RajËica je natprosjeëne kvalitete

List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica

Godina XLIII

Broj 1715 Petak 27. kolovoza 2004.

www.podravka.com

Prije dvadesetak dana u umaπ-koj tvornici PovrÊe poËela je sezona otkupa i prerade rajËice. Do kraja proπloga tjedna prera-eno je 1.800 tona rajËice, a planirano je da se tijekom sezo-ne ukupno preradi 5 do 6.000 tona. Bilanca tvornice je 9.000 tona pa Êe se s podruËja Bujπti-ne zapravo zadovoljiti oko 2/3 potreba tvornice PovrÊe u Uma-gu. Trenutno se proizvodi sok od rajËice i pasirana rajËica, a usporedo se radi i koncentrat rajËice. Krajem proπloga tjedna poËela je i najzahtjevnija proiz-vodnja - sjeckana rajËica u kojoj se iskljuËivo za sirovinu uzima rajËica prve kvalitete.

- RajËica koja je do sada doπla u tvornicu je iznadprosjeËne kva-litete. »ak smo iπli na polja Buj-πtine vidjeti kako napreduje ber-ba i mogu reÊi da je rajËica i u kvantiteti i kvaliteti znatno bo-lja nego πto je bila proπle i pretproπle godine. Glavni raz-log tome su dobri ovogodiπnji vremenski uvjeti, jer bilo je do-sta kiπe, a to je pogodovalo uzgoju r a j Ë i c e n a p o l j i m a , posebice onima koji nemaju si-stem navodnjavanja - rekao je direktor PovrÊa Milisav ManjiÊ. Osnovni problem tvornice Po-vrÊe je priliËno zastarjeli strojni park, ali taj problem umaπki Podravkaπi izvrsno kompenzi-raju dugogodiπnjim iskustvom u preradi rajËice. Oni ponosno istiËu kako kvaliteta njihovih proizvoda od rajËice niπta ne zaostaje, dapaËe Ëak je i bolja od najpoznatijih talijanskih pro-izvoaËa i preraivaËa rajËice.

Takoer, veÊ tradicionalni pro-blem tvornice PovrÊe tijekom sezone otkupa i prerade rajËice je nedovoljna sezonska radna snaga. Naime, sezona rajËice je

istovremeno kada je i kulmina-c i j a t u r i s t i Ë k e s e z o n e . O v e godine u tvornici su traæili 47 sezonaca, a uspjeli su zaposliti 30-ak. Prvi puta u umaπkoj tvor-nici PovrÊe zaposlilo se i dese-tak sezonaca iz Koprivnice.

- To su mladi i vrlo vrijedni radnici kojima su ovo prva æi-votna radna iskustva. Mi u tvor-nici pokuπali smo im maksimal-no izaÊi u susret, jer na tim poslovima se ne moæe baπ pre-viπe zaraditi, pa smo preko

umaπ-Otkup i prerada rajËice u Tvornici PovrÊe Umag

RajËica je natprosjeËne kvalitete

Piπe i snimio: Boris Fabijanec

ke TuristiËke zajednice i Istratu-rista tim radnicima organizirali i osigurali smjeπtaj u depandan-sama kako bi imali minimalni dnevni troπak. U tvornici imaju gablec, a tijekom sezone prera-de rajËice nakon radnog vreme-na mogu se iÊi kupati vreme-na more. Dakle, ugodan spoj rada i odmo-ra - istiËe Milisav ManjiÊ.

InaËe, sezona otkupa i prerade rajËice trajat Êe, prema predvi-anjima Ëelnih ljudi PovrÊa, gotovo do kraja rujna.

S istarskih polja u umaπku Tvornicu PovrÊe stiæe rajËica vrlo visoke kvalitete

Usporedo s otkupom u Tvornici PovrÊe odvija se prerada rajËice, a za proizvodnju sjeckane rajËice potrebna je najkvalitetnija sirovina

Proizvodi Podravkine

mesne industrije

Danica nagraeni za

kvalitetu na

meunarodnom sajmu

u Gornjoj Radgoni

4. str.

Podravkin periskop

Pripremio: Vlado Markota Sektor za razvoj poslovanja Razgovarao i snimio: Boris Fabijanec

Mladi i perspektivni Podravkin ka-dar Ivan KoliÊ roen je 1971.

godine. Zavrπio je Ekonomski fa-kultet u Puli, a kao πto voli isticati, radi od svoje petnaeste godine i to najviπe u turizmu. Od najjednostav-nijih poslova ”tekliÊa” do recepcio-nera, a jedno vrijeme bio je i vozaË kamiona. Nakon zavrπenog fakulteta Ëetiri godine radi u pulskoj modnoj trikotaæi Arena kao voditelj vele-prodaje, a od 1. oæujka ove godine zapoπljava se u Podravki na mjestu voditelja prodaje za kljuËne kupce. Oæenjen je i æivi u malom mjestu OrbaniÊi kraj Vodnjana.

Djelokrug rada od 30

metara do 300 kilometara

A kako je Ivan zamiπljao Podrav-ku prije njegovog dolaska i kako sada rezonira kao Podravkaπ, bilo je prvo pitanje za njega?

- Podravku sam uvijek gledao kao sinonim kvalitete i tvrtku u kojoj je poæeljno raditi. To miπljenje imam i sada, samo πto je to miπljenje kon-kretizirano kroz ljudske odnose koji tvore taj sloæeni sistem. U biti treba vremena dok se neke stvari ne

nauËe, pohvataju. U poËetku je bilo teπko, radite s puno ljudi koje osob-no ne poznajete, naËini komunika-cije su drugaËiji. Na prethodnom poslu imao sam u krugu od 30 metara sve πto mi je trebalo. A sada sve to imate na udaljenosti od 300 kilometara.

- ZnaËi, trebalo se prilagoditi no-vim uvjetima rada?

- Tako je, i mogu istaknuti kako je to vrijeme prilagodbe proπlo. Ono Ëime sam najzadovoljniji u naπem istarskom Predstavniπtvu su ljudski odnosi. Odnosi izmeu mene i go-spodina BiliÊa, mene i mojih putni-ka su totalno otvoreni i ne postoji niti jedna dilema koja se otvoreno ne rjeπava.

Mladost kreira pozitivno

okruæenje

- Podravka u Istri je priliËno speci-fiËna. Naime, osim Vas na istarskom træiπtu radi i sedam putnika koji su

pitanje trajanje turistiËke sezone, koja bez obzira kakva je, nama puno znaËi.

S konkurencijom se

dobro nosimo

- Kako se borite s konkurencijom? - Konkurencija je svakim danom jaËa i sve je veÊa borba na polici, ali mislim da se s njom viπe nego dobro nosimo. Joπ uvijek imamo rezervi u odnosima s kupcima. Ove godine u Istri nije otvoren niti jedan veliki prodajni objekt, a tendencija u trgo-vini je da se sve viπe prometa ostva-ruje kroz velike trgovaËke lance. To su objekti kljuËnih kupaca ili regio-nalnih kupaca koji su se uspjeli isprofilirati svojom ponudom, i koji ostvaruju odliËne rezultate.

Skladiπte u Umagu je

neodgovarajuÊe

- Dugogodiπnji problem Podravke u Istri je skladiπni prostor.

- VeÊ sama lokacija skladiπta u Umagu je upitna. Konfiguracija Istre kao poluotoka pokazuje kako je Umag daleko od svega. Razmiπlja-nja o novoj lokaciji skladiπta posto-je, ali sve se to joπ uvijek sporo odvija. Sadaπnje skladiπte u Umagu je neodgovarajuÊe po svim pitanji-ma - od visine skladiπta, loπe beton-ske podloge, nikavog osvjetljenja do izuzetno teπkih uvjeta za rad skladiπnog osoblja. Uz to, tijekom

turistiËke sezone postoje velike osci-lacije i promet se zna u roku jedno-ga mjeseca udvostruËiti. To nam stvara probleme dodatnoga angaæi-ranja ljudi, prekovremenih sati te dodatni napor kako terenskog oso-blja, tako i logistike.

- Kako ipak rjeπavate te probleme? - »ujte, snalazimo se kako znamo i umijemo. Ove godine smo to rela-tivno dobro odradili, jer na nivou distributivnog centra u Umagu kori-stimo oko 95 posto vlastiti prijevoz, tako da smo jako puno smanjili troπkove distribucije. Istina je da smo preseljenjem Studenca ipak ma-lo odahnuli, jer to nam je bio veliki problem. No, i dalje obavljamo di-stribuciju proizvoda Studenca za dio kupaca iz Umaga i za Istraturist.

Radi se od jutra

do mraka

- Ivane, recite nam kako izgleda jedan radni dan voditelja prodaje za kljuËne kupce u Istri?

- Ustajem u πest sati i ovisno da li se nalazim s putnicima na terenu, na posao dolazim oko 8, 8 i pol sati. Kada sam u uredu odraujem sve potrebne administrativne poslove i Ëesto puta je moj povratak kuÊi bez ruËka ili marende oko 21 sat!

- Je li Podravka adekvatno nagra-uje takav angaæman?

- Vjerovatno je to priËa o kojoj sam maloprije govorio da je takav angaæman djelomiËno i rezultat mog uvoenja u posao πto od mene zahtijeva dodatno angaæiranje. Mo-æda Êu veÊ iduÊe sezone biti kuÊi ranije. To bi zaista bilo O.K.

- Ivane, na kraju pitanje - πto za vas znaËi Podravka i πto od nje oËeku-jete?

- Vrlo mi je drago πto sam dobio priliku u Podravki da pokaæem koliko vrijedim i koliko vrijedi moja mlada prodajna ekipa. Mislim da Êemo mi svoje pravo lice pokazati iduÊe godine, iako smo do sada pokazali odliËne rezultate, ali s obzi-rom na to da svi skupa joπ uËimo, mislim da Êemo biti joπ bolji. Isklju-Ëivo radimo timski, imamo dobru podrπku iz centrale i za nas Êe se joπ i te kako Ëuti - rekao je na kraju razgovora vrlo optimiËno raspolo-æeni Ivan KoliÊ.

Razgovor s voditeljem prodaje za kljuËne kupce Regije Istra i Primorje Ivanom KoliÊem

Mlada prodajna ekipa Podravkaπa

-dobri prodajni rezultati u Istri

takoer novi u redovima Podravke. Kako se ta mladost uspjela uklopiti u Podravkino poslovanje?

- Mi smo imali sreÊu πto nam je od samoga poËetka rada pomagao gos-podin Marijan Plahinek. On je i mene uveo u specifiËnosti progra-ma i naËina rada Podravke. Jedno je prodavati tekstil, a drugo je proda-vati prehranu. Recimo da je oko 70 posto sliËnosti vezano za odnose s kupcima, ali 30 posto je vezano za specifiËnost robe i odnosa. Ipak je to druga branπa. Prodajno osoblje svo-jom mladoπÊu, motiviranoπÊu i do-datnom aktivnoπÊu kreira pozitivno okruæenje, te joπ uvijek stvara nova iskustva. U ovaj smo posao svi mo-rali uloæiti puno viπe rada, energije i truda nego da smo imali neko veÊe prodajno iskustvo. No, ujedno je to i naπa prednost, jer nismo optereÊe-ni s nekim stvarima iz proπlosti, nego iskreno ulazimo u neke nove odnose.

Nama turistiËka sezona

puno znaËi

- Recite nam kakvi su ovogodiπnji turistiËki rezultati u Istri?

- Ovogodiπnje turistiËke rezultate u Istri najbolje Êe pokazati brojke na kraju sezone, ali ono πto mi svako-dnevno vidimo na terenu to je defi-nitivni podbaËaj sezonskih objekata u kampovima. Osnovni razlog tome je πto su gosti primijetili ne malu razliku u cijenama izmeu tih obje-kata i velikih prodajnih objeobje-kata koji su malo udaljeniji od mora, a poja-vili su se unazad nekoliko godina. Jednostavno, ti objekti svojom atrak-tivnoπÊu i niskim cijenama privlaËe goste. Upravo zbog toga mi imamo vrlo dobre prodajne rezultate u veli-kim objektima, a to znaËi da se dio potroπnje iz sezonskih kampova pre-bacio u objekte koji rade cijelu godinu. - Nekoliko rijeËi o rezultatima po-slovanja Podravke u Istri.

- Ove godine u odnosu na lani biljeæimo porast prodaje od desetak posto i nadam se da Êemo taj trend i zadræati. To govorim za prvih se-dam mjeseci, a i u kolovozu biljeæi-mo dobre rezultate. Sada je osnovno

Skladiπte u Umagu - potrebna su suvremenija rjeπenja

Distribucija robe obavlja se vlastitim prijevozom, pa su smanjeni troπkovi Ivan KoliÊ

Sva je Amerika zaustavila dah nakon govora πto ga je nedavno odræao poznati crni komiËar Bill Cosby, kritizirajuÊi otvoreno svoje sunarodnjake Afro-amerikance. Optuæio ih je da su lijeni, te da za svoju loπu sreÊu spremno optuæuju druge, govoreÊi: “Bog je tako htio”, umjesto da krivca potraæe u sebi samima. Govorio je o trudnim tinejdæerkama, djeci koja bez nad-zora jure okolo s oruæjem u rukama, te crnim koπarkaπima, od kojih neki nisu nauËili ni Ëitati ni pisati, uspr-kos Ëinjenici da su postali milijuna-πi. Amerika je odjednom uzavrela. PolitiËka korektnost i pretpostavka da postoje stvari o kojima je bolje ne govoriti, odjednom su nestali. Indus-trija reklamiranja je smjesta reagirala. Nekoliko velikih reklamnih kam-panja u kojima sudjeluju crni spor-taπi i glumci su naglo “suspendira-ne”. Situacija je teπka, posebno ako se imaju u vidu Olimpijske igre na kojima su tamnoputi Amerikanci glavne zvijezde. Donedavno ogla-πavaËi su æeljeli da njihove sokove ili jogurte oglaπavaju uspjeπni cool sportaπi. Sada se postavljaju potpu-no drugaËija pitanja; ne pita se viπe sportaπe o njihovoj πansi za osvaja-njem sportskih odliËja na Olimpija-di, veÊ ih se pita o njihovom obrazo-vanju, porodici, πkoli koju pohaaju njihova djeca i sliËno….

Nakon Cosbyjevog govora, koji je razbio tabu, proizvoaËi FMCG proizvoda viπe ne æele nepismene ili kriminalne tipove u svojim ogla-sima. Interes npr. za Tysona, pozna-tog kavgadæije naglo je opao. Cijela situacija se ne ograniËava samo na crne Amerikance, veÊ i na Latinose takoer. Reklamne kampanje u ko-jima su zvijezde brazilski nogome-taπi, koji su od svog neznanja napra-vili vrlinu, odjednom su povuËene s nekoliko TV postaja. »ini se da je ovih dana neznalicama konaËno od-zvonilo, barem u reklamnim kam-panjama u Americi.

Koji su hrvatski idoli i kako oni kotiraju u reklamnim kampanjama h r v a t s k i h p r o i z v o  a Ë a F M C G proizvoda? Oduvjek je bilo vrlo os-jetljivo vezati imidæ kompanije za jednu stvarnu, æivu osobu iz javnog, sportskog ili umjetniËkog miljea. Sve bi dobro funkcioniralo dok je karije-ra zvijezde iπla uzlaznom putanjom. Problemi bi nastajali kad bi zvijezda uËinila neπto neprimjereno i nepri-hvatljivo kompaniji koja ju je uzela za svoju promociju.

Podravka je u svojoj dosadaπnjoj praksi odabira populanih osoba u svojim promidæbenim kampanjama imala sreÊe, a vjerojatno i znanja da odabere prave. Ipak, svi su oni samo ljudi od krvi i mesa, pa opreza nikad dosta ….

Ameri

viπe

ne æele

neznalice u

reklamama!

naπa posla

Piπe: Æeljko Kruπelj Piπe: Alen KiπiÊ

Snimio: Nikola Wolf

U novoformiranoj organizaciji Podravke ustrojen je i Sektor Poslovna kvaliteta. On je na neki naËin nasljednik dosadaπnjeg Upravljanja kvalitetom uz pone-πto proπirene nadleænosti. Pove-zuje ih i to πto je na Ëelu Sektora i dalje ostao Marijan JuriÊ koji

za naπ list govori o zadatku no-vog sektora, te o ukupnoj reor-ganizaciji u Podravki:

- Organizacijska struktura je jedna od implementativnih di-menzija strategije. Ova je orga-nizacija napravljena na temelju glavnih poslovnih procesa, pro-cesa potpore i njihove poveza-nosti i meudjelovanja. Ona po-tpunije definira nadleænosti, odgovornosti i ovlaπtenja i tre-bala bi omoguÊiti lakπe upravlja-nje poslovnim sustavom Pod-ravke i ubrzati poslovnu komu-nikaciju unutar Grupe. Dobra je strana ove organizacije πto daje podlogu za jaËe usmjerenje na kupce i potroπaËe i omoguÊava bræe procesuiranje njihovih zah-tjeva i oËekivanja prije svega zbog integrirane strukture kljuË-nih funkcija. Poznato je da je dobra organizacija samo jedan od preduvjeta uspjeπnosti. Uvi-jek je glavni teret na ljudima.

- Sektor Poslovna kvaliteta je na neki naËin novi, koje su njegove zadaÊe i koja je njegova uloga?

- Poslovna kvaliteta nastala je iz dosadaπnjeg Upravljanja kvalite-tom logiËnim proπirenjem podru-Ëja djelovanja. To obuhvaÊa sve poslovne sustave upravljanja koji se temelje na razliËitim normama i zahtjevima koji su uobiËajeni u poslovnom svijetu. Prije svega razvoj, implementaciju i odræava-nje sustava upravljanja kvalite-tom (ISO 9001), sustav upravlja-nja okoliπem (ISO 14000, EMAS), sustav upravljanja sigurnoπÊu hra-n e , z d r a v l j e m i s i g u r hra-n o π Ê u (HACCP, ISO 22000, OHSAS 18000), sustav upravljanja

sigur-noπÊu informacija (ISO 17099), sustav druπtvene odgovornosti (SA 8000), razliËiti sustavi prema zahtjevima kupaca (BRC, IFS, GFSI i sliËno). Tu je nadalje uspo-stava novog suuspo-stava za mjerenje performanci procesa za operativ-nu razioperativ-nu πto je temelj za praÊe-nje procesa i njihovo poboljπava-nje. Interna edukacija i osposob-ljavanje svih zaposlenika za prim-jenu spomenutih sustava i uprav-ljanje registriranim edukacijskim centrom za HACCP (RIPH-UK) takoer je u domeni Poslovne kvalitete. SlijedeÊe podruËje odnosi se na organizaciju i pro-voenje svih internih audita su-stava, audita dobavljaËa, audita potencijalnih partnera proizvod-nje u suradnji i ostalih procesa outsourcinga uz neprekidan su-stavni nadzor nad takvim proce-sima. Tu je i priprema svih ek-sternih audita sustava i proizvoda koje provode akreditirane certifi-kacijske kuÊe i kupci zainteresi-rani za proizvodnju privatnih mar-ki. Poslovna kvaliteta komunici-ra s kupcima i ostalim poslovnim partnerima po svim pitanjima su-stavnih zahtjeva za kvalitetu. Ovdje se pripremaju sva izvjeπÊa i podloge za redovno ocjenjiva-nje funkcioniranja sustava za Upravu i ostale razine menadæ-menta. Ovaj sektor i dalje ostaje kao funkcija podrπke Upravi i ostalim razinama menadæmenta Podravke i brine se o alatima za upravljanje.

- Vi ste i dosad bili na sliËnoj poziciji, πto za vas osobno znaËi nova funkcija?

- Puno viπe posla i uËenja. Ovo podruËje se jako brzo razvija i svakodnevno se pojavljuju nova i bolja rjeπenja, koja treba per-manentno pratiti i implementi-rati u svakodnevnu praksu. Po-slovna kvaliteta je nezamisliva bez pravog timskog rada i pro-jektnog pristupa. To smo veÊ dosta dobro razvili do sada, a sada imamo priliku da to prene-s e m o i n a d r u g e d i j e l o v e Podravke. Pozitivna atmosfera timskog rada, pozitivan stav pre-ma promjenapre-ma i neprekidnom uËenju, znanje, vjeπtine i isku-stvo je izuzetno velika vrijednost zaposlenih u sektoru Poslovne kvalitete i to treba odræati i una-prijediti.

Osobno oËekujem podrπku Uprave za ovo zahtjevno podru-Ëje i dobru suradnju sa doslovce svim organizacijskim dijelovima. KonaËno, to ni do sada nije izo-stalo pa smo u Podravki veÊ uspjeli izgraditi jedan respekta-bilni i originalni pristup sustavi-ma upravljanja i na tom podru-Ëju nimalo ne zaostajemo za kompanijama s kojima se sreÊe-mo na træiπtima.

- ©to su vaπi prvi zadaci? - Prvi koraci su veÊ u tijeku. Prije svega tu se radi o reviziji kompletnog sustava upravljanja kvalitetom sukladno promjena-ma i konceptu koje je donijela

O reorganizaciji u Podravki govori Marijan JuriÊ, direktor Sektora Poslovna kvaliteta

Poslovna kvaliteta bit Êe podrπka Upravi

i ostalom menadæmentu

ova organizacija. Analiziraju se svi prije uspostavljeni procesi i po potrebi redefiniraju, inovira-ju i dokumentirainovira-ju. Ovaj posao Êe biti zavrπen do kraja godine. To je prioritet radi odræanja cer-tifikata koje posjedujemo i radi uËinkovitijeg odvijanja poslovnih procesa. Fokus je na upravljanju procesima i ukljuËivanju novih nadleænosti, ovlasti i odgovor-nosti koje je donijela nova orga-nizacija. Paralelno Êemo prove-sti samoprocjenu u novim orga-nizacijskim uvjetima prema eu-ropskom modelu poslovne izvrs-nosti kako bismo Upravi πto prije predloæili prioritetne projekte poboljπanja u sklopu prve razi-ne poslovrazi-ne izvrsnosti. U vrlo kratkom vremenu predloæiti Êe-mo Upravi i pokretanje pilot projekta sustava upravljanja oko-liπem prema zahtjevima normnog niza ISO 14000 i EMAS-a, te sustava druπtvene odgovornosti prema zahtjevima SA 8000.

I dalje Êemo raditi na zapoËe-tim poslovima razvoja i imple-mentacije sustava upravljanja kvalitetom za Danicu d.o.o. i KoprivniËku tiskarnicu d.o.o., kako bi do kraja godine ove cjeline bile spremne za certifi-kaciju. U pripremi je projekt uvo-enja ISO 9001 u Ital-Ice d.o.o., te pripreme za provjeru certifi-kata u Maarskoj i Poljskoj. Isto tako, implementirat Êemo su-stav upravljanja sigurnoπÊu hra-ne u Mlinu i Pekari.

Marijan JuriÊ

Ovih su dana u Dnevniku objavlje-ni nesluæbeobjavlje-ni polugodiπnji rezultati poslovanja vodeÊih hrvatskih preh-rambenih tvrtki. Iako se joπ oËekuje objava konsolidiranih rezultata, nes-porno je da je prvih πest mjeseci 2004. za proizvoaËe hrane bilo os-jetno uspjeπnije nego isto razdoblje proπle godine. Dokazuje to i podatak da je ukupni prihod u 11 od ukupno 15 analiziranih tvrtki rastao izmeu dva i pet posto u odnosu na proπlo-godiπnje razdoblje. No, joπ je vaænije da je napokon zaustavljen i trend pada neto dobiti u uspjeπnijim tvrtka-ma. Usporedbe radi, u proπlogodi-πnjih je πest mjeseci u tih 15 tvrtki ukupna neto dobit iznosila 545,2 milijuna, dok je u aktualnom polugo-diπtu narasla na 636,8 milijuna kuna. Meu prehrambenim tvrtkama koje su najzasluænije za preokret u pozi-tivnom profitnom trendu nalazi se i Podravka. Njen proπlogodiπnji

πesto-mjeseËni minus od veÊ svima dobro znanih 29,2 milijuna kuna pretvoren je u respektabilnih 52,6 milijuna ku-na neto dobiti. RijeË je o kvalitativ-nom skoku od Ëak 81,8 milijuna kuna, πto je pribliæno i ukupnom rastu dobiti u svih 15 tvrtku u spome-nutom razdoblju. Za Podravkin je rast presudnu ulogu imao ponovni uzlet Vegete u Poljskoj i rast ukupne prodaje na joπ nekoliko vaænijih ino-zemnih træiπta.

Jedina tvrtka koja se u takvom sko-ku moæe usporeivati s Podravkom je Zvijezda, tvornica ulja koja je jedan od segmenata Agrokora, zabiljeæivπi porast neto dobiti od 59 milijuna kuna. Dnevnikovi novinari taj feno-men objaπnjavaju, osim prodajom gotovih proizvoda, i uspjeπnijim tr-govanjem trgovaËkom robom, mate-rijalima i sirovinama, kao i prodajom zemljiπta u zagrebaËkoj Branimirovoj ulici.

Na treÊem je mjestu Lura, koja je takoer iz minusa preskoËila u osjet-niju pozitivu od 31,8 milijuna (sa -13,9 na +17,9!), uobiËajeno je uspje-πna duhansko-turistiËka Adris gru-pa s rastom dobiti od 23,3 milijuna, a Ëetvrta je KarlovaËka pivovara, proπle godine takoer s negativ-nim rezultatom (-2,2 milijuna), s kvalitativnim pomakom od ukup-no 18,8 milijuna (+16,6 milijuna). Zapaæen su rezultat ostvarili i zagrebaËki Kraπ, »akoveËki mlinovi i bjelovarski Koestlin.

Neπto loπije rezultate od proπlogo-diπnjih, iako su i oni natprosjeËni, ostvarila je ZagrebaËka pivovara, koja je s 105,5 milijuna pala na “samo” 72,4 milijuna neto dobiti, πto se objaπ-njava poveÊanim marketinπkim ula-ganjima. Neπto sliËno je zabiljeæeno u Francku (pad sa 47,6 na 31 milijun dobiti) i Koki (sa 17,3 na 15,2 miliju-na). Zanimljiv je i fenomen

Agroko-rovih tvrtki Ledo i Jamnica. Obje su i u prethodnih πest mjeseci bile profi-tabilne, no profit najveÊe hrvatske tvornice sladoleda pao je sa 34,7 na 20,6 milijuna kuna, dok je kod Jamni-ce taj podbaËaj bio joπ izraæeniji: s proπlogodiπnjih 36,1 milijun kuna pro-fit se gotovo prepolovio na 19,7 mi-lijuna. U toj kompaniji to kratko ob-jaπnjavaju velikim ulaganjima i nepo-voljnim vremenskim prilikama u spo-menutom razdoblju, tako da je i neπto razumljivija nervoza koju je Agrokor u medijima ispoljio u pogle-du tretmana mineralnih i izvorskih voda u svom trgovaËkom lancu Kon-zum.

Nakon objave polugodiπnjih rezul-tata, zvona na uzbunu veÊ se Ëuju u OsjeËkoj pivovari, buduÊi da je ona s proπlogodiπnje dobiti od 2,9 milijuna pala u minus od 3,3 milijuna. Njen glavni menadæer veÊ je napustio tu tvrtku, jer mu nije pomoglo ni

objaπ-njenje kako je gubitak vezan uz sna-æniji proboj na izvozna træiπta. ©teta je, meutim, da se u Dnevnikovoj analizi nije za usporedbu naπla i koprivniËka pivovara Carlsberg. Svo-jevrsni je fenomen i Zdenka iz Veli-kih Zdenci, koja uspjehom smatra svoj polugodiπnji gubitak od 14,8 milijuna kuna, kao i izvjesni pad ukupnog prihoda, s obzirom na to da je godinu dana ranije minus iznosio 15,8 milijuna kuna.

Zanimljivo je i miπljenje pojedinih gospodarskih analitiËara da ukupni pozitivni pomak u poslovanju preh-rambene industrije ne mora znaËiti da Êe one na kraju tekuÊe godine iskazati i iznimno dobre rezultate, odnosno da Êe pokuπati nadmaπiti rekordnu 2002. godinu. Mnoge Êe, naime, poËeti koristiti porezne sav-jetnike u cilju manjeg poreza na dobit, kako bi novac umjesto dræavi, ali i dioniËarima, otiπao u razvoj.

U prehrambenim tvrtkama opet raste dobit

Podravkina mesna industrija Dani-ca je na poznatom Poljoprivrednom i prehrambenom sajmu u Gornjoj Rad-goni u Sloveniji primila Ëetiri prizna-nja za kvalitetu svojih proizvoda. Sre-brnu medalju za kvalitetu struËni ocje-njivaËki sud dodijelio je poznatom Podravkinom goveem gulaπu te Ëaj-noj paπteti, dok su bronËanom meda-ljom nagraeni Leo jetrena paπteta i

Meunarodni poljoprivredni i prehrambeni sajam u Gornjoj Radgoni u Sloveniji

Proizvodi Podravkine mesne industrije

Danica nagraeni za kvalitetu

mesni ragu. Podravka je prijavila baπ ta Ëetiri proizvoda, buduÊi da su oni veÊ etablirani na slovenskom træiπtu. Podravkina mesna industrija posje-duje izvozni broj HR139 pod kojim veÊ viπe od dvadeset i pet godina izvozi na træiπta πirom svijeta. Trenu-taËno je Podravkina mesna industrija Danica jedna od tri hrvatske mesne industrije koja ima dozvole

nadleæ-nih sluæbi za izvoz u sve zemlje svijeta, a sada izvozi u njih dvadese-tak. U Podravkinoj mesnoj industriji Danici cjelokupan proces od kontro-la sirovina, ambakontro-laæe, proizvod-nog procesa do gotovog proizvoda je od samog poËetka pod apsolut-nom kontrolom, a osim u kompaniji nad-zire se i u neovisnim vanjskim

labo-ratorijima. A. K.

Najbolja hrvatska atletiËarka Blanka Vla-πiÊ nedavno je u πved-skom Bastaadu ek-splodirala. U skoku uvis pobijedila je s pre-skoËenih 202 centime-tara, πto je novi nacio-nalni rekord (prijaπnji je takoer bio Blankin - 201 cm) i treÊi rezul-t a rezul-t u s v i j e rezul-t u o v e godine. Tjedan dana kasnije u Parizu pre-skaËe 199 cm. Blanka VlaπiÊ - kad je zdrava - visinu oko dva metra preskaËe kao od πale. Svi ti rezultati sjajna su uvertira za Olimpij-ske igre i jedino je posljedice preboljele viroze mogu omesti da postigne æeljene -olimpijske visine. A o

Prehrana poznatih sportaπa - Blanka VlaπiÊ

Jedem samo bijelo meso

i ribu te jako puno povrÊa,

a pijem - Studenu

vaænosti zdrave prehrane za postizanje tih vrhunskih sportskih rezultata Blanka VlaπiÊ kaæe:

Kasne obroke i veËeru izbjegavam

- Vrhunski sportaπi kao i svaki Ëovjek moraju paziti na prehranu, no sportaπi posebno zato πto u tijelo moraju unijeti odreenu koliËinu proteina, ugljikohidrata, vitamina, svih tih tvari koje su potrebne. Moj sport je posebno specifiËan i moram jako paziti na tjelesnu teæinu koja mora biti idealna. Na moju visinu od 193 cm oduzima se od tih 93 20 do 25 kilograma i tu se dobiva idealna teæina. Tu se uvijek treba dræati neki balans i ne smije biti puno oscilacija. Dakle, moram uvijek paziti na prehranu. Moram reÊi da izbjegavam veËerati, kasno jesti jer moj metabolizam je jako spor i onda kada idem spavati sve to mi se ne uspije razgraditi kako treba. DoruËak je definitivno obilan, najobilniji, jaËi od ruËka, jer smatram da za svaki poËetak dana treba imati dovoljno energije. U svakom obroku pokuπavam uzeti idealan omjer proteina i ugljikohidrata, znaËi da ne bude samo meso, samo povrÊe ili samo tjestenina. Dakle, treba jesti raznovrsno. Nisam od onih osoba koje broje kalorije, jer znam πto mi odgovara i πto je idealno za mene.

Najzdravije je piti Ëistu izvorsku vodu Studenu

- Blanka, koliko obroka prakticirate dnevno?

- Ja u biti doruËkujem i ruËam, a sve πto izmeu pojedem je voÊe, neπto jako malo. Kao πto sam rekla, izbjegavam veËeru, pijem puno tekuÊine, bilo vodu - dakako, samo Studenu - jer voda iz πpine (vodovoda) baπ i nije najzdravija. Takoer volim popiti od Studene ledeni Ëaj, a sve one sokove sa πeÊerom izbjegavam. Ne volim niti gazirana piÊa, a izbjegavam jesti i slatko u velikim koliËinama.

- Koja jela i kuhinju najviπe preferirate?

- Definitivno mediteransku. Ja nisam od osoba koje vole crveno meso. Volim samo bijelo meso i ribu te jako puno povrÊa - salate, ciklu, rajËice, krastavce, dakle laganu hranu. Zbog usporenog metabolizma Ëak izbjegavam i neke vrste tjestenina koje mi teπko padaju na æeludac.

Treba jesti raznoliku kuhanu hranu

- ©to biste poruËili mladima - kako se hraniti da se postane vrhunski sportaπ? - Svim mladima bi preporuËila da se klone brze prehrane. To je stvarno katastrofa, ne samo zbog izgleda, veÊ i zbog zdravlja. Sigurno Êe bolje izgledati ako Êe se kvalitetnije hraniti, πto na neki naËin i uveseljava Ëovjeka. PreporuËila bih im da ne preskaËu obroke, da jedu raznoliku kuhanu hranu, πto je najvaænije. Ne moraju se mladi niËega odricati, ali sve to mora biti u umjerenim koliËinama.

- Postoji li u vaπem æivotu trenutak kada se moæe popiti Ëaπa dobrog vina ili piva?

- Sigurno, kvalitetno crno vino je jako dobro za srce. Pivo je takoer OK, posebice nakon natjecanja za opuπtanje miπiÊa, ali ja osobno ne volim pivo. Ne volim niti crno vino, moæda popijem koju bevandu od bijeloga vina, ali najviπe volim poslije jela, treninga ili natjecanja popiti prirodnu izvorsku vodu Studenu.

O Olimpijadi Êu razmiπljati kada doem u Atenu

- Blanka, neizostavno pitanje za kraj. Vaπa oËekivanja na Olimpijadi? - Ne analiziram svoja oËekivanja. SkaËem iz natjecanja u natjecanje i to mi je zapravo kao neki moto. Kada razmiπljam o iduÊem natjecanju, koncentri-ram se na njega, πto Êu napraviti prije te odraujem treninge kako treba. Glupo mi je bez veze troπiti energiju, jer imam dovoljno iskustva da se mogu jako brzo pripremiti, psihiËki koncentrirati uoËi samog natjecanja. Kada sve to poËne, onda treba puna koncentracija, a sve prije toga je gubljenje enrgije. Tako i s Olimpijadom. Kada doe, ja Êu razmiπljati o njoj. Tako se rjeπavam pritiska, lakπe mi je - rekla je na kraju razgovora najbolja hrvatska atletiËarka Blanka VlaπiÊ, s kojom smo razgovarali prije njenih zdravstvenih problema (viroze) πto je poremetilo njezine pripreme za Olimpijske igre.

Na posljednjoj sjednici prije ljetnog raspusta, Hrvatski sabor donio je “ Z a k o n o p r o v o  e n j u o d l u k e Ustavnog suda od 12. svibnja 1998. godine”, odnosno zakon o povratu duga umirovljenicima. Ono πto se iz Sporazuma izmeu Vlade i Hrvatske stranke umirovljenika trebalo ispuniti u prvih 100 dana realizirano je u roku i na zadovoljstvo umirovljenika - dodatak od 100 kuna i πest posto postao je sastavni dio mirovine, a mirovine Êe se dvaput godiπnje usklaivati samo s rastom plaÊa svih zaposlenih u RH. »ak je, iako to nije bilo u Sporazumu, porezna osnovica za plaÊanje poreza pomaknuta sa 2.550 kuna na 3.000 kuna. Osim toga pomaknuti su i cenzusi za plaÊanje zdravstvene participacije - za Ëlana obitelji sa 1.330,40 na 1.516,32 i za samce sa 1.729,52 na 1.939,39.

Nakon dugotrajnih pregovora o naËinu vraÊanja duga Sanaderova Vlada predloæila je, za njih, jedino moguÊe rjeπenje - “keπa” nema, dræavnih obveznica zbog novog zaduæivanja dræave nema, ponudila je vrijedne dionice javnih poduzeÊa i dræavnu imovinu. Usvojenim za-konom ureuju se osnovna pitanja:

1. Svrha predloæenog Zakona je obeπteÊenje korisnika mirovina sukladno odluci Ustavnog suda. ObeπteÊenje bi se izvrπilo u sklopu

posebnog Zakona o fondu, koji bi se u tu svrhu osnovao, a Ëiji Ëlanovi bi bili korisnici mirovina, koji bi u fondu imali udjele prema visini izraËunatog duga. Vlada se obvezala da Êe u fond dati kvalitetne dionice i dræavne nekretnine, fondom Êe upravljati u m i r o v l j e n i c i , o d n o s n o n j i h o v menadæment, koji Êe stvarati dobit za isplatu duga. Zakon o fondu i svi ostali vaæni detalji oko toga, kakav fond, koje dionice i koje nekretnine, bit Êe gotovi za rujansku saborsku proceduru.

2. Pravo na obeπteÊenje imaju korisnici starosne, prijevremene, invalidske i obiteljske mirovine, koji su mirovinu ostvarili prema opÊim propisima. ObeπteÊenje se ne odnosi na mirovine odreene posebnim propisima i pod povoljnijim uvjetima. NaËin utvrivanja obeπteÊenja je razlika izmeu mirovine koja bi pripadala korisniku u razdoblju od 1. rujna 1993. do 31. prosinca 1998. godine (kad je nastao dug) i isplaÊene mirovine i drugih mirovinskih primanja za to razdoblje. Na ime obeπteÊenja za kamatu odreen je pauπalni iznos od 2,3 milijarde kuna. 3. Utvrivanje pripadajuÊe razlike duga izvrπiti Êe Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje za svakog korisnika mirovine po sluæbenoj duænosti u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. NeÊe se posebno izdavati rjeπenja,

veÊ samo obavijesti o visini duga, odnosno o udjelu u fondu, a ukupna Êe vrijednost duga biti temelj za odreivanje poËetne vrijednosti i m o v i n e t o g p o s e b n o g f o n d a . Odredbe ovog Zakona odnose se na k o r i s n i k e m i r o v i n a , k o j i m a j e mirovina u isplati na dan stupanja na snagu ovog Zakona, kao i korisnika m i r o v i n a k o j i m a j e m i r o v i n a o b u s t a v l j e n a z b o g p o n o v n o g zaposlenja. U sluËaju smrti korisnika mirovine pravo nasljeivanja imaju nasljednici prvog nasljednog reda. Zakonom je utvren rok od godinu dana u kojem Êe se osnovati i poËeti s radom taj posebni fond.

Nacrt Zakona o umirovljeniËkom fondu joπ uvijek nije ugledao svijetlo dana - iako je rok proπao, umi-rovljenici ga joπ nisu dobili. Stigao je do premijera Sanadera, koji ga je vratio na doradu, jer tekst zakona nije sadræavao prilog s popisom javnih poduzeÊa Ëije dionice ulaze u fond, kao ni dræavne imovine koja ulazi u povrat duga.

©to se tiËe redovnog polugodiπnjeg usklaivanja mirovina, Dræavni zavod za statistiku joπ uvijek nije objavio koliki je bio rast plaÊa u prvom polugodiπtu. Kako je veÊ poznato, prema izmjenama tog zakona, od 1. srpnja mirovine se usklauju samo s rastom plaÊa. Koliko Êe to biti, umirovljenici Êe vidjeti u rujnu, kad Êe u mirovini za kolovoz primiti i zaostatak za srpanj.

Kutak za umirovljenike

Piπe: Æeljko ©emper

Piπe: Mladen PavkoviÊ Snimio: Nikola Wolf

Na poslovima nadzornog inæenjera za strojarske instalacije i opremu u Podravkinom Inæenjeringu d.o.o. veÊ je godinama zaposlen Goran SaËer,

koji u naπoj tvrtki radi 29 godina. Jedno kraÊe vrijeme proveo je u Odr-æavanju kao tehnolog i rukovodilac. - Kad sam doπao u Podravku, tada je ona poËela svoju ekspanziju na træiπtu i nagli razvoj - rekao je. - Broj zaposle-nih u ono se vrijeme kretao oko 5500, da bi se veÊ u slijedeÊih desetak godina ta brojka popela na oko 9000! U to vrijeme, πto je posebno zanimlji-vo, skoro se svake godine izgradila barem jedna tvornica ili pogon, a na træiπte je izaπlo po nekoliko novih proizvoda. Podravka je bila glavni motor razvoja grada i Podravine. Sve vaænije objekte u Koprivnici, veÊinu druπtvenih stambenih objekata tako-er je izgradila Podravka. U to vrijeme naπa je tvrtka prerasla u najjaËu pre-hrambenu industriju na podruËju biv-πe Jugoslavije s nekoliko stotina razli-Ëitih artikala na træiπtu. Da biste vidjeli koliko je to bilo snaæno, treba reÊi da je u Domovinskom ratu prehranila gotovo cijelu vojsku i da je u isto vrijeme iz Podravke u postrojbama Hrvatske vojske bilo preko 1400 voj-nika! A naπi proizvodi cijelo su vrijeme bili prisutni na svim træiπtima Europe. SaËer je potom naglasio kako, po njegovu miπljenju, Podravka pomalo gubi primat lidera u hrvatskoj pre-hrambenoj industriji, pa Ëak i u regiji.

- Nekih tvornica i proizvodnji nije se trebalo odreÊi, a neke je trebalo uzeti pod svoje okrilje. Osobito smo trebali uzeti mnoge propale trgovine i na taj naËin zadræati primat kao πto su to uËinili i Ëine drugi i sad nas pomalo ”gaze”. Kooperaciju nije tre-balo raspustiti zbog poljoprivredne proizvodnje u regiji i baziËne domaÊe i zdrave proizvodnje sirovina koje preh-rambena industrija, koja ima tipiËni hrvatski proizvod, i treba. Time bi se takoer razvijao ovaj kraj, a poπto su Podravci marljivi i vrijedni ljudi, to je trebalo iskoristiti na obostrano zado-voljstvo, a i zadovoljstvo kupaca.

Kad smo ga pitali kakva je razlika izmeu Podravke nekada i sada, odgo-vorio je:

- Mislim da je osnovna razlika πto se Podravka uspjela u teπkim vremenima rata i poraÊa obraniti od hrvatskog modela privatizacije i tajkunizacije i πto tehnoloπki viπak radnika nije oti-πao na ulicu bez iËega, veÊ su otprem-nine bile koliko - toliko dobre, pogo-tovo u odnosu na ostale tvornice u Hrvatskoj. Veliku ulogu u tome odi-grali su graani Podravine kao i brani-telji jer nisu dali Podravku, tim prije jer im ona æivot znaËi, baπ kao i njihovim obiteljima.

Na pitanje gdje je Podravka u odno-su na druge sliËne tvrtke u Hrvatskoj, istaknuo je:

- Njen je poloæaj, πto se toga tiËe, zadovoljavajuÊi. Meutim, to ipak nije onakva Podravka kakvu bismo mi radnici uistinu æeljeli. Podravka je ranije imala cijelu sluæbu koja se bri-nula o svim potrebama i problemima radnika. Podravka je gradila i dijelila stanove, stambene kredite s povolj-nim kamatama, imala je odmaraliπta za godiπnje odmore, davala pomoÊ socijalno ugroæenim radnicima i nji-hovim obiteljima itd. Organizirala je rekreaciju za radnike, od toplica pa do skijanja, razne izlete i druæenja. Stan-dard i plaÊe bili su veÊi u odnosu na troπkove æivota nego πto su danas. Djeca radnika s duæim staæom imala su prednost kod zapoπljavanja, a po-sla je bilo za sve. Nekada nisu bile tako ogromne razlike u plaÊama, a odgovornost je bila veÊa i stroæa. Nije bilo toliko privilegiranih kao πto ih ima danas. Nekad su djeca radnika, a da ne govorim o sudionicima NOB-a,

Susret: Goran SaËer, nadzorni inæenjer u Inæenjeringu

Postoji velika razlika izmeu Podravke

nekad i danas

Goran SaËer

Zbog poznatih problema koje je Podravka imala s virusima sredinom kolovoza proπle godine donijeli smo odluku o zamjeni dobavljaËa antivi-rusnog programa, koja je realizirana u srpnju ove godine potpisom ugo-vora s novim dobavljaËem antivirus-nih programa.

Tako Êemo ubuduÊe na naπim ra-Ëunalima u Podravki umjesto So-phos Antivirus programa imati TREND MICRO OfficeScan.

Osim toga, poboljπat Êe se: 1. zaπtita od spam-a, tj. neæeljene elektroniËke poπte koju veÊina kori-snika elektroniËke poπte moæe pri-mijetiti i koja ometa korisnike u sva-kodnevnom radu,

2. pristup Internetu Êe biti sigurniji od sve naprednijih metoda krae lozinki ili brojeva kreditnih kartica od strane hakera s Interneta.

Aktivnosti na implementaciji novih antivirusnih programa veÊ su zapo-Ëele odmah nakon potpisa ugovora i u tijeku je pilot instalacija u Informa-tici.

U rujnu planiramo zapoËeti masov-niju akciju zamjene antivirusne pro-gramske podrπke, a uËinit Êemo sve πto je moguÊe kako ne biste imali bilo kakvih problema sa svojim raËu-nalom (usporenje i sl.) Ipak, korisni-ci Êe povremeno primijetiti da se neπto zbiva s njihovim raËunalom, pa odjednom viπe neÊe biti “munje” koja je oznaËavala prisutnost Sophos Antivirus programa veÊ Êe se pojaviti “plavi kruæiÊ”, koji znaËi da je na njihovom raËunalu TREND MICRO OfficeScan program. Unaprijed se takoer ispriËavamo za bilo kakve probleme koji se ipak mogu nepred-vieno javiti te molimo za razumije-vanje.

Kod nekih korisnika Êe djelatnici Informatike instalirati novi program, dok Êe se to kod veÊine korisnika dogoditi bez prisutnosti djelatnika Informatike.

Korisnike prijenosnih raËunala, koji su povremeno spojeni na mreæu po-zivat Êemo pojedinaËno - kako vam bude odgovaralo - tijekom rujna u Informatiku da ponesu svoja prije-nosna raËunala radi zamjene antivi-rusne programske podrπke kao i re-dovitog odræavanja operacijskog su-stava.

Ukoliko Êe biti bilo kakvih proble-ma u radu s vaπim raËunalom, moÊi Êete nazvati na broj telefona sluæbe Nadzora i podrπke korisnicima, in-terni telefon 1210, a sve daljnje oba-vijesti i upute dobit Êete putem elek-troniËke poπte ili neposredno.

Unaprijed se zahvaljujemo na razu-mijevanju.

Mladen KovaËiÊ

voditelj projekta imali prednost svugdje, a danas one

koji su sudjelovali u Domovinskom ratu svi deklarativno podræavaju i mno-go im obeÊavaju, a u praksi je sve to ipak malo drugaËije.

SaËer u narednom razdoblju vidi Podravku kao tvornicu koja Êe biti sve veÊa i unutar razvitka ovoga kraja, a u korist svih ljudi.

- Ona mora biti sigurna buduÊnost naπoj djeci i unucima. Profit i zado-voljstvo ljudi moraju biti zajedniËki interes - smatra naπ sugovornik te dodaje:

- Svojim sadaπnjim poslom relativno sam zadovoljan. Posao je zanimljiv i traæi puno iskustva i znanja kao i sva radna mjesta u Inæenjeringu. PlaÊa je takva kakva jeste. Mogla bi biti i veÊa. Jedino Ëime sam nezadovoljan je to πto nas starije radnike pomalo stavlja-ju «u stranufl, kao «niπta viπe ne zna-mofl, nikome viπe «ne trebamofl i tome sliËno. U zadnjih 25 godina ni jedan objekt u Podravki nije izgraen a da ga ja nisam radio zajedno s kolegama iz Inæenjeringa, od poËetka do kraja. To je jedno veliko iskustvo steËeno dugogodiπnjim radom koje bi u zapa-dnim europskim zemljama bilo cijenjeno i iskoriπteno, a kod nas to na æalost ipak nije tako. Mi smo radili i subote i nedjelje sa stranim i domaÊim izvoaËima, i to sa zadovoljstvom, jer smo imali pred sobom viziju da je to za naπu djecu, a danas smo svjedoci kako se i u naπoj tvrtki πtoπta raspro-daje. A Podravka nikom ne leæi na srcu kao nama starijima! Mi smo se odricali i izgradili je ovakvu kakva je danas.

Obavijest korisnicima

Informacijskog sustava

Podravka

U rujnu

poËinje

zamjena

antivirusne

programske

podrπke

Svojevrsno medijsko ”prozivanje” sin-dikalnih blagajni uzajamne pomoÊi da sluæe za kupovanje socijalnog mira ponukalo nas je da o tome neπto viπe Ëujemo u Podravkinim sindikatima pri kojima djeluju blagajne uzajamne po-moÊi radnicima. Razgovarali smo s predsjednicima ili voditeljima blagajni u Sindikatu PPDIV-a, Nezavisnom sin-dikatu (NSPK) i SINPOD-u (Sindikat Podravkinih djelatnika). Prvo smo æe-ljeli saznati ustrojstvo djelovanja bla-gajni uzajamne pomoÊi, a potom i o tome kakvo je njihovo miπljenje o “kupnji socijalnog mira”.

PoËeli smo s najmnogoljudnijim PPDIV-om koji broji 4400 Ëlanova, od kojih je 95 posto uËlanjeno u blagajnu za pomoÊ radnicima. Najviπa moguÊa pozajmica je 10.000 kuna s rokom vraÊanja najviπe 18 mjeseci. MoguÊe je, naravno, podiÊi i manji iznos, i na kraÊi rok vraÊanja, a traæitelj mora imati uËeπÊe ili ulog u visini jedne treÊine od iznosa pozajmice koju podiæe. Mjese-Ëni ulog iznosi od najmanjeg 50 do najviπe 300 kuna. ©tednjom se ostvaru-je pravo na pozajmicu na koju se plaÊa dva posto za manipulativne troπkove i otplaÊuje se zajedno s dobivenim “kre-ditom”. MjeseËno PPDIV putem BUP-a isplBUP-aÊuje izmeu 800 tisuÊBUP-a i milijun kuna za Ëlanove blagajne koji imaju uvjet za dobivanje novca. ProsjeËno se

na taj naËin zbrine stotinu do 130 ljudi. Voditeljica BUP-a Darinka Cmrk

rekla nam je da u sindikatu nemaju nikakvih problema s davanjem i otpla-tom pozajmica i premda su ljudi opte-reÊeni davanjima uredno otplaÊuju svoje obveze.

Sindikalna povjerenica PPDIV-a Podravke Ksenija Horvat o

namiriva-nju potreba radnika putem pozajmica rekla nam je:

- Bilo kakva blagajna bila, ona je, na neki naËin, kupovanje socijalnog mira. Kada netko mora koristiti sindikalnu blagajnu, znaËi da mu plaÊa nije do-voljna. Od danaπnje plaÊe ljudi si ob-jektivno ne mogu priπparati za odree-ne namjeodree-ne pa pribjegavaju posudbi. Istina, da ne postoji ovakav naËin podrπke sindikata, nemiri u Podravki bili bi sigurno izraæeniji. Poslodavac izgleda nije svjestan da mu sindikati neizravno idu na ruku. Ne znaËi to da mi to obavljamo u dogovoru s poslo-davcem, veÊ samo ublaæavamo finan-cijske poteπkoÊe na koje radnici naila-ze. Svi znaju da je zadovoljan radnik najbolji radnik, a mi æelimo da to bude, ali radimo na tome da socijalni poloæaj radnika poveÊavamo i na raËun poslo-davca.

Drugim rijeËima sindikat je u ovom sluËaju “tampon” koji ublaæava tenzije izmeu radniπtva i poslodavca. U kojoj mjeri to pogoduje poslodavcu teπko je odmjeriti tako da sindikat Ëini razne napore kako poboljπati socijalni status

zaposlenih. Jedna od takvih mjera je i akcija za poveÊajem plaÊa od pet posto πto bi stupilo na snagu poËetkom 2005.

* * *

Nezavisni sindikat (NSPK) kojemu se broj Ëlanova kreÊe izmeu 650 i 700 daje pozajmice samo svojim Ëlanovima i to iskljuËivo iz sindikalne Ëlanarine. Onima koji zatraæe pozajmicu mjeseË-no se isplati viπe od 100 tisuÊa kuna s time da je najveÊi iznos 5000 kuna. Radnici koji koriste pozajmicu ne pla-Êaju kamate ni bilo koje druge troπko-ve na “kredit”, a pravo na pozajmicu stjeËu nakon godinu dana Ëlanstva u sindikatu. Kao i kod drugih sindikalnih blagajni “pritisak” na blagajnu je se-zonskog karaktera, a molbe rjeπava posebna komisija. Ima takoer i pozaj-mica u izvanrednim sluËajevima. U sindikatu su, dosad, imali sitnijih pro-blema oko vraÊanja novca, ali to nije bitnije utjecalo na funkcioniranje bla-gajne.

O pomaganju radnicima putem kase predsjednica NSPK-a Martinka Mar-etko-VukoviÊ rekla nam je slijedeÊe:

- Kasom mi pomaæemo svojim Ëlano-vima i ne moæemo biti ”odgovorni” za kupnju socijalnog mira. Da su to bes-povratna sredstva, onda bismo mogli govoriti o tome. Kasu ne moæe dobiti onaj tko je ne moæe vratiti, πto iskljuËu-je “dræaniskljuËu-je lojtre” poslodavcu. Poslo-davac sufinanciranjem izleta na mno-go zmno-godniji naËin kupuje socijalni mir. Te novce bilo bi prirodnije usmjeriti ili

u plaÊu radnika ili za dar u naravi. Zaπto se viπak ne bi podijelio na sve koji su ga stvarali. Ako poslodavac ima bonuse, shodno tome trebali bi ih imati i radnici.

* * *

SINPOD “dræi” blagajnu uzajamne pomoÊi za sve djelatnike Podravke bez obzira da li su Ëlanovi ovog sindikata ili ne. Od sindikalne Ëlanarine ne daje se ni lipa za pozajmice, veÊ se one formiraju na temelju uloga pojedinca koji moæe iznositi, kao i u PPDIV-u, od 50 do najviπe 300 kuna Za dobivanje pozajmice radnik treba biti Ëlan kase najmanje πest mjeseci, a nakon toga moæe koristiti pozajmiËki iznos od 3, 6 ili 9 tisuÊa kuna. Rokovi za otplatu su 10 mjeseci za tri tisuÊe kuna, 15 mjeseci za πest tisuÊa i 18 mjeseci za devet tisuÊa kuna. InaËe, u blagajnu je uËla-njeno 260 osoba i na pozajmicu nema Ëekanja, jer se ostvaruje odmah nakon ispunjenih uvjeta. Kao i kod drugih kasa, u sluËaju smrti u obitelji ili lijeËe-nja, kasa se moæe dobiti i ”preko reda”. - ©to se tiËe spoËitavanja da na ova-kav naËin pomaæemo poslodavcu u uspostavi socijalnog mira, smatram da to mi ne radimo. Uostalom onda bi i banke bile te koje bi kupovale socijalni mir na globalnom planu. Naπa blagaj-na nema veze s poslodavcem, jer je to iskljuËivo meusobna sindikalna ispo-moÊ - rekao nam je Boæidar Flis,

voditelj blagajne uzajamne pomoÊi SIN-POD-a.

Kako djeluju kase uzajamne pomoÊi pri sindikatima u Podravki

PomoÊ radnicima ne znaËi i kupovanje socijalnog mira

OsnivaË i izdavaË:

PODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica

Glavni i odgovorni urednik:

Branko Peroπ

Redakcija lista:

Branko Peroπ, Alen KiπiÊ, Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ, Ines Banjanin i Slavko PetriÊ

Fotograf:

Nikola Wolf

Tisak:

KoprivniËka tiskarnica d.o.o. Koprivnica

Naklada:

8300 primjeraka

List izlazi svakog petka i primaju ga svi radnici besplatno.

Adresa uredniπtva: Ulica Ante StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica Telefoni - direktni: 651-505 (urednik) i 651-503 (novinari) Faks: 621-061 e-mail:novine@podravka.hr

NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA

Druπtvena prehrana

Jelovnik

30. 8. ponedjeljak: - Varivo grah s jeËmenom kaπom, kobasica, salata 31. 8. utorak: - Samoborski kotlet, krumpir pire, salata

1. 9. srijeda: - Varivo kelj, hrenovka, kolaË

2. 9. Ëetvrtak: - PeËenje ”©tefani”, restani grah, salata 3. 9. petak: - ©pek fileki, slani krumpir, salata

LijeËnik za vas

Piπe: dr. Ivo Belan

Obavijesti

Prodaja rashodovane pekarske peÊi

Podravka d.d. Mlin i pekara

Na osnovi statuta poduzeÊa “Podravka” d.d. objavljuje se prodaja rashodo-vane peÊi putem

javne prodaje - zatvorenim ponudama

dana 10. 9. 2004. u prostorijama “Podravka - Pekara” Koprivnica, A. StarËeviÊa 32, u 12 sati. Ponude i uplata jamËevine primaju se do 11 sati na blagajni Podravke.

Marka i tip Inventurni Godina PoËetna

poluautomatska peÊ, broj proizvodnje cijena (kn)

etaæna, ttz-a 120-r 1313 1976. 35.000,00

Navedeno sredstvo moæe se razgledati 10. 9. 2004. u Podravkinoj Pekari od 8 do 11 sati.

Pravo nadmetanja imaju sve pravne i fiziËke osobe koje uplate jamËevinu u iznosu od 20 posto poËetne cijene.

Sredstvo se prodaje po naËelu “vieno - kupljeno” bez prava na naknadnu reklamaciju, uz vlastitu demontaæu peÊi.

Porez i sve troπkove prijenosa snosi kupac.

Kupac koji je u nadmetanju kupio sredstvo, duæan ga je platiti i preuzeti u roku tri dana od odræanog nadmetanja. Nakon tog roka, a u sluËaju da kupac odustane od kupnje, gubi pravo na povrat jamËevine.

Podjela pileÊeg mesa

Sluæba prigodnih prodaja obavjeπtava radnike Podravke koji su naruËili pileÊe meso proizvoaËa Koke Varaædin, grupe Vindija, da Êe podjela biti 1. 9. (srijeda) od 13,30 do 15,30 sati u dvoriπtu Galantpleta, Kolodvorska 1.

Podjela svjeæeg i smrznutog programa mesa Danice

d.o.o.

Sluæba prigodnih prodaja obavjeπtava radnike Podravke koji su naruËili smrznuti program i svjeæe meso proizvoaËa Danice d.o.o. da Êe podjela biti 2. 9. (Ëetvrtak) od 13,30 do 15,30 sati u dvoriπtu Galantpleta, Kolodvorska 1.

Prodaja pureÊeg mesa

Sluæba prigodne prodaje obavjeπtava radnike Podravke da organizira prodaju pureÊeg mesa proizvoaËa Vindon d.o.o. Slavonski Brod, grupe Vindija Varaædin, uz moguÊnost plaÊanja na tri rate. Na ponudi su slijedeÊe kategorije svjeæeg pureÊeg mesa:

A) PureÊa krila, pakiranje 5 kg - 103,70 kn/pakiranje B) PureÊi file prsiju, pakiranje 5 kg - 240,95 kn/pakiranje C) PureÊi krilni batak, pakiranje 5 kg - 106,75 kn/pakiranje D) PureÊi batak, pakiranje 5 kg - 86,60 kn/pakiranje E) PureÊi zabatak, pakiranje 5 kg - 140,30 kn/pakiranje F) PureÊi file zabatka, pakiranje 5 kg - 164,70 kn/pakiranje

G) PureÊe meso filea zabatka za paprikaπ, (rezano kockice) pakiranje 5 kg - 164,70 kn/pakiranje

Predbiljeæbe najkasnije do 2. 9. na telefon 651-781; 651-954 ili e mail: marijan.slukiÊ@podravka.hr

Oni mogu napasti bilo gdje, bilo kada. »itava menaæerija mikroskop-skih napasti stalno juriπa na svaki dio naπeg tijela, traæeÊi put da uu u njega. Mnogi od tih napasti su bezo-pasni ili se lako njih rijeπimo. Drugi su nemilosrdne ubojice. I pored sve mo-Êi moderne medicine, smrtonosne in-fekcije predstavljaju rastuÊu prijetnju. I ne samo prijetnju nego se povreme-no i pojavljuju.

Prije samo nekoliko desetaka godi-na medicinski istraæivaËi su se poËeli hvaliti da je pobjeda nad zaraznim bolestima jednostvno samo pitanje vremena. DjeËja paraliza (polio) je obuzdana cjepivom, a velike boginje, ditferija, hripavac i tetanus su praktiË-ki nestali. Osim toga, proπirena upo-treba antibiotika pretvorila je teπke bolesti - tuberkulozu, sifilis, upalu pluÊa, bakterijski meningitis i kugu -u bolesti koje se mog-u lijeËiti ako s-u ”uhvaÊene” na vrijeme. Svojevremno se lijeËnicima i studentima poËelo govoriti: ”Nemojte previπe razbijati glavu sa zaraznim bolestima. Bolje da se koncentrirate na stvarne probleme, kao πtu su rak i srËana oboljenja”.

Takvo razmiπljanje bilo je zaustavlje-no pojavom niza bolesti, posebzaustavlje-no AIDS-a. Pogled na desetke tisuÊa mla-dih ljudi koji su nestajali zbog virusa o kojemu nitko niπta nije znao, bilo je otreænjavajuÊe iskustvo. SuoËena s AIDS-om i sa stalno rastuÊim brojem bakterija otpornih na antibiotike, me-dicinska profesija je joπ jednom mora-la pregrupirati svoje snage u borbi protiv uzroËnika bolesti. Viπe nije bilo pitanje: kada Êe zarazne bolesti biti

pobijeene? Bolje je pitati: gdje Êe se slijedeÊa smrtonosna poπast pojaviti? Izgledi da Êe se Ëovjek zaraziti ne-kom po æivot opasnom zaraznom bolesti joπ uvijek su vrlo mali, barem u razvijenom svijetu. Meutim, opas-nosti su dovoljno stvarne da potaknu medicinske istraæivaËe da viπe nauËe o tome kako bakterije uzrokuju bolest - i kako ih dræati pod kontrolom.

Naæalost, bakterije su ”pametnije” nego ljudi i prilagoavaju se svijetu punom antibiotika. Samo nekoliko godina nakon πto je penicilin doπao u πiroku upotrebu, pojavile su se prve otporne vrste bakterije - stafilokoki. Kako drugi novi antibiotici dolaze na træiπte, tako mikrobi, putem promjena u svojoj genetskoj strukturi, takoer pronalaze naËina da se odupru tim novim lijekovima. Danas je gotovo svaka patogena bakterija poznata me-dicini postala otporna barem na jedan antibiotik, a neke su imune i na viπe njih. Na primjer, nekoliko vrsta bacila tuberkuloze, koje se povremeno jave u raznim krajevima svijeta, ne mogu biti uspjeπno lijeËena sa standardnim antibioticima. Svojim ponaπanjem lju-di Ëine situaciju joπ gorom. Pacijenti Ëesto prestaju uzimati antibiotik Ëim se simptomi bolesti smire, meutim infekcija joπ nije u potpunosti svlada-na. To omoguÊuje djelomiËno otpor-nim bakterijama da ponovno napad-nu organizam. Osim toga, pacijenti oboljeli od neke virusne infekcije ne-kad traæe ili im je propisan antibiotik, premda su antibiotici bez uËinka na viruse. Ovaj postupak uniπtava osjet-ljive mikroorganizme, meutim isto-vremeno potiËe rast njihove ”braÊe” koja su otporna na antibiotike.

Najbolje medicinsko oruæje protiv bakterijskih i virusnih oboljenja je preventivno cijepljenje. PoËevπi s ve-likim boginjama (poËetkom 18. stolje-Êa), na takav naËin svladane su i bolesti kao πto su bjesnoÊa, djeËja paraliza, ospice, difterija, tetanus itd. Naæalost, pokazalo se da je teπko proizvesti vakcinu protiv HIV infekci-je, zato jer virus koji uzrokuje tu infekciju stalno mijenja svoju struktu-ru. Stalno se otkrivaju novi virusi koji izazivaju razne druge bolesti (primje-rice, virusi koji æive u æivotinjskim organizmima) i koji su znanstvenici-ma stalni izazovi za nova cjepiva.

Razumljivo, nema naËina kako bi se sprijeËilo izlaganje Ëovjeka bakterija-ma - meutim rizik se moæe sbakterija-manjiti. Kako bi se smanjila otpornost bakte-rija, primjerice, lijeËnici moraju razbo-rito propisivati antibiotike. Svaka dje-Ëja temperatura ne zahtijeva antibioti-ke!

Najvaænija je poveÊana budnost sluæ-bi javnog zdravstva. ©to se bræe iden-tificira nova bakterija ili virus i njihovo prenoπenje bude usporeno, to je ma-nja vjerojatnost da Êe se ta pojava bolesti pretvoriti u epidemiju.

Maksimalan napor u cilju praÊenja, nadziranja bolesti, cijepljenja osjetlji-vih dijelova populacije, poboljπanja zdravstvenih uvjeta πirom svijeta i razvijanje novih lijekova je bez sum-nje skupo. Meutim, cijena nepodu-zimanja niËega moæe biti mjerena u milijunima izgubljenih æivota. Dok su lijeËnici puni nade da Êe uvijek uspijevati biti korak ispred izazova, oni viπe nikad neÊe biti toliko hrabri da objave pobjedu u borbi protiv mikroba.

Nevidljivi napadaËi

Franjo Strbad uËlanio se na nagovor prijatelja u Literarnu sekciju Podravke prije godinu dana i ubrzo je objavio svoju prvu zbirku lirskih pjesama “Emi-lija”, posveÊenu preminuloj kÊeri. Zbir-ka je promovirana u Podravki, a sadr-æi niz pjesama nastalih u posljednjih godinu i pol. Bez obzira radi li se o pjesmama sa socijalnom, pejsaænom ili ljubavnom tematikom, ostavljaju dubok dojam na Ëitatelja, zbog njiho-ve topline i iskrenosti, jer svaka je utemeljena na istinitom autorovom doæivljaju. Joπ je od poËetka sedam-desetih godina u mirovini, a premda piπe pjesme veÊ dvadesetak godina, neπto se aktivnije posvetio poeziji od uËlanjenja u sekciju. Osim πto piπe pjesme, voli likovnu umjetnost pa rado posjeÊuje izloæbe slika, a sudje-luje i na knjiæevnim veËerima. Objav-ljivao je u raznim Ëasopisima, javno je nastupao u Zagrebu, Kotoribi, »akov-cu, Slatini, Molvama i drugdje, a do sada je svoju zbirku predstavio u

Varaædinu, Maruπevcu i drugim mje-stima. Premda roeni Meimurec, ka-æe da se napio podravske vode i tu ostao veÊ pola stoljeÊa.

- Æelja mi je bila napisati knjigu poezije. Nakon “Emilije”, koja je tiska-na u 500 primjeraka, u pripremi je sljedeÊa zbirka pjesama koja bi treba-la izaÊi iz tiska krajem godine. BuduÊi da imam toliko bogatog æivotnog iskus-tva, kakvog moæe steÊi Ëovjek koji poËne raditi sa 14 godina u ratno doba, cilj mi je svoje doæivljaje, poput æivota u Maarskoj i rada u mornarici, objediniti u jednom proznom djelu.

Vrijeme uglavnom provodi piπuÊi i druæeÊi se s prijateljima, a razmiπlja o nedavno dobivenoj ponudi o uglaz-bljivanju nekih pjesama iz svoje zbir-ke, poput pjesme “U Podravini rav-noj” posveÊene Hlebinama. U njoj kaæe “Ljepπega sela na svetu ni, tam pjesma u slici i slika u pjesmi s tobom æivi. Tam doma si ti...” Premda voli GaloviÊevu kajkavsku poeziju, sam se

Susret s pjesnikom Franjom Strbadom

Toplina i iskrenost u stihovima s kojima æivi

Franjo Strbad

joπ uvijek nije spreman okuπati u dijalektalnom izriËaju.

- Pisat Êu dokle god budem mogao - poruËio je na kraju ovog kratkog susreta.

Ines Banjanin

VeÊ devetu godinu za redom svake se posljednje subote u lipnju, srpnju i kolovozu u Koprivnici odræavaju ljetne trænice knjiga (novih i starih). Po treÊi puta ovoga ljeta Koprivni-Ëanci mogu povoljno kupiti ili zami-jeniti knjige, stripove, πkolske udæbe-nike, Ëasopise, gramofonske ploËe, CD-e i sliËnu grau.

Posljednja ovogodiπnja ljetna

træ-nica knjiga odræat Êe se u subotu 28. kolovoza od 9 do 13 sati. ©tandovi na kojima Êe privatne osobe i nak-ladnici iz Koprivnice, Zagreba, Va-raædina i Bjelovara nuditi knjige bit Êe postavljeni u parku na Zrinskom trgu. Organizator prodaje knjiga, koprivniËka Knjiænica i Ëitaonica “Fran GaloviÊ”, ponovno Êe na pro-daju ponuditi i otpisane knjige iz

svog amortiziranog fonda, a sredstva prikupljena prodajom knjiga -koje se mogu kupiti veÊ od 3 kune - namijenjena su kupnji informatiË-ke opreme. Nakon duæeg vremena, Knjiænica nudi i novi promotivni materijal - atraktivne majice s dizaj-nom akademskog slikara Luke Bu-niÊa. U sluËaju jake kiπe, trænica se

neÊe odræati. I. B.

TreÊa ljetna trænica knjiga u Koprivnici