdavača: Korporativne komunikacije Urednik: Boris Fabijanec

Redakcija lista: Ines Banjanin, Boris Fabijanec, Berislav Godek, Vjekoslav Indir, Dijana Jendrašinkin, Mladen Pavković

Lektura: Ivana Korošec Vujica Grafi čka priprema i dizajn: Studio za dizajn, Podravka Naklada: 8.000 primjeraka Adresa: Ante Starčevića 32, 48000 Koprivnica

Telefoni: 048/651-505 e-mail: novine@podravka.hr List “Podravka“ čitajte i na www.podravka.com Tisak: Koprivnička tiskarnica

znaju što je značio pevec za Podravku i što on i danas zapravo znači. Ako se ambalaža na Podravka kokošjoj juhi nije mijenjala 40 godina, a na njoj se i dan-danas ponosno šepuri pijevac, onda zapravo i ne treba izmišljati „toplu vodu“. Ona je odavno izmišljena i nije bez razloga da kroz ove uvodnike pov-remeno pokušavam apelirati na bogatu i svrhovitu povijest Podravke kada su Podravkaši bili, primjerice, alfa i omega u marketinškom i kulturnom smislu na području bivše Jugoslavije. Uz, na-pominjem, vrlo mala fi nancijska sred-stva. Treba pokrenuti proces vraćanja na staze stare slave i smatram da izla-zak Podravkinih pijevaca u javnost je uspješan početak toga procesa kojega u budućnosti treba involvirati, ne samo u Hrvatskoj, već i kroz naše Internacio-nale u svijetu. Primjerice, izložba naših pijevaca u Pragu, gdje na otvorenju okupimo diplomate i ljude iz gospo-darskog, političkog i kulturnog života Češke, a takve događaje naravno prate i mediji – odlična je prilika da se u na-jboljem svijetlu predstavi Podravka, njezini ljudi i proizvodi.

Sve u svemu, ideja i dobre volje ima, samo treba pokrenuti malu grudu inici-jative koja bi se mogla vrlo brzo pret-voriti u pozitivnu i hvale vrijednu lavinu. Simbol i značenje pijevca te njegovo ponosno kukurikanje itekako je danas potrebno Podravki te s vjerom i nadom da će naši pijevci lepršajuće zasjati, srdačno Vas pozdravljam.

(4)

4 RAZGOVOR

Č

lan Uprave Podravke Miroslav Repić cijeli je dosadašnji radni vijek koji je započeo 1986. godine proveo u Podravki. Radio je u različitim poslovnim cjelinama, od pripravništva u Institutu i nekoliko tvornica, od tadašnje Pivovare, Belupa i tvornice Kvasac, razvoja bioteh-nologije te centralnog kemijskog i mikro-biološkog laboratorija. Poslije završenog pripravničkog staža odlazi u tvornicu Kvasac i tamo prolazi put od tehnologa, glavnog tehnologa, tehničkog direktora do direktora tvornice što je bio sve do kraja 1996. godine. Već iduće godine vodi Podravkin tima za restrukturiranje na području proizvodnje nabave i logistike. Te godine u Upravi divizije prehrambeni proizvodi s markom postaje direktor sek-tora Tehnologija koji čine proizvodnja, razvoj, logistika i nabava. Kada se počet-kom 1998. pokreče projekt informatizaci-je uvođeninformatizaci-jem SAP-a, preuzima vođeninformatizaci-je projekta kao njegov direktor. Paralelno s radom na projektu SAP-a postaje i glavni direktor divizije Prehrambenih proizvoda s markom te pridruženi član Uprave Po-dravke. S novom organizacijom krajem 2001. preuzima sektor Spajanja i akvizici-ja. U isto vrijeme vodi i projekt osnivanja zajedničkog poduzeća sa Strauss-Elite grupom na poslovnom području kave. Od 2000. vodi i projekt dezinvestiranja

Miroslav Repić, član Uprave

Ove godine najviše će se investirati u povećanje

efi kasnosti i automatizaciju procesa proizvodnje

tvornice Kvasac kao i prodaju udjela u Panonskoj pivovari. U tijeku 2002.godine na čelu je tima koji realizira preuzimanje Lagrisa u Slovačkoj i Češkoj. Nakon toga, 2004. godine postaje izvršni direktor sek-tora Tržišta srednje Europe koji obuhvaća ukupno poslovanje u Mađarskoj, Poljskoj, Češkoj i Slovačkoj. Zatim preuzima ru-kovođenje sektorom Proizvodnje II koji je obuhvaćao većinu naših proizvodnih tvornica osim Danice, Vegete i juha. Iz-među ostalih redovitih zaduženja direk-tora sekdirek-tora, preuzima poziciju direkdirek-tora projekta izgradnje nove tvornice dječje hrane koja je završena u rekordnom roku i unutar predviđenog budžeta. Također radi na rješavanju vlasničkih odnosa ve-zanih uz tvornicu Sana u Sloveniji i pre-seljenje njenih proizvodnih kapaciteta u tvornicu Koktel u Koprivnici. Na kraju, 2008. godine preuzima poslove „busi-ness to busi„busi-ness“ i uslužnu proizvodnju. Početkom 2010. ulazi u Upravu Podravke kao član zadužen za područje proizvod-nje, nabave, tehnološkog razvoja, kon-trole kvalitete, održavanja, energetike i za ekologiju.

Svi ti prijašnji poslovi koje ste prošli kroz Podravku danas su vam u vašem radu od velike korist ?

-Da, imao sam izuzetnu priliku raditi vrlo

složene poslove u različitim poslovnim područjima i sve to mi jako puno poma-že u poslu koji danas radim. Praktična iskustva iz proizvodnje, nabave, prodaje, marketinga, fi nancijskih analiza i ostalih poslovnih područja, sve mi to itekako da-nas koristi za vođenje ovako kompleksnih poslova za koje sam danas odgovoran.

Snižavanjem kojih troškova možemo anulirati porast cijene energije, sirovi-na i repromaterijala?

-Moram napomenuti da je to izrazito težak i složen zadatak s kojim se svakod-nevno bavimo. Na generalni rast cijena energenata, sirovina i repromaterijala koji se događa na svjetskom tržištu, mi kao relativno mala kompanija ne možemo direktno utjecati, no nastojimo racionali-zirati potrošnju materijala i energije te na taj način jednim dijelom ublažiti negativ-ni udar rasta cijena. Sva ulaganja između ostalog uvijek imaju za cilj i smanjenje po-trošnje energije. Promjene u tehnološkim procesima također idu u smjeru smanji-vanja potrošnje energije po jedinici proi-zvoda te i na taj način nastojimo smanjiti ili barem održati udio troškova energije u ukupnoj cijeni proizvoda. Planirano je i dalje ulagati u sustave za racionalizaciju potrošnje energije koji su direktno vezani uz proizvodnju i distribuciju energije te određene strojeve koji će smanjiti po-trošnju u pogonima.

Još bih jednom posebno naglasio važ-nost ukupnog obima proizvodnje jer je to daleko najznačajniji faktor koji izrazito utječe na konačnu cijenu proizvodnje. Drugim riječima, efi kasna i ekonomična proizvodnja, mjereno prema europskim standardima, podrazumijeva proizvod-nju velikih serija određenih proizvoda na modernoj visokoautomatiziranoj opremi. Određene proizvodnje koje nemaju za-dovoljen uvjet minimalnih količina vrlo će teško moći ekonomski opravdati po-trebnu razinu ulaganja u tehnologiju i opremu te samim time gotovo je nemo-guće postići potrebnu razinu produktiv-nosti i cjenovne efi kasproduktiv-nosti.

Što se tiče cijena sirovina i repromateri-jala, trend je izuzetno nepovoljan i cijene gotovo svih sirovina te najvećeg dijela repromaterijala na svjetskim burzama

Piše: Vjekoslav Indir Snimke: Berislav Godek

(5)

5

RAZGOVOR rastu. Nepovoljan trend je započeo još

prošle godine i s još većim intenzitetom se nastavlja u ovoj godini uz nimalo opti-mistične najave za nastavak godine. Rast cijena kreće se od nekoliko postotaka, a za neke sirovine i do nekoliko puta u od-nosu na „normalne“ cijene. Posebno je zabrinjavajuće što se povećanje odnosi na neke naše ključne sirovine kao što su škrob, glutamat, pšenica, šećer, ulje, itd., jednostavno gotovo nema sirovine čija cijena nije porasla. Ovakva situacija stavlja pred našu Nabavu izuzetno složen i težak zadatak - kako maksimalno smanjiti taj negativan utjecaj na ukupno poslovanje poduzeća?! Neke od mjera koje provodi-mo odnose se na uvođenje novih mate-rijala i sirovina, pronalaženje novih izvora nabave i naravno traženje unutarnjih rezervi kod naših dobavljača koji moraju zajedno s nama podijeliti teret povećanja troškova poslovanja.

Unatoč ovim izrazito nepovoljnim utjeca-jima, trenutno još uvijek uspijevamo odr-žati razinu prodajnih cijena. Naše opre-djeljenje je da taj udar porasta cijena za sada još pokrivamo iz unutrašnji rezervi i maksimalnim racionaliziranjem svih po-slovnih procesa i troškova. Iskreno govo-reći, mislim da nitko ne može sa sigurno-šću predvidjeti što nose idući mjeseci pa zbog toga ako se ovakva situacija nastavi, vjerojatno će biti vrlo teško održati sadaš-nju razinu cijena gotovih proizvoda.

Smatrate li da bi cijenu rada trebali povećati, barem za stopu infl acije? Ako da, kako?

-To je uvijek vrlo osjetljivo pitanje, kolek-tivni pregovori su u tijeku uz trenutni ma-nji zastoj i ne bi bilo dobro u tom smjeru davati bilo kakve izjave koje još nisu usu-glašene. Mogu samo reći da je stav Upra-ve kako udio cijene rada u pojedinačnom proizvodu ne smije rasti iz vrlo dobro po-znatih razloga očuvanja konkurentnosti o čemu smo već puno razgovarali. Taj naš stav smo jasno komunicirali prema sin-dikatima uz još jednu važnu napomenu – Podravka u odnosu na konkurenciju iz Hrvatske, a da ne govorim o stranoj kon-kurenciji, još uvijek ima izrazito veliki udio plaća u odnosu na ukupni prihod od pro-daje. Uz sve to još imamo i jako negativan utjecaj cijena sirovina i repromaterijala o čemu sam već puno govorio.

Nikako ne želim reći da su plaće velike, one su na razini prosjeka RH, ali udio pla-ća u cijeni proizvoda i dalje mora padati da bi naši proizvodi bili konkurentni, a istovremeno da kompaniji omogućavaju prihvatljivu razinu profi tabilnosti koja je potrebna za osiguravanje rasta i

poslov-nu stabilnost. U ovom treposlov-nutku ne vidi-mo prostora za povećanje ukupne mase plaća, a svakako ćemo nastojati da udio plaća u proizvodima pada. Cilj nam mora biti da plaće vežemo uz rezultate rada i to što je više moguće na osobnoj razini. Dakle, pojedinac u ovisnosti o svojem doprinosu rezultatima i kvaliteti rada tre-bao bi to osjetiti kroz svoju plaću. To je lako reći, no vrlo komplicirano za ostva-riti i zato se takav sustav ne može brzo i lako postaviti, no vjerujem da dugoročno nema alternativu .

Imamo izvrsne brandove, Vegetu, Lino, Studenac, Eva i sl. Je li u našem razvoju na pomolu neki novi proizvod koji bi mogao doseći snagu tih bran-dova?

-U procesu razvoja postoji čitav niz novih proizvoda, no većinom su to inovirani proizvodi u novim vrstama pakiranja i/ ili nove recepture. U ovoj godini ne pla-niramo veće iskorake gdje bismo mogli govorili o potpuno novim tehnologijama i proizvodima. Razvoj smo fokusirali na postojećim vlastitim tehnologijama gdje imamo sva potrebna ekspertna znanja ili na tehnologije naših partnera koji za nas proizvode određene grupe.

Tu je uvijek prisutna i dilema oko diver-sifi kacije ili fokusiranja, ali je činjenica da Podravka danas još uvijek ima vrlo veliki broj različitih kategorija proizvoda. To s jedne strane može biti dobro, no s dru-ge strane trebamo se fokusirati na naše najznačajnije i najprofi tabilnije kategori-je. Za to postoji jedan jednostavni razlog, ograničeni fi nancijski i svi drugi resursi koji su potrebni za rast i razvoj svake naše kategorije i tržišta. Iako se puno radi na razvoju novih proizvoda, realno danas ne možemo govoriti da imamo na pomolu nešto što bi bilo na razini snage naših naj-značajnijih proizvoda i brandova. Takvi proizvodi kao što su na primjer, Vegeta ili Čokolino, ne rađaju se kao zvijezde po narudžbi, već vjerujem da nastaju dugim i mukotrpnim radom čitave kompanije kao što je to uostalom i bio slučaj sa ova dva spomenuta proizvoda.

Na nekim tvornicama imamo višak kapaciteta, postoji li mogućnost da radimo za druge kompanije?

-Što se tiče viška kapaciteta o tome uvijek ima dilema da li ga i koliko ima. Naše je opredjeljenje da svakako što više zaposli-mo raspoložive kapacitete, a tazaposli-mo gdje to nije moguće s vlastitim brandovima, spremni smo proizvoditi i za druge kom-panije. Trenutno već na taj način proi-zvodimo mesne konzerve za PIK, kavu u stiku za Kraft i drugo. Zatim su tu i

pro-izvodnje privatnih marki za trgovačke internacionalne i domaće lance. To nam nije primarna strategija, već ako imamo slobodnih kapaciteta, cilj nam je popuni-ti ih i na takav način i to samo s jednim glavnim ciljem – povećati efi kasnost pro-izvodnje i smanjiti trošak propro-izvodnje po jedinici proizvoda.

Jedan od bitnih faktora razvoja uz ulaganje u ljude, proizvode i tržište je i ulaganje u kapacitete to jest inves-ticije. Kako tu stojimo?

-Najviše ćemo u tijeku 2011. godine inve-stirati u povećanje efi kasnosti i automa-tizaciju procesa proizvodnje. Najveći dio ulaganja odnosi se na opremu za pakira-nje i to posebice tamo gdje smo dosada imali puno ručnog i noćnog rada te viso-ke troškove. Najznačajnija takva investici-ja biti će realizirana u tvornici Koktel peci-va čime bi se smanjila potreba za ručnim i noćnim radom, a ujedno ćemo na taj način povećati kapacitet i fl eksibilnost postrojenja. Od značajnijih investicija tu su još ulaganje u proširenje pogona za proizvodnju kobasičarskih proizvoda na Danici i rekonstrukcija pogona okruglica u sklopu tvornice Vegete i juha. Ostale manje investicije uglavnom se odnose na nabavku strojeva za završno pakiranje što će u tvornicama osigurati povećanje automatizacije proizvodnje, a sve u cilju još veće efi kasnosti.

Hoćemo li se ponovno okrenuti k selu odnosno aktivnije se uključiti u razvoj kooperantskih odnosa?

-Naše strateško opredjeljenje je kupova-ti domaće poljoprivredne sirovine koje rastu na što manjoj udaljenosti od naših tvornica. Jedini kriterij koji te sirovine mo-raju zadovoljavati su adekvatna kvaliteta i konkurentna cijena. Posebno napomi-njem konkurentnost prema svjetskim ci-jenama jer je to osnovni preduvjet da bi gotovi proizvodi mogli biti konkurentni na stranim tržištima.

Podravka je uvijek aktivno potpomagala razvoj sirovinske osnove i kooperativnih odnosa, a sad smo te procese intenzivirali na način da smo stavili na raspolaganje svoje stručne kapacitete, iskustvo i znanje naših stručnjaka. Ujedno nudimo dugo-ročne ugovorne odnose proizvođačima koji imaju potrebne preduvjete za jednu ozbiljnu i dugoročnu suradnju. Ono što im nudimo je sigurno tržište gdje Podrav-ka za kvalitetnu sirovinu s konkurentskom cijenom garantira sigurnost otkupa. Da-kle, onaj tko želi suradnju s Podravkom mora biti spreman na primjenu moderne tehnologije te garantirati kvalitetu i koli-čine.

(6)

6 NOVOSTI

Predavanje predstavnika Ministarstva

zdravstva i socijalne skrbi

Podravkinoj tvornici Kalnik dodijeljen

Košer

K

ao prehrambenoj kompaniji, Po-dravki je od izuzetne važnosti pratiti sve najnovije tehnološke trendove kao i zbivanja koja se odvijaju u segmentu prehrambenog zakono-davstva. U tom cilju Ljudski potencijali Podravke i Društvo kemičara i tehno-loga Koprivnice organizirali su preda-vanje na teme iz područja prehram-benog zakonodavstva: prehrambenih i zdravstvenih tvrdnji, aditiva u hrani i mikrotoksina u hrani. Teme su to koje plijene sve veću pažnju ne samo kod nas već i u Europi, naglasila je u svom uvodu predsjednica Društva kemičara i tehnologa Nada Knežević voditeljica odjela Dokumentacija registracija i za-konodavstvo Podravkine kontrole kvali-tete. Velikom broju nazočnih u dvorani za sastanke poslovne sedmerokatnice Podravke, koja je bila premala za sve zainteresirane, riječima dobrodošlice obratio se Krunoslav Bešvir član Uprave Podravke:

- Ovako veliki odaziv pokazuje isprav-nost odluke naših Ljudskih potencijala i Društva kemičara i tehnologa da se

Ž

idovska zajednica Bet Izrael u Hr-vatskoj dodijelila je Podravki cer-tifi kat Košer i to za proizvodnju senfova te pasteriziranog i steriliziranog povrća. Riječ je o proizvodima Podravki-ne tvornice Kalnik, a ugovor su potpisali član Uprave Podravke Miroslav Repić i glavni rabin dr. Kotel Da-Don.

- Iznimno mi je drago što će i Podravka proizvoditi po Košer certifi katu koji po-drazumijeva strogu kontrolu sirovina, dobavljača te u konačnici i nadziranje cjelokupnog proces proizvodnje – na-pomenuo je rabin Kotel Da-Don. Podravka već ovih dana počinje proi-zvodnju po košeru, a proizvodi za koje posjeduje certifi kat imat će na ambalaži njegovu aplikaciju. Inače, 15posto raste

Piše: Vjekoslav Indir Snimke: Berislav Godek Piše: Dijana Jendrašinkin Snimke: Berislav Godek

porazgovara o aktualnim propisima iz prehrambenog zakonodavstva naše države. Ujedno da se informiramo i o aktualnim promjenama koje nas očeku-ju te da o svemu tome otvoreno poraz-govaramo. Ove teme su za nas izuzet-no značajne jer konkurencija nas tjera da svoja iskustva iz dobre proizvođačke prakse prenesemo našim suradnicima koji su tu danas s nama. Važno nam je njihovo razumijevanja da je Podravka kompanija koja uistinu poštuje, aktivno radi i surađuje s ovim institucijama po svim ovim pitanjima.

Zatim su predstavnici Uprave za

sani-tarnu inspekciju Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi održali vrlo zanimlji-va predazanimlji-vanja. Prvo je Koraljka Knezić načelnica službe prezentirala temu prehrambene i zdravstvene tvrdnje. Nastavila je Marina Kovač državna in-spektorica temom o aditivima u hrani, te na kraju Ružica Vazdar načelnica odjela temom mikotoksina u hrani. Usporedo s predavanjem gošće iz Uprave za sani-tarnu inspekciju Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi imale su i radni sastanak s Podravkinim stručnjacima, a na kraju svog boravka u Podravki razgledale su i tvornicu juha i Vegete.

u svijetu potražnja za košer proizvodima na godinu i to ne samo zbog vjerskih uvjerenja. Ilustracije radi, prodaja ne-ko-šer proizvoda bilježi rast od 4 posto. -Podravka je poznata po kvaliteti pro-izvoda te visokim standardima koje odlikuje dobra proizvođačka praksa. Posjedujemo mjerodavne certifi kate za gotovo sve naše tvornice, a Košer će nam nesumnjivo dati dodatnu nado-gradnju – izjavio je član Uprave Podrav-ke Miroslav Repić

Na policama trgovina uskoro će s

ozna-kom Košer naći podravkini ajvar, pinđur, senfovi, krastavci, grah, grašak, mrkva, cikla, miješana salata i paprika . Inače, glavno tržište košer proizvoda je SAD, a čak 80 posto potrošača su nežidovi, koji u tim proizvodima vide bolju kontrolu podrijetla i sirovine. Svake godine na tr-žištu je oko 3000 novih košer proizvoda. Stoga i ne čudi da će Podravka – jedna od vodećih prehrambenih kompanija u ovom dijelu Europe - certifi kat Košer nastojati osigurati i za još neke svoje proizvode.

(7)

7

NOVOSTI

Podravka organizirala edukacijsku

radionicu za proizvođače pšenice

K

ako bi osigurali dovoljnu količinu kvalitetne i zdravstveno ispravne pšenice iz kooperativne proizvod-nje namijeproizvod-njene preradi u našoj kom-paniji, Podravkini stručnjaci organizirali su vrlo uspješnu edukacijsku radionicu na temu problematike mikotoksina u zrnu pšenice. U uvodnom dijelu radi-onice dr. sc. Zdravko Matotan, voditelj projekata iz Podravke, istaknuo je kako je zajednička želja Podravke i proizvo-đača kao partnera u proizvodnji pšenice namijenjene preradi u Podravki da ona bude što uspješnija i za njih i za nas. Da proizvođači ostvare što bolje prinose i veću zaradu, a Podravka da dobije

ugo-Piše: Vjekoslav Indir Snimke: Berislav Godek

vorenu količinu kvalitetne i zdravstveno ispravne pšenice za preradu. Mikotoksini i kvaliteta pšenice teme su od izuzetne važnosti za sve u ovom procesu, a radi se o problemima koji ih zbog ukupnih klimatskih uvjeta sve značajnije podjed-nako opterećuju. Zato je svima najvaž-niji zajednički cilj – poboljšanje kvalitete pšenice.

Svim stručnjacima i proizvođačima pri-sutnima na edukaciji prigodnim govo-rom obratio se i član Uprave Podravke Miroslav Repić koji je naglasio kako je sa stanovišta tržišta izuzetno važno za Podravku da ima dobavljače koji po-štuju sve potrebne certifi kate jer time

N

edavno je u Vodicama održan kolegij Prodaje Hrvatska na koje-mu su analizirani prošlogodišnji poslovni rezultati. Također, čelni ljudi Podravkine prodaje u Hrvatskoj sistemat-ski, po prodajnim regijama, razmatrali su ovogodišnje poslovne planove, pri čemu je poseban naglasak stavljen na daljnju racionalizaciju troškova poslovanja. - Detaljno smo analizirali pojedine po-slovne procese u prodaji te nastojali ući u genezu tih procesa i pronaći načine kako da ti pojedini procesi budu efi kasniji za

Prodaja Hrvatska

Važno je realizirati ovogodišnji plan

prihoda, a i troškova

daju dodatnu kvalitetu sirovini iz koje nastaju vrhunski proizvodi. Kako je zbog povećanih količina mikotoksina u do-maćoj pšenici Podravka vrlo često bila prisiljena na uvoz, želja je da se upravo putem ovakvih edukacija dođe do što kvalitetnijih domaćih sirovina. Najavio je u tom kontekstu dugoročnu i stabilnu suradnja koja će garantirati i određenu razinu cijena i otkupa. Velikom broju poljoprivrednih proizvođača koji su se našli u dvorani za sastanke upravne zgrade Podravke o utjecaju mikotok-sina na zdravlje ljudi i njihove kontrole u procesu prerade pšenice govorila je i dr. sc. Jasmina Ranilović, direktorica Podravkine Kontrole kvalitete. Zatim je doc. dr. sc. Željko Jukić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu govorio o agrotehničkim mjerama kao preven-tivi pojave bolesti klasa i mikotoksina u zrnu pšenice, dipl. ing. agr. Marija Horvat iz Bayer CropScience Hrvatska govorila je o zaštiti pšenice od bolesti klasa te na kraju mr. sc. Vesna Popijač iz Podravkine Kontrole kvalitete o sljedivosti proizvod-nje pšenice i upravljanju pesticidima. U završnoj raspravi sudjelovao je veliki broj poljoprivrednih proizvođača koji su tako imali izuzetnu priliku da od vrhunskih stručnjaka dobiju odgovore na niz pita-nja iz proizvodnje pšenice. Na kraju svim sudionicima podijeljeni su certifi kati o sudjelovanju na edukacijskoj radionici.

tvrtku na način da sa manjim troškovima odradimo jednaki ili još bolji rezultat ove godine. To nam je bio imperativ – ističe direktor Prodaje Hrvatska Ivan Šiško. Tijekom kolegija govorilo se i o sinergij-skim efektima između dva globalna pro-grama – prehrane i pića, točnije može li se objedinjavanjem pojedinih poslovnih procesa tih programa kapitalizirati kroz niže troškove, bilo kroz distribuciju, obra-du prodajnih mjesta i sl. Također, jedna od tema kolegija bila je priprema za ovo-godišnju turističku sezonu. I na ovom, kao

već unazad nekoliko godina prodajnim kolegijima, na žalost, neizbježna tema je bila nelikvidnost hrvatskog tržišta, rizici plasmana i osiguranje Podravkinih tražbi-na. Veseli što je na kolegiju istaknuto da je u tom segmentu Podravka prošle godine poboljšala naplatu potraživanja kada se na hrvatskom tržištu generalno situacija pogoršavala. Cilj je taj trend nastaviti i ove godine, bez obzira na to što se i ove godi-ne očekuje daljnji porast kupaca koji godi-neće moći izmirivati svoje obaveze.

(8)

8 REPORTAŽA

P

odravka d.o.o. Podgorica osno-vana je 2003. godine i nalazi se u industrijskoj zoni glavnog grada Crne Gore na oko 1.500 četvornih me-tara skladišnog i kancelarijskog prosto-ra. Kroz četiri sektora – prodaja, marke-ting, fi nancije i logistika zaposleno je 22 Podravkaša. Najviše od njih je u samoj prodaji, što dovoljno pokazuje gdje je glavni fokus Podravkaša u Crnoj Gori. Od osnivanja pa do danas Podravka se sustavno razvijala na crnogorskom trži-štu te je danas jedna od vodećih tvrtki na tom tržištu koja samo u prodajnom asortimanu ima oko 330 proizvoda. Po-dravkini proizvodi prisutni su u svim do-maćim i inozemnim prodajnim lancima, među kojima su najveći domaći Voli te inozemni Mercator. Od 1. travnja 2010. godine prvi Podravkaš u Crnoj Gori je David Habijan, mlad i perspektivan me-nadžer koji je internacionalna iskustva nekoliko godina stjecao na Kosovu. O rezultatima poslovanja u prošloj godini David je rekao:

Bez obzira na gospodarsku krizu

ostvareni su dobri poslovni

rezultati u 2010. godini

- Iz godine u godinu Podravka u Crnoj Gori ostvaruje dobre poslovne rezultate

Piše i snimio: Boris Fabijanec

Podravka d.o.o. Podgorica

Podravkini proizvodi su među

najznačajnijim liderima u Crnoj Gori

pa smo tako i prošlu godinu završili re-lativno dobro, unatoč gospodarskoj kri-zi koja je zahvatila regiju pa tako i Crnu Goru. Riječ je o državi sa oko 650.000 stanovnika, a samo u Podgorici ih ima manje od 150.000. Naime, osnovni pro-blem u toj državi je taj da je BDP dosta visok, ali likvidnost i sveopći problem neplaćanja je uzeo maha pa je tako dosta tvrtki otišlo ili proglasilo stečaj. Bez obzira na to zadovoljan sam po-stignutim prošlogodišnjim prodajnim rezultatima jer oni su ostvareni gotovo isključivo prodajom Podravkinih pro-izvoda. Naime, jedina trgovačka roba koju prodajemo je DI-GO kvasac. Para-lelno s pojačanim prodajno-marketinš-kim aktivnostima prošle smo godine značajno radili na racionalizaciji troško-va, efi kasnijoj organizaciji i distribuciji poslovanja što je u konačnici rezultiralo i sa značajnom uštedom u poslovanju. Koliko je Podravka uspješna u Crnoj Gori dokazuje kako je apsolutni lider na tržištu sa EVA proizvodima koji ina-če čine trećinu prodaje, potom Dječ-jom hranom, zatim kategorija Podravka jela – kocke, juhe, Talianette. Tu su još žitarice, Lino-lada, prerađevine voća i povrća, konzervirano povrće, proizvodi

Mala, ali efikasna ekipa crnogorskih Podravkaša Direktor Podravke d.o.o. Podgorica

(9)

9

REPORTAŽA

na bazi rajčice, Podravka umaci itd. Na crnogorskom tržištu se prodaju i proizvodi Danice, ali tu su problemi kvota i carina. S druge pak strane, na tom tržištu polako, ali sigurno svoje mjesto na policama zauzima program Pića sa Lero sirupima, Lerovitom i instant-čajevima.

Ambiciozno se nastavlja i ove godine

- Bez obzira na krizu koja je još prisutna u Crnoj Gori, bu-dućnost Podravke u toj državi je neupitna. Dapače, za ovu godinu planiramo daljnje širenje prodajnog asortimana u segmentu Dodaci jelima, a s obzirom na to da Crnogorci pla-niraju izgradnju auto-ceste smatram da velike šanse imamo i s pojačanim asortimanom naše Danice. Također, za prodaju proizvoda naše mesne industrije i općenito Podravke vidimo šansu i u jačoj suradnji s crnogorskim državnim institucijama – ističe Habijan.

Prema onome što smo vidjeli u podgoričkoj centrali Podrav-ke ne sumnjamo da će Podravkaši u Crnoj Gori i dalje nastaviti lijepu tradiciju ostvarivanja dobrih poslovnih rezultata jer ri-ječ je o motiviranoj, mladoj i perspektivnoj ekipi željnoj izazo-va koja unatoč brojnim ekonomsko-socijalnim problemima koji još uvijek tresu crnogorsko tržište i velikoj, povremeno nelojalnoj konkurenciji u prehrambenoj branši koja je iteka-ko prisutna u Crnoj Gori, znanjem, voljom i htjenjem mogu ostvariti zadatke koji su pred njih postavljeni, a vjerujte mi, za ovu godinu su prilično ambiciozni.

U Podravkinom skladištu uvijek ima posla

Kako raste moderni kanal prodaje, tako je i cilj racionalizirati distribuciju. Namjera je ojačati usredotočenost ove godine na prodaju i marketing, a poslovi kao što je logistika od prve veljače u Podravkinom beogradskom poduzeću prepušteni su stručnjacima specijaliziranima za tu djelatnost.

- Vjerujem kako ćemo tim potezom ostvariti dodatne učinke u smislu smanjenja operativnih troškova – ističe direktor Po-dravke u Srbiji Danijel Kocijan.

Pozitivni efekti trebali bi se vidjeti već tijekom ove godine. Osnovne zadaće, a to su gradnja tržišne pozicije, povećanje

Podravka d.o.o. Beograd

Poslovi logistike prepušteni

specijaliziranoj kompaniji

profi tabilnosti i rast ono je na čemu će se kontinuirano raditi. Premda je lanjska godina bila izuzetno teška na prehrambe-nom tržištu Srbije te za posljedicu imala negativne trendove u prodaji i poslovanju razlozi kojih su pad kupovne moći, ali i negativan utjecaj nestabilnosti tečaja na poslovanje, u Po-dravkinom beogradskom Predstavništvu uvjereni su kako će sve promjene koje su pripremljene i na implementaciji kojih je rađeno tijekom prošle godine, dati pozitivan zamašnjak na duže vremensko razdoblje te se odraziti već ove godine.

(D.J.)

(10)

10 ZAPOSLENICI

M

eđu brojnim samozatajnim Podravkašima koji marljivo svakog dana izvršavaju svoje zadatke u našoj kompaniji zasigurno je i Željko Prvčić radnik-održavatelj u Podravkinoj energetici. Željko posje-duje, ni manje ni više, pet različitih za-nimanja. Završio je školu za autolimara i u tom poslu je bio dvije i pol godine. Zaposlivši se u Belupu, završava i za ke-mijskog tehničara. Dolazi u održavanje gdje se kvalifi cira za majstora za cen-tralno grijanje. Zatim završava i školu za plinoinstalatera. Kako je jedno vrijeme imao i trgovinu, morao je završiti i školu za trgovca.

-Na održavanju sam centralnog grijanja te po potrebi radimo i na plinskim in-stalacijama. Obavljamo manje poprav-ke, manje poslove, dakle klasično odr-žavanje. Kako je sada sezona grijanja, ima i nešto više posla, negdje ode ven-til, negdje procuri pa to treba popraviti. No, posla imamo i preko ljeta, tada

naj-Željko Prvčić, radnik na održavanju

Nakon posla u Podravki, ekološka

proizvodnja u Koprivničkim Bregima

Piše: Vjekoslav Indir

Snimio: Berislav Godek

češće radimo veće zahtjeve na grijanji-ma, poput preseljenje radijatora i slič-no. Danas nas je samo pet, dva smo na grijanju, jedan na vodi i dva na limu, a nekada nas je bilo devetnaest. Sve veće i zahtjevnije poslove obavljaju vanjske fi rme. Od većih poslova koje smo u za-dnje vrijeme radili bila je limena oplata, izolaciju za parovod na Danici - objaš-njava nam svoj posao Željko.

Zadovoljan je poslom, no napominje kako nedostaju mladi majstori jer su svi oni već sa preko dvadesetak i više godi-na radnog staža.

-Nisam zadovoljan plaćom koja se nije mijenjala već petnaestak godina. Prije je bilo da si dobivao za radni staž bar nešto, ali danas se ništa ne radi po tom pitanju, a životni troškovi nam svakog dana sve više rastu. Veliki problem je i da ne možemo vršiti preventivu u cen-tralnom grijanju zbog naših unutrašnjih odnosa jer da bismo mi došli u neku zgradu ili tvornicu netko nam mora

potpisati nalog, a kako danas svi krešu troškove za preventivu nitko ne mari sve dok ne treba nešto zamijeniti ili po-praviti - pojašnjava nam Željko.

Igrom slučaja na temelju poziva da ode u Čakovec na jedno predavanje započeo se u slobodno vrijeme baviti ekološkom poljoprivrednom proizvod-njom. To je bilo predavanje o biodina-mičkoj proizvodnji, prisjeća se Željko. Kako je biodinamika dugotrajni proces proizvodnje, on se odlučio samo za ekološku proizvodnju. Kod biodina-mike sve proizvodite sami, i ekološke preparate za zaštitu, dok kod ekologije postoje već isti ekološki preparati i na tržištu, primjerice za zaštitu napada od raznih štetnika čime je olakšana proi-zvodnja. U ekološkoj proizvodnji velika su mu podrška i supruga i nećaci. Povr-šina na kojoj se Željko bavi ekološkom proizvodnjom u KoprivničkIm Bregima je tri hektara. Ističe kako mu je to sasvim dostatno da napravi poslije posla u Po-dravki jer tu ima jako puno fi zičkog rada. Gotovo sve se radi ručno. Za svoju proi-zvodnju dobiva i ekološke certifi kate. -Prošle godine sam imao osamnaest vrsta povrća. Sve što proizvedem pro-dajem Biovegi čiji sam kooperant i sa njima imam sklopljeni ugovor o pro-izvodnji. Kako bi si olakšao taj posao na zemlji, konstruirao sam i izradio niz alata kojima olakšavam teški fi zički rad. Napravio sam i vlastitu pakirnicu da bih već očišćeno povrće, izvagao i spakirao te sve odmah ide u trgovinu ili u resto-ran na stol. Povrće iz moje proizvodnje može se kupiti u Bio & Bio trgovinama u Dubrovniku, Splitu, Rijeci, Puli, Čakovcu, Varaždinu i Zagrebu – ističe Željko. U ovom trenutku Željko nema namjere dalje širiti površine za ekološki uzgoj jer uz posao koji radi u Podravki jednostav-no nedostaje mu više vremena. Zapu-stio je i lov, jedino još povremeno ode u ribolov kako bi se malo opustio.

(11)

11

REPORTAŽA

U

Podravkinoj tvornici Kokteli ui-stinu imaju razloga za zadovolj-stvo: samo tijekom prošle godi-ne proizveli su 20 novih proizvoda, dok ove godine planiraju još sedam. Naime, osim već poznatih proizvoda slanog trajnog peciva marke Kviki i ekstrudira-nog snacka marke Dolcela – praškastih slastica, marke Lino – žitarica za doru-čak, proširili su proizvodnju i u segmen-tu praškastih napitaka. Tako sada uz Lerovitu proizvode i instant čajeve koji su iznimno dobro prihvaćeni na tržištu diljem zemlje.

Tri posto veća proizvodnja i nove

investicije

- U prošloj godini, rekla nam je Nataša Tetec, direktorica Koktela, ostvarili smo tri posto veću proizvodnju od planira-ne. Najveći porast ostvaren je u proi-zvodnji Lerovite i Dolcele, gdje je i pro-širen asortiman.

Tvornica Kokteli

Od male tvornice do tehnološki

najraznovrsnije proizvodne cjeline

Piše: Mladen Pavković

Snimio: Berislav Godek Kapaciteti na linijama za proizvodnju _{Dolcele maksimalno su iskorišteni, a u}

sezoni, poglavito uoči Uskrsa i Božića, rad se, kao i prijašnjih godina, odvijao u četiri smjene.

Direktorica Koktela je istaknula da ove godine odlukom Uprave kreću i u veliku investiciju osuvremenjivanja fi nalizacije praškastih proizvoda – kupnjom dvije nove automatske linije. Ovom investici-jom smanjit će se troškovi proizvodnje i povećati efi kasnost. Jedna od većih in-vesticija ove godine je i odvajanje dijela proizvodnje Dolcela proizvoda. U ovoj se tvornici također pripremaju i projekti vezani uz ostale proizvodne programe, a sve u cilju optimalizacije proizvodnih procesa i daljnjih smanjenja troškova proizvodnje.

Povećanje proizvodnje bez

sezonaca

- Plan proizvodnje za ovu godinu koli-činski je na razini prošle godine, a zbog velikog broja različitih proizvoda

izni-mno je zahtjevan pa je potrebno preci-zno planiranje i dobra organizacija po-sla kako bi na vrijeme isporučili gotove proizvode. Efi kasnijim načinom planira-nja proizvodnje u ostalim Podravkinim tvornicama stvorili su se uvjeti da se ne-dostatak radnika i u Koktelu nadomjesti iz unutrašnjih rezervi. Stoga ove sezone planiramo povećati proizvodnju, osobi-to pred Uskrs, bez dodatne radne sna-ge, odnosno radnika na određeno rad-no vrijeme – kazala je direktorica Tetec. Na kraju još istaknimo da je ova tvorni-ca u posljednjih pet godina zabilježila tri puta veći rast proizvodnje, što će reći da je od male tvornice sa stotinjak zaposlenih prerasla u tehnološki naj-raznovrsniju proizvodnu cjelinu s 220 stalno zaposlenih koji proizvode neko-liko stotina proizvoda, a oni se mogu naći na 12 različitih tržišta.

- Za nas nema krize – naglasila je, po-malo i u šali, direktorica ove uspješne tvornice.

Direktorica Koktela Nataša Tetec Tvornica iznutra

(12)

12 KULTURA

U

više od 150 muzeja diljem Hr-vatske održana je 28. siječnja tradicionalna muzejska akcija „Noć muzeja“. Najsvečanije u našem kraju bilo je u Hlebinama gdje je sveča-no otvorena izložba „Podravkini pevci u noći muzeja“ kojom je započeo pro-gram obilježavanja 80 godina hrvatske naivne umjetnosti. Naime, davne 1931. godine veliki majstor hrvatske naivne umjetnosti Ivan Generalić sa svojim mentorom Krstom Hegedušićem orga-nizirao je prvu izložbu slika u zagrebač-kom Umjetničzagrebač-kom paviljonu.

Mnogobrojni ljubitelji umjetnosti oku-pili su se u hlebinskoj Galeriji na sve-čanom otvorenju, a njih su pozdravili ravnateljica koprivničkog Gradskog mu-zeja Draženka Jalšić-Ernečić, načelnik Općine Hlebine Hrvoje Gaži, predsjed-nik Uprave Podravke Miroslav Vitković te koprivnički gradonačelnik Zvonimir Mršić.

- Nakon 22 godine čuli smo kukurikanje naših pijevaca iz podruma i odlučili smo ih pustiti van, kako bi stalno ostali vani te nas budili svako jutro. Godinu dana bit će izloženi u hlebinskoj Galeriji, a po-tom želimo da prođu diljem Hrvatske i svijeta. Podravka osim što ima kvalitet-ne ljude i brandove, ima i veliku kultur-nu baštikultur-nu kojom se možemo pohvaliti i pokazati svijetu. Podravkin pijevac na našoj klasičnoj juhi je prisutan na oko pola milijuna prodajnih mjesta diljem svijeta, tako da smo našu bogatu kul-turnu tradiciju prebacili na brand. Diza-jn koji je star 40-ak godina ne diramo jer je najprodavaniji proizvod odmah iza Vegete – naglasio je na otvorenju Mi-roslav Vitković. Izložbu je svečano otvo-rio nekadašnji glavni direktor Podravke

Podravkini pijevci ponovno kukuriču

Piše: Boris Fabijanec

Pavle Gaži kojemu pripisuju veliki zna-čaj u počecima stvaranja kulturnog marketinga naše tvrtke. Naime, na izlož-bi je nekoliko puta spomenuta tradicija “zlatnih godina” druge polovice proš-log stoljeća, kada je upravo Podravka bila prepoznata kao kulturni mecena i podupiratelj važnih kulturnih projekata u Koprivnici, Podravini i Hrvatskoj. - Pijevci koji u nezgodno vrijeme ili pre-rano zakukuriču najčešće završe u lon-cu. No, drago mi je što mogu otvoriti ovu izložbu lepršanja pijevaca s velikom željom, ne samo mene, već i svih vas, da nam Podravka ponosno i veselo leprša – rekao je Gaži.

Druženje uz legendarne Podravkine pijevce te muzejsku izložbu slika i skul-ptura iz Zbirke umjetnina naše tvrtke, uz vruće Podravkine čajeve i kuhano vino, upotpunio je kraljevski kuhar i promo-tor kulinarstva Zlatko Sedlanić koji je posjetiteljima izložbe priredio tradicij-ske i nacionalne delicije na temu pijetla. Istovremeno, u koprivničkom Starom magistratu izložbom „Cvjetna noć mu-zeja u Koprivnici“ predstavila se Sekcija

cvjećara Udruženja obrtnika Koprivnica, a u Galeriji Koprivnica izložbom „Akvi-zicije Galerije Koprivnica 2005.-2010.“ započela je ovogodišnja izložbena se-zona. Posjetitelji su mogli razgledati ra-dove koje su autori darovali koprivnič-kom muzeju i Galeriji Koprivnica. Svakog stotog posjetitelja Galerije Hle-bine, Starog magistrata i Galerije Ko-privnica Podravka je darivala prigodnim poklon-paketima, dok je svaki tisućiti posjetitelj dobiti na poklon reproduk-ciju slika s posvetom i originalnim pot-pisom starih majstora hrvatske naivne umjetnosti Ivana Večenaja i Mije Kova-čića.

Organizatori akcije više su nego zado-voljni. Naime, kroz „Noć muzeja“ u Hr-vatskoj je zabilježeno oko 315.000 po-sjetitelja, a samo u Hlebinama tu večer ih je bilo 660. Više nego dovoljan razlog da se uspješna muzejska akcija nastavi i iduće godine. A što se pak tiče Po-dravkinih pijevaca, već je došao poziv iz Bruxellesa da se pijevci izlože u tamoš-njem muzeju.

(13)

13

SPORT

P

oslije poraza Podravke Vegete od Trešnjevka 22:21 u 14. kolu 1. HRL za žene Božica Palčić, direktorica Podravke Vegete predložila je Upravnom odboru kaznu za sve koji su sudjelovali u porazu od Trešnjevke.

- Ovakve utakmice prošla sam nekoliko puta, nije tragedija da se to izgubilo, ipak je ovo sport. Mišljenja sam da cure i djevojke trebaju biti kažnjene za ovu utakmicu, moj prijedlog koji ću dati na Upravni odbor kluba je kazna 15 posto od mje-sečne plaće. Ekipa nema više pravo na kiks, prvenstvo i kup se moraju osvojiti i kod toga stojim. Obavila sam razgovor s kapetanicom Mirandom Tatari i trenerom Nevenom Hrupe-com . Otvoreno smo porazgovarali o utakmici i oni su svjesni da su odigrali katastrofalno i da se to više ne smije ponovi-ti. Također sam o tome imala sastanak i sa cijelom ekipom

RK Podravka Vegeta

Sankcije za poraz

Tekst: Vjekoslav Indir

-izjavila je direktorica Palčić. Na 9. sjednici Upravnog odbora RK Podravke prihvaćen je prijedlog direktorice Božice Palčić o kažnjavanju stručnog stožera i igračica za izgubljenu prven-stvenu utakmicu s Trešnjevkom.

Također, predsjednik Upravnog odbora Krunoslav Bešvir in-formirao je da se tvrtka Hartman odazvala na molbu za spon-zorstvo i odobrila 40.000 kuna, što će pripomoći radu klupske rukometne škole. Očekuje se odgovor s još desetak adresa. Financijsko poslovanje kluba je stabilizirano, nema novca za sve, ali nema ni stresova, saniraju se ranije stečene obaveze, pa je u odnosu na početno stanje u ožujku prošle godine ovo, kako se voli kazati ““nebo i zemlja””.

Nastavljena je akcija učlanjivanja u RK Podravku. Dosad su učlanjeni svi treneri i igračice, a to su učinili i članovi Uprav-nog odbora. Prema statutu kluba član skupštine kluba može biti samo osoba koja redovito plaća klupsku članarinu.

P

očetak godine je vrijeme kada se sumiraju prošlogodišnji rezultati te priprema nova sezona u većini sportskih klubova. Isto tako je i u Hr-vačkom klubu Podravka. Kako hrvače Podravke očekuju iznimno važna na-tjecanja u nadolazećim mjesecima, pri-preme su već u punom jeku. Seniorski reprezentativac Ivan Lončarić završio je pripreme u zagrebačkom Hrvatskom vojnom učilištu. Rezultati odrađenih priprema trebali bi se vidjeti već krajem mjeseca kada Lončarić ima nastup u Turskoj na veoma jakom Međunarod-nom FILA turniru “Vehbi Emre” u Ista-nbulu. Nastupit će u kategoriji 55 kg, grčko-rimskim načinom hrvanja, upo-znaje nas predsjednik hrvačkog šport-skog kluba Podravka Darko Tetec. I drugi Podravkin reprezentativac, u juniorskoj konkurenciji, Sandro Fran-kol svoje je pripreme odradio u vojarni

HŠK Podravka

Iza nas je još jedna uspješna godina

Tekst: Vjekoslav Indir

“Kovčanje” na Malom Lošinju. Podsjeti-mo, vojarna “Kovčanje” objekt je koji će prema sporazumu MORH-a i Hrvatskog olimpijskog odbora biti pretvoren u Centar za borilačke sportove namije-njen pripremama vrhunskih sportaša. Prošlu godinu u klubu će pamtiti kao jedna od najuspješnijih u dugoj tradiciji dobrih rezultata. Osvojen je tako na-slov svjetskog veteranskog prvaka od strane Stjepana Margića, treće mjesto na Prvenstvu Mediterana Ivana Lonča-rića, te peto mjesto Sandra Frankola na juniorskom Europskom prvenstvu. U svakom pogledu su to vrhunski rezul-tati ne samo za klub, nego cijelu našu zajednicu. Treba zato posebno istaknu-ti uspjeh Ivana Lončarića koji je stalni član seniorske, te Sandra Frankola kao člana juniorske reprezentacije Hrvatske. Pored toga najzanimljiviji je podatak da se u klubu nastavlja tradicija osvaja-nja brojnih medalja u mlađim uzrasti-ma. Ukupno 93 osvojene medalje (35 zlatnih, 29 srebrnih i 29 brončanih) na međunarodnim i domaćim turnirima pokazatelj su nastavka dugogodišnjega kvalitetnoga rada u klubu. Šest osvoje-nih naslova prvaka Hrvatske u grčko-rimskom Lončarić, S. Frankol, S. Ostojić, F. Frankol, Vusić, Lonjak i četiri zlata u slobodnom načinu hrvanja S. Frankol, Vusić, F. Frankol, S. Ostojić. Osvojeno je i devet srebrnih i sedam brončanih me-dalja. Sve to garantira svijetlu buduć-nost ovog kluba. Od ostalih rezultata posebno treba svakako izdvojiti ekipno

prvo mjesto na Prvenstvu Hrvatske za mlađe dječake slobodnim načinom, kao i drugu godinu zaredom osvojeno ekipno prvo mjesto na Međunarod-nom turniru za dječake i kadete “Gospić Open 2010.”. Klub tradicionalno svake godine uspješno organizira međuna-rodni turnir Grada Koprivnice u hrvanju grčko-rimskim i slobodnim načinom za dječake i djevojčice “Zlatni pijetao 2010.” koji je organiziran sedmi put za redom. Bila je to izvanredna prilika da u izuzetno jakoj konkurenciji od 223 na-tjecatelja hrvači Podravke na domaćem terenu osvoje četiri zlatne, četiri srebrne i četiri brončane medalje. Tih dvanaest medalja osiguralo je osvajanje ekipnog prvog mjesta u konkurenciji 30 klubova pristiglih iz sedam europskih država. - Svi ovi rezultati koje je HŠK” Podravka” ostvarivao u nekoliko posljednjih godi-na ukazuju da se u klubu radilo godi-na do-bar i kvalitetan način. Ovakvi izvanredni rezultati ne bi bili postignuti bez nese-bičnog zalaganja svih ljudi koji sudjelu-ju u radu kluba. Bez njihovog nesebič-nog entuzijazma i znanja zasigurno ne bi bilo promoviranja ovoga sporta u našem gradu kao i svih vrijednosti koje sport donosi , prije svega mladoj popu-laciji, na najbolji mogući način. Ja im se osobno zbog toga zahvaljujem te se nadam da će se ovakav rad nastaviti i u narednim godinama kako bismo svi zajedno i nadalje ostvarivati još bolje rezultate - rekao nam je predsjednik Darko Tetec.

(14)

14 OBAVIJESTI, OGLASI

Obavijest o prodaji pekarskih

proizvoda

Odjel PRIGODNE PRODAJE organizira prodaju pekarskih proizvoda proizvođača Podravkine pekarnice, uz mogućnost plaćanja na tri rate. Na ponudi su slijedeći proizvodi:

a) Domaći slani klipići 50 g ,(polupečen), 40 komada u

kartonu - 57,60 kn/pakiranje

b) Pizza miješana200 g ,(polupečena), 16 komada u kartonu

145,28 kn/pakiranje

c) Kukuruzno pecivo100 g (polupečeno) , 30 komada u

d) Kukuruzni kruh (francuz) (polupečen) 250 g , 20 komada u

e) Torbica sa višnjama 100 g (nepečena), 40 komada u

f) Torbica sa višnjama 45 g (nepečena), 80 komada u kartonu -

132,85 kn/pakiranje

g) Torbica sa sirom 100 g (nepečena), 40 komada u kartonu -

132,85 kn/pakiranje

h) Torbica sa šunkom 100 g (nepečena), 50 komada u

i) Roščić s marmeladom 80 g (nepečen), 40 komada u

j) Roščić s lino ladom 80 g (nepečen), 45 komada u kartonu -

144,45 kn/pakiranje

k) Polumjeseci sa marmeladom 40 g (nepečeni), 168

komada u kartonu - 279,00 kn/pakiranje

l) Croissant 35 g (nepečen), 100 komada u kartonu - 94,10 kn/ pakiranje

m) Hrenovka u tijestu 110 g (nepečena), 40 komada u

Zainteresirani radnici mogu se predbilježiti najkasnije do 10. 02. tel 651 781 ili 651 954

e mail: mirjana.cahunek@podravka.hr

Napomena: Podjela pekarskih proizvoda vršiti će se 16. 02. od 14.00 do 15. 30 sati ispred skladišta 163, Kolodvorska (preko puta Galantpleta).

Prodaja otpisanih PVC gajbi

U umaškoj tvornici Povrće, 8. Ožujka 8, prodaje se 812 komada

otpisanih PVC gajbi nosivosti cca 20kg u ispravnom stanju

po cijeni od 5,00 kn/kom. Preuzimanje kupljene robe se vrši u samoj umaškoj tvornici ili u Podravki u Koprivnici, gdje se gajbe mogu dopremiti, s potvrdom o uplati. Uplata se vrši na Podravkinoj blagajni u Umagu ili u Koprivnici. Kontakt osoba u Umagu je Dean Buzleta i možete ga kontaktirati radnim danom od 07:00 do 15:00 sati na telefon: 052/741-632.

Obavijest o prodaji pilećeg i

purećeg mesa

Odjel prigodne prodaje obavještava radnike grupe Podravka da organizira prodaju pilećeg i purećeg mesa grupe Vindija uz mogućnost plaćanja na tri rate. Na ponudi su slijedeće kategorije svježeg pilećeg mesa

A) Pilići spremni za roštilj , pakiranje 12 kg –

262,68 kn/pakiranje

B) Pileći batak – zabatak, pakiranje 6 kg – 152,76 kn/pakiranje

C) Krila, pakiranje 6 kg – 195,60 kn/pakiranje

D) Prsa , pakiranje 6 kg – 224,34 kn/pakiranje

E) File od prsiju, pakiranje 6 kg – 294,12 kn/pakiranje

F) Želuci, pakiranje 6 kg – 121,02 kn/pakiranje

G) Jetra sa srcem, pakiranje 6 kg – 99,66 kn/pakiranje

H) Mlade kokoši – rasjek, smrznuto, pakiranje cca 6 kg –

15,74 kn/kg

I) Usitnjeno meso na podlošku (smrz) , pakiranje 5 kg –

107,00 kn/pakiranje

J) Panirani pileći medaljoni 4x1 (4 kg)rinfuza, smrznuti –

179,08 kn/pakiranje

K) Panirani pileći odresci4x1 (4 kg)rinfuza, smrznuti –

228,28 kn/pakiranje

L) Cordon bleu, smrznuto, pakiranje 4 kg –

243,04 kn/pakiranje

te svježeg purećeg mesa:

A) Pureći krila cijela, pakiranje 5 kg – 126,10 kn/pakiranje

B) Pureći krilni batak , pakiranje 5 kg – 126,10 kn/pakiranje

C) Pureći fi le prsiju, pakiranje 5 kg – 307,50 kn/pakiranje

D) Pureći odresci prsiju, pakiranje 5 kg – 319,80 kn/pakiranje

E) Pureći fi le zabatka , pakiranje 5 kg – 215,25 kn/pakiranje

F) Pureći batak , pakiranje 5 kg – 126,10 kn/pakiranje

G) Pureći zabatak, pakiranje 5 kg – 215,25 kn/pakiranje

H) Pureće meso fi lea zabatka za paprikaš,(rezano kockice) pakiranje 5 kg – 202,95 kn/pakiranje

I) Pureći kotlet, pakiranje 5 kg – 184,50 kn/pakiranje

J) Usitnjeno pureće meso, pakiranje 5 kg smrznuto (10 pak a 500 gr)– 153,80 kn/pakiranje

K) Pureća roštilj kobasica pakiranje 3 kg –

110,70 kn/pakiranje

Zainteresirani radnici za kupnju mogu se predbilježiti najkasnije do 24. 02. 2011. na tel 651 781 i 651 954 ili na e mail: mirjana.cahunek@podravka.hr

NAPOMENA: Podjela pilećeg mesa vršiti će se 3. 03. , a purećeg mesa 4. 03. od 13. 30 – 15.30 sati u dvorištu Galantpleta, Kolodvorska

Renoviranje Pivnice Kraluš

Zbog redovitog održavanja i renoviranja Podravkina Pivnica Kraluš bit će zatvorena 5. i 6. veljače (subota i nedjelja), a od 7. do 12. veljače neće raditi kuhinja. U tom terminu šank će raditi u redovnom radnom vremenu, od 8 do 23 sata.

Prema riječima djelatnika Podravkinog ugostitelj-stva, radovi u Pivnici se poduzimaju radi daljnje-ga podizanja kvalitete i usluga toga prestižnoga Podravkinoga ugostitelj-skog objekta koji je već godinama u samom vrhu hrvatske gastronomije.

(15)

15 OBAVIJESTI, OGLASI

PODRAVKIN

RESTORAN

JELOVNIK ZA

VELJAČU

07.02.2011. ponedjeljak

varivo grah s kiselom repom,

kobasice bilogor

08.02.2011. utorak

junetina na lovački, žganci,

salata

09.02.2011. srijeda

kob. pečenica, dinstani kis.

kupus, krumpir slani

10.02.2011. četvrtak

pečena piletina, hajdinska

kaša, salata

11.02.2011. petak

varivo kelj, kosani odrezak,

kolač

14.02.2010. ponedjeljak

varivo grah s kiselim kupusom,

suha rebra

15.02.2011. utorak

umak bolonjez, tijesto špageti,

salata

16.02.2011. srijeda

pečena svinjetina, krpice s

kupusom, suha rebra

17.02.2011. četvrtak

junetina u saftu, riža sa

šampinjonima, salata

18.02.2011. petak

pohani oslić, slani krumpir,

salata

N

esputano karnevalsko veselje osim šarolikih kostima, razdraga-nih pjesama i plesa nosi i mirise i okuse za to doba tipičnih slastica- kraf-ni i fritula. Kada zagrizete u njih zabava pod maskama postaje ukusnija. Kako bi vam omogućila što opuštenije uživanje u karnevalskom raspoloženju Dolcela nudi odličnu Mješavinu za krafne s ko-jom jednostavno i brzo možete pripre-miti omiljene slastice. Dolcelinoj mje-šavini treba samo dodati kvasac, vodu i ulje i 20-25 komada krafni pripravno je za pečenje. Ako želite bogatiji okus, krafne treba napuniti Podravkinim mar-meladama, posebice novom pripravlje-nom upravo za karnevalske dane. To je

Slatki okus karnevala

Voćni namaz marelica s okusom ruma koji svojom kvalitetom prati liniju svih ostalih Podravka voćnih proizvoda. Želirane je konzistencije, lako mazive strukture, a sadrži 40 posto fi no pasi-ranih marelica na 100 grama proizvoda kojima je pridodana aroma ruma, koja daje specifi čan aromatičan okus nama-zu. Odlučite li se za pripremu fritula u tome će vam pomoći recept objavljen na bočnoj strani kutije

Zadovoljan pogled na ukusnu slasticu koja je vaših ruku djelo, uljepšat će šare-na maska koja se kao prigodan poklon nalazi u svakom pakiranju Dolcela mje-šavine za krafne čija ambalaža nagovje-štava Slatki okus karnevala..

prema uputama iz recepta objavljenima na bočnoj strani kutije

(16)

16

Maštoviti obroci s malo namirnica

Iskušajte naše recepte i uvjerite se da se i od najviše pet sastojaka mogu spremiti različita i vrlo ukusna jela.

P

rincip manje je više, odnosno less is more ne funkcionira samo u arhitekturi. Minimalizam se često isplati i u kulinarstvu, pa u našim ku-hinjama i od samo nekoliko sastojaka može nastati veliki broj različitih i uku-snih jela. Minimalistički recepti koji se temelje na najviše pet sastojaka funk-cioniraju u doista brojnim situacijama, a kako mogu biti i vrlo ekonomični, posebno su dobrodošli u kriznim vre-menima.

Za štedljive!

Uvijek jednostavna i ekonomična pasta posebno je omiljena u kriznim vreme-nima. Gladna se usta mogu nahraniti špagetima Twist, tjesteninom u umaku od svježih rajčica s Vegetom mediteran i mozzarellom ili tjesteninom u fi nom umaku, širokim rezancima u umaku od prešane šunke i slatkog vrhnja. Štedlji-vi na svjetlo dana mogu izvući i dobri stari restani krumpir, kuhani krumpir popržen na luku ili domaći krumpir s Vegetom, krumpir oplemenjen lukom, ploškama pancete i naravno Vegetom. Mnoge će oduševiti pileći smotuljci, pr-ženi komadići pilećeg fi lea začinjeni Ve-getom Twist grill i omotani pancetom te izdašne zapečene pileće šnicle, pileći odresci začinjeni Vegetom Twist pileti-na sa slatkim vrhnjem i sirom.

Malo sastojaka sasvim je dovoljno i za izdašne i ukusne slastice. Tako je za klasičnu halvu potrebno ulje, pšenična krupica, šećer i cimet u prahu, a za ne-obične karamel kokice kukuruz kokičar i karamel preljev od šećera, slatkog vrh-nja i maslaca. Slasni kokosovi poljupci mogu se izmiješati u tren oka od koko-sovog brašna, nekoliko jaja i šećera, a gurmanski čokoladni kolačići s čilijem od čokolade za kuhanje, slatkog vrhnja, maslaca i čilija u prahu.

Za goste!

Zahvaljujući receptima s najviše pet sastojaka u kriznim se vremenima ne trebate bojati ni uloge domaćina. Go-ste, pozvane i nepozvane, najavljene i nenajavljene možete usrećiti s brojnim i maštovitim jelima za koje vam ne tre-ba mnogo sastojaka. Štoviše, na mini recepte možete se osloniti i nedjeljom i praznicima, jer se mnogi temelje na osnovnim namirnicama koje uvijek imamo kod kuće. U spomenutim situa-cijama možete poslužiti jednostavnu, a vrlo dekorativnu kupolu od palačinki za koju nam uz palačinke treba još samo prešana šunka i peršin ili čarobne šta-piće posute sjemenkama bundeve is-pečene od zamrznutog lisnatog tijesta Podravka.

Goste možete ponuditi i kruščićima sa zelenim namazom, odnosno u pećnici zapečenim kriškama francuskog kruha nadjevenog namazom od maslaca s peršinom, češnjakom i Vegetom ili pak kolačićima od krumpira koji se mijese od pire krumpira, brašna i praška za pecivo te služe s maslacem. Iznenadi-te gosIznenadi-te i gurmanskom istarskom su-picom, odnosno juhom od crnog vina začinjenom šećerom, paprom i masli-novim uljem u koju se umaču ploške pečenog kruha.

Za zaposlene!

Mini recepti se često temelje i na ku-povnim instant sastojcima, juhama, umacima i mješavinama za kolače i kreme, pa su dobrodošli ne samo u štedljivim vremenima, već i svakoj situ-aciji u kojoj nemamo mnogo vremena za spremanje jela. Ljubitelje kremšnita oduševit će recept za dvobojne kre-mšnite koje se spremaju od kupovnih kora od lisnatog tijesta Podravka i kre-me za kremšnite Dolcela te čokolade za kuhanje i šećera u prahu, odnosno kremšnite a la millefoglie spremljene

od istih kupovnih sastojaka i glazu-re od šećera u prahu i limunova soka. Ljubitelje grickalica, posebno djecu, obradovat će veseli pužići sa šunkom u ovitku i sirom ementalerom ispečeni od zamrznutog lisnatog tijesta Podrav-ka. S jelima temeljenima na najviše pet sastojaka, među kojima su i ona instant, možete usrećiti i vrlo profi njena usta. Za gurmansku dalmatinsku juhu u Podrav-kinu Dalmatinsku juhu treba dodati još samo poširana jaja, a za krem juhu od šparoga Podravkinu juhu od šparoga oplemenite slatkim vrhnjem i kuhanim zelenim šparogama.

Za nostalgičare!

Naravno, prave majstorice minimaliz-ma u kuhinji bile su naše bake koje su kao prave čarobnice od samo nekoli-ko temeljnih namirnica stvarale pravi vatromet okusa. Među legendarnim jednostavnim jelima bakine kuhinje je i prežgana juha koja se kuha od samo nekoliko žlica ulja i brašna te malo soli i mljevenog kima te cicvara za koju treba kukuruzna krupica, mlijeko, malo masla-ca, sol i kiselo vrhnje.

Naše bake koje su se tako dobro nosi-le s kriznim vremenima pamtimo i po neodoljivom domaćem kruhu i tjesteni-nama koje se temelje na najosnovnijim namirnicama. Oni koji se žele sami oku-šati u nostalgičnim kulinarskim majsto-rijama mogu svoje ukućane obradovati domaćim kruhom od namjenskog braš-na za dizabraš-na tijesta Podravka, svježeg kvasca, vode, soli i maslaca ili sendvič kruhom koji posebno prija uz riblje i me-sne paštete, a mijesi se samo od glatkog brašna, instant kvasca, mlijeka i soli. Ljubitelje paste posebno će oduševiti Pijemontske tagliatelle za koje uz malo dobre volje treba samo pšenično oštro i kukuruzno brašno, nekoliko jaja i malo mlake vode i soli ili pak istarski fuži spre-mljeni od brašna, jaja, ulja, soli i bijelog vina.

(17)

17

KUHAR I RECEPTI

Kuhar Zoran Stanisavljević

preporučuje:

Poširani pileći fi le „Mediteran“

Sastojci za 10 osoba:

1,80 kg pileća prsa 0,50 kg šparoga 10 kom jaja

0,60 l maslinovog ulja SMS 0,10 kg meko brašno Podravka 0,020 kg soli

0,70 kg svježe mrkve 1,00 kg svježi koromač 1,00 kg svježi špinat prstohvat Vegete Mediteran

Š

ef kuhinje u restoranu „Mediteran“ hotela „Melia Coral“ u Umagu ima više od 28 godina radnog iskustva u kulinarstvu. Dopredsjednik je Hrvat-skog kuharHrvat-skog saveza i predsjednik Udruge kuhara Istarske županije. Stal-ni je predavač na hrvatskoj kulinarskoj Akademiji i pri hrvatskoj Udruzi poslo-davaca u hotelijerstvu. Autor je brojnih publikacija na temu istarske i hrvatske kulinarske gastro baštine, a posljednja od njih je u ediciji Poznati hrvatski kuha-ri „Istarska kuhinja„. Kulinarska znanja i iskustva Zoran je stjecao diljem Europe i svijeta, od Osla, Pariza, Milana, Gotebo-rga i Helsinkija do Dublina, Kopenhage-na, Amsterdama, TaliKopenhage-na, Budimpešte... Nosilac je brojnih domaćih i inozemnih priznanja koja dokazuju Zoranov stru-čan i kvalitetni kulinarski izričaj.

Gdje ste i kada stekli prvo iskustvo u kuhanju i po čemu ga najviše pam-tite?

- Prvo iskustvo koje se pamti do kraja života je moj prvi ulazak u kuhinju dav-ne 1981. godidav-ne i odmah u hotel koji je izgrađen za predsjednika bivše države, kuhanje sa šefom kuhinje za visokog dr-žavnika u Bugojnu. Bili su to teleći me-daljoni sa gljivama.

Koje je vaše najveće dosadašnje priznanje, uspjeh?

- Priznanja je bilo puno, kako domaćih, tako i međunarodnih, od brončanih do zlatnih medalja, statua i mnogih drugih u raznim oblicima. Sve je to relativno jer

Priprema:

Pileća prsa razrezati te od njih načiniti odrezak, lagano potući i začiniti. Od jaja i maslinovog ulja načiniti malo tvrđu ka-jganu, začiniti te ju rasporediti na pileća prsa. Na sredinu svakoga odreska položiti šparogu koju smo prethodno blanširali u slanoj vodi. Sve zarolati u roladu, uvaljati u brašno te lagano popeći sa svih strana na zagrijanom maslinovom ulju. Podliti pov-rtnim temeljcem. Kao prilog poslužiti na rezance narezani koromač i mrkvu koje smo prethodno popekli na žaru. Poslužiti i umak koji se dobio kuhanjem prsa. za mene je najveće priznanje osmjeh i

zadovoljstvo onoga za koga spremam objed. Stisak ruke na odlasku i najava ponovnog dolaska, to je za mene naj-veća vrijednost.

Koja jela najviše volite pripremati i za koga?

- Preferiram tradicionalnu kuhinju pod-neblja u kojemu radim i živim, a to je Istra, povremeno ko-ketiram i sa modernim gastronomskim do-stignućima i to na način da ih involvi-ram u gastro bašti-nu. Rado kuham za drage prijatelje, goste kuće u kojoj radim, a najdra-ža mi je publika moja obitelj.

Bez kojih namirnica ili začina ne možete zamisliti dan u kuhinji?

- Mjesto u kuhinji na kojemu se nalaze začini koje ja koristim je najzanimljivije, ne samo meni, nego i svim mojim su-radnicima. Kažu - to je raj jer zbilja je tako, ali prava je panika tek onda kada nestane Vegete ili umaka za pečenje, a pored njih se, vjerujte mi, šepure začini za koje bi mnoge moje kolege dali sve na svijetu.

Preferirate li modernu ili tradicionalnu kuhinju?

- Teško mi je odgovoriti na ovo pitanje , iz prostog razloga, što u biti preferiram i jednu i drugu. Modernu radi praćenja modernih trendova u gastronomiji, a tradicionalnu iz razloga što pokušavam, ma koliko to malo bilo , spasiti dio ga-stronomske baštine od zaborava, a i na najbolji način ju približiti i prezentirati

stranom gostu. Mislim da je došlo vrije-me da se i naša zemlja uvrsti na gastro-nomsku kartu svijeta, a opet, mi smo ti koji to moramo raditi i učiniti.

Koju svjetsku kuhinju smatrate naj-zanimljivijom?

- Na svim mojim putovanjima uvijek sam nastojao i trudio se posjetiti, toč-nije rečeno, kušati nešto izvorno , do-maće. Izdvojiti neku od tih ku-hinja? Teško, ali recimo,

mongolska, jednostav-no iz razloga što je

jednostavna, pristu-pačna, razumljiva, slična estonskoj. Divan je osjećaj znati da vam se upravo priprema roštilj na drve-tu od jabuke.

Vaš idealan ručak ili večera… od pred-jela do deserta?

- Moj idealni ručak je tradicionalni ne-djeljni obiteljski ručak koji počinje toč-no u podne. Kreće sa kokošjom juhom (koja se kuha najmanje 4 -5 h ), lešo mesom sa hrenom i umakom od rajči-ce, pečenje, salata i naravno, neizostav-ni nedjeljneizostav-ni desert - savijača sa jabuka-ma i cimetom. Nakon toga šalica kave i popodnevni odmor. Idealno? Da, ali ne tako često, ipak sam ja kuhar s puno obaveza.

Vaš savjet početnicima u kuhinji?

- Bijela bluza simbol je uspjeha, simbol je ponosa. Nije lagana i nije ju lako no-siti, ali ako volite taj posao, vjerujte mi, nikada niti jednog trena nećete zažaliti što ste ju obukli. Učinit će vam život te-žim, ali ljepšim ,bogatijim i sadržajnijim od bilo kojeg drugog zanimanja.

(18)

18 UMIROVLJENICI

M

eđu imenima koja se nikako ne smiju zaobići kada se piše povijest Podravke svakako je ime Ružice Fiala. Njeno znanje, ustraj-nost, kreativnost i istraživačka upornost udruženi sa sklonošću prema timskom radu i organizatorskim sposobnostima obilježili su godine razvoja Podravke i stvaranje niza proizvoda koji su i da-nas lideri u svojim kategorijama. Iako je najčešće vežu za pekmez od šljiva, čiju recepturu je njen tim iznjedrio 1974. godine, Ružica Fiala je zaslužna i za dru-ge inovacije, unapređenja poslovnih procesa i razvoj tehnologije, posebice na Dječjoj hrani. U Podravki se Ružica Fiala zaposlila 1961. godine nakon što je u rodnom Zagrebu završila Klasičnu gimnaziju i Poljoprivredni fakultet. Iako je imala radno mjesto na fakultetu, za-jedno sa suprugom Zdenkom odlučila se za odlazak u Koprivnicu jer je tu mo-gla riješiti stambeno pitanje.

- Moram priznati da je tadašnji direktor Pavle Gaži povukao vrlo lukavi potez. Stručnjacima je uz radno mjesto po-nudio i stan pa smo se i mi odlučili za odlazak iz Zagreba iako nikada ranije ni-smo razmišljali o tome da živimo u ma-lom gradu poput Koprivnice. Suprug je došao par mjeseci prije, čim se malo

Piše: Jadranka Lakuš Snimio: Berislav Godek

Ružica Fiala

Raduje me stručnost i inovativnost

današnjih Podravkaša

snašao, stigla sam i ja. Prvo radno mje-sto bilo mi je u Istražnom laboratoriju s profesoricom Zlatom Bartl. U to vrijeme u Podravki je uključujući i mene radilo svega devet inženjera, a u Istražnom la-boratoriju koji je bio početno jezgro za kasniji Razvoj odnosno Institut, radilo se na svim grupama proizvoda interesan-tnim za tržište. Zbog toga sam radila i na proizvodima od mesa, voća, povrća, sokovima, naravno na tehnologijama koje smo tada imali,a neki od tada na-pravljenih proizvoda zadržali su se i do danas na tržištu. S rastom Podravke po-većali su se i poslovi, zaposleno je i više stručnjaka pa smo grupirani u odjele prema tehnologijama koje smo pokri-vali. Moj odjel bili su proizvodi od voća i povrća s obzirom da sam zahvaljujući završenom Poljoprivrednom fakultetu imala znanja o sirovinama bitnim za tu proizvodnju. Jedno vrijeme čak sam rukovodila pogonom iz kojeg je kasnije izrastao OOUR Voće u kojemu su uvjeti bili daleko lošiji no danas, u kojemu se punjenje ambalaže radilo ručno, a skla-dištenje sirovina bio veliki problem. No, nama ništa nije bilo teško, bili smo vrlo složni, odgovorni, ja sam se primjerice u potpunosti mogla osloniti na orga-nizatore proizvodnje - kratko o svojim počecima u Podravki govori Ružica koja je tih godina i magistrirala na Prehram-beno-biotehnološkom fakultetu. I tako naravno dolazi do nezaobilaznog pekmeza od šljiva, čiju recepturu je do-vršena 1974. godine, da bi se iduće go-dine ovaj originalni proizvod našao na tržištu gdje caruje i danas.

- Mi smo u ono doba stalno nekaj zmi-šljavali, probali smo u tvornici napraviti ono što smo radili i doma, pratili smo što rade drugi. Moram priznati da sam se pekmezom „gutila“ punih godinu dana. Imali smo puno pogonskih pro-ba, masa je bila jako gusta. Napravili smo nešto pa vidimo da nije pekmez, nego marmelada. Tu moram pojasni-ti da mi po domaći sve proizvode od voća zovemo pekmez iako po pravilni-ku taj naziv može imati samo proizvod koji sadrži puno više voća nego džem u kojem su komadići voća i marmelada u kojima je pasirano voće. Mi smo si zacr-tali da napravimo točno onakav kakav su radile naše bake. Kada smo konačno

uspjeli, bili smo presretni jer Podravka je opet bila korak naprijed. Možete si za-misliti kako sam ponosna što je pekmez od šljiva kasnije proglašen za izvorni hrvatski proizvod i što do danas nitko na ovim prostorima nije uspio napravi-ti tako kvalitetan proizvod- objašnjava s puno vedrine Ružica, prisjećajući se i vrlo zahtjevnog projekta proizvodnje marmelada za dijabetičare ( kasnije Diekal proizvodi) kao i razvoja tehnolo-gije za preradu krumpira od koje se na žalost odustalo. Uz smijeh spominje da je od tog projekta ostao samo kamen temeljac negdje ispred stare Pivovare. Svoje tvrdnje potkrepljuje i originalnim dokumentima koje inače brižno čuva u svom domu zajedno s isječcima iz novina koji svjedoče o njenom dugo-godišnjem uspješnom radu u Podravki, a posebice na Dječjoj hrani koja je pod njenim rukovođenjem stabilizirala po-slovanje i lansirala brojne novitete na tržište. Na moje pitanje da li je za svoja postignuća primila neku nagradu, po-malo zbunjeno, ali od srca iskreno je odgovorila:

- Pa nisam nikada nagrađena, čak nisam imala ni naročitu plaću. Baš kao ni moj suprug koji je kao agronom u suradnji s Poljoprivrednim fakultetom postavio temelje proizvodnji raznih sortimenata voća i povrća pogodnih za industrijsku preradu te uveo korištenje folije u proi-zvodnji povrća.

No, to Ružicu nikad nije tjeralo na po-misao da promijeni radnu sredinu. Po-dravki je ostala vjerna punih 36 godina. Držalo ju je zajedništvo i odlična surad-nja koju je izgradila sa zaposlenicima. Bila je uvjerena da se dobrim inženje-rom može postati jedino ako se radi i u pogonu i ako se usko surađuje s radnici-ma i to se u njenom slučaju i potvrdilo. Kao što je uživala u svom poslu, tako sa-držajno i zadovoljno provodi i umirov-ljeničke dane.

- Nisam baš zdrava, ali sam uporna, jed-nostavno se ne dam. Još uvijek prisko-čim u pomoć kćerima Andreji koja je tehnologinja u Podravki i Karmen koja kao farmaceutkinja radi u Belupu, kad zatreba pobrinem se za unuke, imam ih četiri i oni su moja velika sreća, a pone-kad se družim i s kolegama iz Podravke- rekla mi je s osmijehom na licu.