Saida mak fatór lokál sira? Fatór hirak-ne'e korresponde ba asuntu lokál ne'ebé bele influénsia organizasaun nia funsionamentu. Iha kazu indústria nian, tenke konsidera aspetu oin-oin ne'ebé bele reflete sira-nia produtividade durante loron servisu nian. Nesesidade atu hetan materiál sira- ne'e no mós opsaun transporte ba sasán sira. Fatór hirak-ne'e konsistente ho fatin, ne'ebé sei diretamente influénsia produsaun fábrika.
Iha fatór oin-oin ne'ebé bele influénsia hili fatin ba instalasaun indústria ida nian, tanba sira bele influénsia posibilidade atu hetan materiál, traballu, transporte no kustu operasaun nian. Ami haketak fatór prinsipál sira, no ezemplu balun kona-ba fatór ida-idak. Haree asuntu hotu-hotu ne'ebé relasiona ho fatin ne'ebé organizasaun industriál ida tenke konsidera iha momentu instalasaun nian.
Saida mak tipu fatór lokál sira? Bainhira ko'alia kona-ba kompañia estrativa ida, ne'ebé ko'alia kona-ba hetan materiál sira diretamente husi natureza, nia fatór prinsipál relasiona ho fatin ne'e mak fatin ne'ebé materiál sira-ne'e hetan. Iha kazu kompañia minerais ida nian, instalasaun ne'e sei depende ba fatin ne'ebé bele hetan tipu ain ne'ebé sei hasai tiha. Fatór hirak-ne'e la'o liu kestaun sira ne'ebé relasiona ho materiál sira-ne'e liu-liu tanba indústria barak mak seidauk konsentra iha setór primeiru. Relasiona ho estrasaun elementu naturál no produsaun input atu halo no transforma ba produtu iha futuru. Iha fatór prinsipál 08 ne'ebé bele influénsia instalasaun unidade industriál iha territóriu Brazil nian tomak ka iha fatin internasionál ida.
Haree to'ok sira ida-idak no oinsá mak sira bele influénsia desizaun ikus ne'ebé apropriadu ba negósiu nia situasaun.
1. Transporte Impostu atu konsidera instalasaun indústria ida-ne'ebé la konsidera mós asuntu sira ne'ebé envolve transporte produtu sira-nian, tanba ne'e mak pontu primeiru ne'ebé relasiona ho fatór fatin. Transporte ida-ne'e sei diferente ba kada tipu produtu ne'ebé konsidera. Hanoin to'ok kona-ba hipoteze ne'ebé indústria ida presiza halo transporte ba produtu textil hasoru kompañia seluk ne'ebé presiza fornese mákina.
Kestaun sira hanesan kustu transporte nian produtu sira ba distribuisaun no
komersializasaun sei konsidera relasiona ho fatór lokál sira ne'ebé ligadu ho transporte.
Nunee mós ho montante hirak ne'ebé presiza atu bele lori infraestrutura industriál rasik.
2. Enerjia Infrastrutura ne'ebé relasiona ho konsesaun enerjia iha fatin ne'ebé konsidera ba instalasaun industriál importante tebes. Empreza tenke konsidera ninia nesesidade enerjia hotu-hotu no kompara ho kualidade transmisaun no kapasidade lokal. Baibain iha área ne'e iha metan ka lae? Iha posibilidade enerjia alternativa seluk ne'ebé bele halo prátika.
Sinál internét ne'ebé kompañia lokál sira bele fornese sufisiente ba dezenvolvimentu atividade indústria nian ka lae? Ne'e mak pergunta balu de'it ne'ebé tenke husu.
3. Merkadu Konsumedor Fator lokál seluk ne'ebé relevante maka merkadu konsumidor ne'ebé hetan iha fatin ne'ebé konsidera ba dezenvolvimentu industriál sira. Dala ida tan, opsaun no análize ne'e posivel de'it hodi konsidera tipu produtu ne'ebé indústria ne'e propoin atu prodús. Presiza estuda sosiedade lokál no ambiente atu nune'e bele
kompriende sira-nia kultura relasiona ho konsumu no sira-nia kapasidade atu sosa. Laran- metin relasiona ho produtu kompetisaun nian kompleta lista sub-distritu sira ne'ebé sei konsidera relasiona ho merkadu konsumidor nian.
4. Feedstock Ida ne'e mak fatór klasiku refere ba dezenvolvimentu industriál hanesan temi ona iha leten. Fatór limitasaun ida-ne'e iha eskala boot liu, minerais no atividade estrativa sira seluk iha setór produsaun primária indústria nian, bele relevante iha kazu sira seluk.
Baibain ida-ne'e sai relevante bainhira transporte materiál ne'ebé sei transforma ba produtu ida presiza indústria ne'e besik ho nia fornesedór materiál sira.
5. Traballu hanesan kompañia ka organizasaun sira seluk, indústria sira, maibé
automatikamente sira bele sai, presiza servisu ho kualidade atu dezenvolve. Fatór fatin seluk ne'ebé tenke konsidera sempre mak disponibilidade traballu iha fatin hirak nee.
Kualidade traballador hirak-ne'e nian kona-ba efisiénsia servisu nian importante hanesan.
Estuda nivel edukasaun povu nian iha fatin ne'e, saláriu médiu no oinsá tenke konsidera negosiasaun uniaun ho entidade lokál sira. Bainhira halo instalasaun iha rai seluk, presiza katak regra traballu hotu-hotu aplika iha ne'ebá estuda no konsidera.
6. Insentivu Impostu Lokal Komún ba governu sira, estadu, munisípiu ka Federal, atu oferese insentivu impostu ba kompañia sira ne'ebé sei dezenvolve iha fatin balun. Iha relasaun ho indústria nee, ida-ne'e akontese fila-fali liután. Insentivu hirak-ne'e mai husi faktu katak indústria ne'ebé dezenvolve iha fatin ida iha tendénsia atu emprega ema ne'ebé hela iha rejiaun nee. Iha tempu hanesan, ekonomia aumenta sirkulaun la'ós de'it hodi tau ninia produtu sira iha sirkulaun, maibé liuhusi emprega populasaun no hamosu rendimentu. Dezenvolvimentu lokál no kultura rejionál iha tendénsia atu manán, atu nune'e governu propoin medida sira ne'ebé hamenus impostu ne'ebé sei lori ba indústria ida atu nune'e bele enkoraja indústria ne'e atu hela ka hela iha fatin nee. Entre fatór sira ne'ebé relevante liu mak kestaun insentivu sira, ne'ebé bele garante despeza ne'ebé ki'ik liu ba kompañia no dezenvolvimentu ne'ebé di'ak liu, tanba nia hetan apoiu husi governu lokal..
7. Siklu Produtu Ida ne'e naturál ba indústria ida no ninia produtu sira atu liu husi siklu ne'ebé tuir ekonomista George Banko, korresponde ba dezenvolvimentu, standardizasaun (ka maturasaun) no redusaun. Kompana iha responsabilidade atu halo análize ida se lokalidade ne'e halo hahalok.
8. Disponibilidade kapitál Ikusliu, fatór lokál ikus ne'ebé influénsia hili fatin aat ba indústria ida, dezenvolve ka habelar de'it ninia negósiu ne'ebé estabelese tiha ona, preokupa ho disponibilidade kapitál nian. Maibé ne'e katak sá? Disponibilidade ida-ne'e refere ba ezisténsia merkadu favoravel ba investimentu iha indústria ne'ebé aprezenta hela. Ida ne'e refere ba posibilidade atu dezenvolve ambiente ida-ne'ebé promove dezenvolvimentu negósiu no efetivamente permite atu kria ligasaun sira. Ajente finanseiru sira ne'ebé opera iha fatin ne'e tenke konsidera. Saida mak kompañia sira ne'ebé atua hanesan investidór ka buka atu atua iha organizasaun sira seluk ne'ebé komersiadu ho publiku? Instituisaun finanseiru saida de'it mak servisu iha ne'ebá no saida mak sira-nia konseitu kona-ba libertasaun kréditu no asisténsia ba emprezáriu lokál sira? Fatór hirak-ne'e hotu
importante tebes atu hili fatin ne'ebé indústria ida sei servisu. Ne'e la mosu iha sidade ka estadu (ka pelumenus labele). Dezenvolvimentu iha fatin espesífiku ida-ne'e bazeia ba estudu sosiál, ekonómiku, kulturál no naturál oin-oin.